Mandatno-imunitetno povjerenstvo jednoglasno je donijelo odluku o skidanju saborskog imuniteta tajniku HDZ-a i bivšem minstru Lovri Kuščeviću. Još prošlog tjedna, nakon što je DORH u Sabor poslao zahtjev za sikdanje imuniteta, profesor ustavnog prava Mato Palić je za Express izjavio da će povjerenstvo donijeti takvu odluku.
Razlog za ovakvu Palićevu prognozu razvoja događaja s Kuščevićem je to što je dosadašnja praksa u Saboru bila takva da je Sabor potvrđivao ukidanje imuniteta zastupnicima kad god je to DORH tražio.
"Time je omogućavao DORH-u da krene s kaznenim postupkom."
To su na svojoj koži već osjetili Stevo Culej (HDZ) u studenom 2016., Franjo Lucić (HDZ) u kolovozu 2017., a imuniteti su još ranije ukinuti i Anti Jerolimovu (HDZ), Ivi Sanaderu (HDZ), Ivanu Drmiću (HDSSB), Nadi Čavlović Smiljanec (SDP), Željku Sabi (SDP), Mariju Mohariću (SDP), Vesni Želježnjak (SDP), Vedranu Rožiću (HDZ), Berislavu Rončeviću (HDZ), Stipi Gabriću, Ivanu Čehoku, Branimiru Glavašu...
O onima kojima su krenula suđenja čim su im istekli saborski mandati da se ne govori. Kad je riječ o imunitetu saborskog zastupnika, treba razlikovati dvije kategorije; imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Imunitet neodgovornosti jamči da se zastupnike ne može pozivati na odgovornost zbog izraženo mišljenje ili glasanje u Saboru.
Imunitet nepovredivosti znači da ne mogu biti pritvoreni niti se protiv njih ne može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Sabora. Ipak, ako se zastupnika uhvati u kaznenom djelu za koje je predviđena kazna viša od pet godina zatvora, pritvoriti ga se ipak može.
Procedura je u osnovi jednostavna. DORH je taj koji na osnovi prikupljenih dokaza upućuje predsjedniku Sabora zahtjev za ukidanjem imuniteta, on taj zahtjev prosljeđuje Mandatno izbornom povjerenstvu, a ono u roku od tri dana mora donijeti odluku koju šalje Saboru na potvrđivanje. Kako Sabor nastavlja s radom 15. rujna, jasno je kakva bi trebala biti Kuščevićeva jesen.
Kuščević je tjednima bio pod paljbom medija nakon što je otkriveno da 11 godina svoju kuću na Braču nije upisao u katastar i da se ona vodi kao pašnjak. Potom su se zakotrljale nekretninske afere iz doba dok je bio načelnik Općine Nerežišća, a najgora se odnosila na hobotnicu s offshore tvrtkama iz državica po Karibima i s Malte koju su razotkrili novinari Telegrama i 24sata.
Još u srpnju Kuščević je, odajući dojam vrlo opuštenog čovjeka, govorio o "medijskoj hajci" i "podmetanjima", te o tome da će o njemu odlučiti premijer Andrej Plenković.
Samo nekoliko dana poslije s Plenkovićem na presici djelovao je kao da otežano diše, bio je okupan znojem, te je tada izjavio da, eto, kao moralan čovjek i savjestan član Vlade ne želi da, još uvijek, "medijska hajka" ne naškodi Vladi i njenim odličnim rezultatima, da je zato premijeru dao na raspolaganje svoj mandat.
A premijer ga je prihvatio. Mjesec dana poslije policija upada u Kuščevićevu kuću i dok se javnost najviše zabavljala Kuščevićevim objašnjenjem da ono što su našli nije slika Ante Pavelića nego njegovog djeda, istražitelji su kopali za materijalnim dokazima o megakriminalu s nekretninama i prenamjenom zemljišta.
Još početkom ljeta novinari su jednom prilikom zamolili Kuščevića da otkrije građanima Republike Hrvatske čarobnu formulu kako se čovjek uspije obogatiti do 44. godine, primjerice do pet milijuna kuna.
