Španjolska je u siječnju objavila strategiju vanjske politike u sklopu koje želi pojačati aktivnosti na Mediteranu, gdje se nada suradnji Hrvatske, a kao velika zemlja želi dati dodatni impuls Europskoj uniji nakon što je istupilo Ujedinjeno Kraljevstvo. Ministrica vanjskih poslova Arancha Gónzalez Laya, na funkciji u lijevoj koalicijskoj vladi od siječnja 2020., sastala se u Madridu s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom podržavši Hrvatsku na putu prema ulasku u zonu slobodnog kretanja Schengen te prema klubu industrijski najrazvijenijih zemalja OECD. Gónzalez Laya, koja ovo ljeto očekuje otvaranje granica za turiste, ugostila je Express u svom uredu u renesansnoj palači Viana iz 15. stoljeća, sjedištu ministarstva vanjskih poslova u Madridu.
Express: Predstavili ste strategiju čiji je jedan od stupova nazvan ‘Više Europe’. Što to znači?
Odlučni smo u produbljenju EU, da bude prisutnija u područjima u kojima to nije bila ranije, poput zdravstva, ali i da produbimo već postojeće teme, poput monetarne unije. Mi guramo ‘Više Europe’ jer vjerujemo da tako bolje branimo interese Španjolaca. Želimo biti zemlja putem koje će doći do konsenzusa u Europi, koja će razgovarati sa svima u postizanju konsenzusa u raznim područjima. S Hrvatskom i Slovenijom o pitanjima na Balkanu, pa zatim sa zemljama južne Europe o Mediteranu. Naš cilj je biti nodalna, čvorišna zemlja.
Express: Želi li Madrid preuzeti ulogu Londona nakon Brexita, pa se uz Berlin, Pariz i Rim čvršće pozicionirati u EU?
Izlazak Londona je učinio EU slabijom, ali isto tako i manjom, jer je to bio izlazak velike zemlje. Sad moramo raditi kako bismo pokazali da su imali pravo oni koji su bili za ostanak u EU, kako bi EU imala odgovore na zahtjeve svojih stanovnika. Naša želja nije zamijeniti ulogu Ujedinjenoga Kraljevstva, koje je uvijek imalo ambivalentan odnos s EU. Mi nemamo ambivalentan odnos s EU. Španjolska je jasni zagovornik EU. Ali svakako nam je cilj imati težinu i trag u izgradnji Unije.
Express: Susreli ste se s hrvatskim ministrom Grlićem Radmanom. Kako ocjenjujete odnos dviju zemalja?
Želimo dati impuls odnosima s Hrvatskom, koji su dobri bez poteškoća i sporova, a imaju potencijal koji je nedovoljno iskorišten. Međusobna trgovinska razmjena se kreće oko 700 milijuna eura a može biti veća. U Hrvatskoj je španjolski jezik u modi, u Španjolskoj je pak Hrvatska popularna turistička destinacija. Obje zemlje imaju sličnu viziju turizma pa imamo agendu koju želimo pogurati. No tu je i regionalna agenda Balkana i proširenja EU. To je također prioritet Španjolske. Mi primjećujemo aspiracije tamošnjih zemalja prema članstvu u EU kao načinu za stabiliziranjem tog područja. Kako bi dobila novu dimenziju sigurnosti i prosperiteta, a to je upravo ono što mi želimo. Tu je zatim i puno šira europska agenda gdje Hrvatska i Španjolska razgovaraju o kretanju stanovnika u razdoblju postpandemije, gospodarskog oporavka, impulsu turizmu i jačanju socijalne Europe.
Express: EU kohezijskom politikom financira preko fondova manje razvijene dijelove bloka 27 država. Hrvatska i Španjolska više novca dobivaju iz zajedničkog proračuna nego što uplaćuju pa su se kroz tzv. skupinu prijatelja kohezije usprotivile namjeri sjevernih zemalja da se sreže novac za kohezijsku politiku. Očekujete li novi spor sa sjevernim zemaljama koje više uplaćuju u zajednički proračun?
