Ostalo ih je samo još dvadesetak: Papa Franjo imenovao je biskupa Pasakalis Bruno Syukura iz Indonezije kardinalom, a ovaj je, naprosto – odbio. Syukur je odlučio da neće prihvatiti kardinalsku čast i naveo papi kao razlog želju da "nastavi rasti u svom svećeničkom životu, u službi Crkvi i Božjem narodu". Tu je vijest prije nekoliko dana objavio vatikanski Tiskovni ured, a papa je prihvatio Syukurinu odluku.
Kardinali su u Katoličkoj crkvi najviši dostojanstvenici nakon pape i čine njegovo savjetodavno tijelo. Trenutno ima oko 128 kardinala koji imaju pravo glasa kada se bude birao novi papa. Također postoje i 110 koji nemaju pravo glasa, zato što su navršili 80 godina. Papa slobodno imenuje kardinale, a njegovi, pak, izbori, pokazuju u kojem će smjeru ići Katolička crkva.
Drugim riječima: Papa time stvara svoje nasljeđe, pa je vrlo vjerojatno da će među kardinalima u budućem izboru Pape na vlast doći netko sličan trenutnom poglavaru, papi Franji.
U Indoneziji su šokirani
Dvadesetak novih kardinala bit će, stoga, primljeni 7. prosinca u takozvani kardinalski zbor. Tada će na misi u bazilici svetog Petra primiti kardinalsku čast, a među njima su i brojna iznenađenja poput beogradskog nadbiskupa Ladislava Nemeta i engleskog dominikanca, Timothya Radcliffea. Radcliffe je prije godinu dana na poziv riječkog nadbiskupa Mate Uzinića sudjelovao u Lovranu na Mediteranskim teološkim susretima. A zbog papine odluke da će Beograd po prvi put dobiti kardinala, ponovno je krenulo negodovanje iz Hrvatske prema Franji, a postavilo se, među ostalim, i pitanje kako će papina odluka utjecati na Stepinčevu kanonizaciju – jedinu temu na Kaptolu koja je očito bitnija od bilo koje druge.
No, da se vratimo indonezijskom biskupu i njegovoj odluci: Ona je, jasno, izazvala buku, nerazumijevanje i zbunjenost među katolicima u toj zemlji. A i njegova subraća ostala su zapanjena odlukom. Antonio Subianto Bunjamin, predsjedavajući Indonezijske biskupske konferencije, rekao je u srijedu da su ove vijesti šokantne, ali se, ipak, treba poštovati njegova odluka: "On zna što je najbolje za njega, njegovu biskupiju i Crkvu općenito".
Ne događa se često, ali…
Syukur je izbjegavao bilo kakvu izjavu, ali je tražio molitveno podršku. Javnost je, dakako, i dalje zbunjena zbog njega i njegove odluke. Pravi, dakle, krimić u Vatikanu - i to u jeku Svjetske sinode na kojoj trenutno do nedjelje raspravljaju žene i muškarci, biskupi i laici iz cijeloga svijeta, i to o dalekosežnim reformama u Katoličkoj crkvi. Među temama je i pitanje, mogu li žene postati đakonice ili pak svećenice.
Nije, dakle, da se događa često da jedan biskup odluči odbiti kardinalski grimiz. Ipak, ova situacija podsjetila me na belgijskog biskupa Luc Van de Looya, koji je prije dvije godine isto tako reagirao i odbio kardinalsku čast. Tada se relativno brzo doznalo da je Van de Looy zataškavao slučaje zlostavljanja. Nije jasno o čemu je kod ovog indonezijskog biskupa riječ, premda su se u međuvremenu pojavile razne spekulacije o mogućim drugim motivima.
Postoje glasine, a službeni izvori šute
Jedna od tih glasina je, da je Syukur nemarno rješavao slučajeve seksualnog zlostavljanja u svojoj biskupiji. A druga? Vatikanom uporno kruže manje vjerojatne glasine da bi dotični biskup mogao imati ženu i djecu. O tome je pisala i ugledna novinarka rimskih novina "Il Messaggero" Franca Giansoldati. Međutim, službeni izvori šute i ne govore ništa više nego što je već poznato kroz objavljeno priopćenje, što, nažalost, dodatno potiče razna nagađanja.
Međutim, postoji jedna druga neugodnost za koju si je Vatikan sam kriv. Ovaj novi incident povezan je s novim postupcima pape Franje u odabiru novih kardinala. Dok je Vatikan nekada temeljno provjerio buduće kardinale kroz svoje jake strukture, recimo, Nuncijaturu i Državno tajništvo, dolaskom pape Franje praksa je znatno pojednostavljena. Često se izbor, kako novinarka Giansoldati piše, dogodi u Domu Svete Marte, bez dodatnih koraka…
Koji je točno razlog za ovaj incident, zasad ostaje tajna i meta raznih spekulacija. Syukur je ušao u franjevački red 1989., a za svećenika je zaređen tri godine kasnije. Od 2001. bio je provincijal svoga reda u Indoneziji, a od 2009. predstavnik za Aziju i Oceaniju Generalnog vijeća franjevaca u Rimu. Onda ga je papa Franjo 2013. godine imenovao bogorskim biskupom. Od 2018. do 2022. bio je potpredsjednik Indonezijske biskupske konferencije, a od 2022. njezin glavni tajnik. Biskupija Bogor, koja obuhvaća područja na otoku Java, imala je 2022. godine 94.381 katolika od 20.559.829 stanovnika.