Zadovoljni smo kako je kohezijska politika prepoznata tijekom nedavnih pregovora o proračunu EU. Puno radimo na tome jer smo profitirali kohezijskom politikom. Njome smo osigurali velika ulaganja u infrastrukturu, poboljšanje javnih usluga, razvoj ruralnih područja i poljoprivrede. Zbog toga smo postali glasnogovornici tih politika prema zemljama koje su kasnije pristupile Uniji. Španjolska (ušla 1986.) je postala kum tih prijatelja kohezije. Hrvatska i Španjolska tu imaju slične interese. Premda Španjolska nakon ulaska Hrvatske (2013.) i drugih zemalja prima manje novca iz zajedničkog proračuna, ona želi da ta politika stigne i u te zemlje jer je nama značila uspjeh. To je dobar način davanja dodatnog zamaha Uniji.
Express: Sjeverne zemlje se protive jer više uplaćuju.
Potrebno je biti oprezan kada se radi račun vezan za kohezijsku politiku. Nemojmo zaboraviti da velik dio profita sjevernih zemalja dolazi zahvaljujući velikom tržištu koje čine južne zemlje. Dio tog tržišta su ‘prijatelji kohezije’ gdje svoj interes imaju kompanije iz sjevernih zemalja. Zato je potrebno pažljivije napraviti izračun koristi od te politike, potrebno je uzeti širu sliku u obzir. Kohezijska politika nije politika milostinje nego interes.
Express: Španjolska želi dati impuls Uniji za Mediteran, projektu kojeg je 2008. zagovarao francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, a koji je zbog sukoba na Mediteranu, ali i skepse sjevernih zemalja EU, pomalo zamro.
Španjolskoj je mediteranska politika iznimno bitna jer smo mediteranska zemlja i zato što stabilnost na Mediteranu znači i stabilnost za Španjolsku i ostatak EU. Puno inzistiramo u razgovorima s drugim zemljama da svi posvetimo više pažnje južnom susjedstvu. Jug i istok su dimenzije koje mogu garantirati napredak, stabilnost i sigurnost EU bude li se adekvatno upravljalo, ali to mogu biti i zone turbulencije. Zato će Španjolska nastaviti predvoditi napore unutar EU kako bi se posvetila pažnja južnom susjedstvu Unije u području klimatskih promjena, migracija, gospodarstva, energetike i demokracije. U forume poput MED 7 želimo uključiti Hrvatsku kako bismo usuglasili konkretnu suradnju.
Express: Španjolska podržava proširenje Unije?
Upravo tako. I ne samo što smo za proširenje nego radimo kako bi uznapredovali pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, dvjema zemljama koje su najdalje otišle u pregovorima. Radimo na tome da pregovori uznapreduju i sa Srbijom i Crnom Gorom, a također da uznapreduju i s BiH. Naša je želja napredak sa svim zemljama kandidatima, jasno - temeljem zasluga svake od njih u provođenju reformi.
Express: Postoji li u EU uopće volja za primanjem novih članica?
Istina je da smo imali raspravu o primanju novih zemalja, a također smo prilagodili pravila za primanje novih zemalja u EU. Ali mijenjanjem pravila smo se i obvezali primati nove članice. Stoga ćemo nastaviti raditi na približavanju tih zemalja. Dobro znamo što znači pripremiti se za pristupanje, to znači provesti reforme i promjene, prilagoditi zakone i administraciju strukturi EU. Kad te zemlje to naprave, moraju imati mjesto za našim stolom.
Express: Španjolska je među pet zemalja EU koje nisu priznale Kosovo. Kakva je Vaša pozicija po tom pitanju?
Mi smo jasni po pitanju zaštite cjelovitosti zemalja. Zbog toga ne priznajemo Kosovo kao takvo, ali smo također rekli da svoje nade polažemo u dijalog između Prištine i Beograda. Mi ćemo podržati svim svojim snagama taj njihov dijalog. Smatramo da se dijalogom može sve postići. Bez njega je, međutim, teško postići napredak.
Express: Hrvatska se želi učlaniti u OECD, klub 37 industrijski razvijenih zemalja, ali prethodnih godina su je blokirale Slovenija i Mađarska. Neki mediji su špekulirali da niti SAD nije sklon članstvu Hrvatske. Španjolska je lani predsjedala tim klubom, a premijer Pedro Sánchez prošli tjedan rekao je kako podržava članstvo Hrvatske.
Mi smo unutar OECD-a rekli da zemlje koje ispunjavaju uvjete moraju ući u organizaciju. Da od toga ne smijemo raditi političko pitanje nego tehničko. U slučaju Hrvatske, kad ispuni osam kriterija, ona treba ući. Moramo joj odati priznanje u ispunjavaju kriterija, za napor koji je ostvarila. A pregovori su tu jasni, kad zemlja ispuni kriterije, treba postati članica OECD-a. To je pomalo poput pristupanja EU. Svaka zemlja se ocjenjuje temeljem zakonskih i administrativnih promjena.
Express: Je li bitno uopće biti članica te organizacije?
Dobro je za zemlju, ali je također dobro za ostale zemlje. Kad je zemlja članica OECD-a, znači da igra po pravilima te organizacije. OECD ima posebne mjere u borbi protiv korupcije ili posebna pravila u području održivosti javnih financija. To je zbog toga jako zanimljivo zemljama koje su već unutar te organizacije jer je članstvo garancija da će serija vrijednosti, poput borbe protiv korupcije, biti poštovana. Ta pravila upravljanja su dobra. Zemlji koja uđe u članstvo se daje svojevrsni žig međunarodne reputacije, što je važno.
Express: Španjolska i Hrvatska podržavaju uvođenje europskog certifikata za putnike iz inozemstva u kojem bi bilo navedeno da su se cijepili ili testirali na Covid-19. Hoće li taj certifikat zaživjeti u lipnju, kad počinje turistička sezona?
Bude li sve u redu, u lipnju ćemo imati digitalni certifikat vezan za Covid u Europi. On će nam omogućiti standardizaciju kriterija jer smo tijekom početna dva vala pandemije vidjeli da se svaka zemlja ponašala zasebno, što je stvorilo konfuziju. Cilj nam je omogućiti kretanje ljudi na uređen i siguran način. Europska komisija je predložila otvaranje granica EU trećim zemljama čiji bi stanovnici pokazali potvrdu da su cijepljeni. Nama se to čini jako dobrim jer je kretanje stanovnika zapravo turizam, a on je iznimno bitan sektor u našem gospodarstvu. Mi, baš kao i Hrvatska, podržavamo taj certifikat.
Express: Očekujete li ovo ljeto više turista nego lani?
To nam je želja i na tome radimo. Cijepljenje također napreduje jako brzo u Španjolskoj, pa vjerujemo da ćemo otvoriti granice za cijepljene putnike, a za one iz Europe koji nisu cijepljeni putem sigurnosnog protokola. Bit će to kao na aerodromu, postojat će brza linija i spora linija. Brzom će ići oni s potvrdom o cijepljenju a sporijom putnici s PCR testom, karantenom i sl.
Express: Hoće li u certifikat biti uključena ruska i kineska cjepiva?
Zemlje EU trenutno u Bruxellesu raspravljaju hoće li to biti cjepiva prihvaćena od strane Europske agencije za lijekove ili ona koja potvrdi Svjetska zdravstvena organizacije, to se sada dogovara.
Express: Što očekujte u političkom sporu središnje vlade u Madridu i regionalne u Barceloni, koja je tražila referendum o neovisnosti?
Potreban je dijalog u kojem svaka strana iznosi svoj kut gledanja i ciljeve. Najvažnije je da dođe do tog sastanka, da se taj dijalog održava i da bude volje za njime. Trenutačno nije formirana vlada u Kataloniji (nakon izbora 14. veljače). Španjolska vlada je ponudila i navela potrebu za održavanjem dijaloga. Nemojmo zaboraviti da postoji i druga polovica Katalonije koja je zadovoljna sadašnjim uređenjem i koja ne želi samostalnost.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
eu unija je zlo kapitalizam nas unistava