1. Što je motiv donošenja rezolucije?
Zastupnici u crnogorskom parlamentu u petak su usvojili Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije u parlamentu koji broji 81 zastupnika. Oporbeni zastupnici napustili su dvoranu i nisu sudjelovali u izglasavanju rezolucije jer smatraju da na ovaj način službeni Beograd zloupotrebljava svoj utjecaj u Crnoj Gori.
Rezoluciju je u crnogorskom parlamentu podržala većina zastupnika "Pokreta Europa Sad" premijera Milojka Spajića, prosrpske desnice predsjednika parlamenta Andrije Mandića, umjereno prosrpske Socijalističke narodne stranke (SNP) i Demokrata Alekse Bečića.
Rezolucija je sredinom svibnja predana u parlamentarnu proceduru kao odgovor prosrpske desnice na podršku Spajićeve vlade Rezoluciji o Srebrenici u Ujedinjenim narodima.
Primarno se odnosila na logor Jasenovac, ali su uoči zasjedanja dodani i logori Dachau i Mauthausen.
2. Tko je bio 'za', a tko 'protiv'?
Tijekom rasprave predlagači, čelnici prosrpske desnice, Andrija Mandić i Milan Knežević naveli su da ova rezolucija nije usmjerena ni protiv koga.
Andrija Mandić i Milan Knežević
"Crna Gora će biti prva država u regiji koja će usvojiti Rezoluciju u Jasenovcu i pozivam sve poslanike da učestvuju u povijesti", poručio je predsjednik crnogorske skupštine Andrija Mandić, ocjenjujući da se na ovaj način određuju u odnosu na civilizacijske vrijednosti i da prijedlog nije upućen ni protiv jedne države - ni Austrije, ni Njemačke, ni protiv Hrvatske.
Mandić je zaključio da će ova rezolucija "služiti za ponos" onima koji glasaju za nju na pravoslavni praznik Vidivdan.
“Vidovdane, moj očinji vide, ovo treba da bude osnova za bolju i čestitiju Crnu Goru. Ovo je većinska Crna Gora. Živjela većinska Crna Gora, živjela Crna Gora”, poručio je Mandić.
Njegov koalicijski partner Milan Knežević je rezoluciju okarakterizirao kao “otpor prema relativizaciji genocida o Jasenovcu jer se iz godine u godinu, od strane nekih kvazi-istoričara u Hrvatskoj, pokušava smanjiti broj poginulih Srba", dodajući “da je model koji je tad uspostavljen, ponovo pokušan u Bljesku i Oluji”.
Andrija Nikolić iz oporbene Demokratske partije socijalista postavio je pitanje javnosti da li moralno pravo imaju oni koji podržavaju četnički pokret, ali i Ratka Mladića i Radovana Karadžića, da prije nego njih osude, predlože ovakvu rezoluciju.
"Ovo je kukavičje jaje Aleksandra Vučića kako bi se pogoršali dobrosusjedski odnosi sa Hrvatskom. odgovornost za ovo ne snosi Mandić, već premijer Milojko Spajić i njegova partija koji sebe nazivaju pro-europskim", rekao je Nikolić, podsjećajući da Vučić nije dozvolio da se slična Rezolucija usvoji u parlamentu Srbije da se ne bi zaustavio europski put te zemlje.
Bivši premijer i čelnik oporbene URA Dritan Abazović rekao je da je premijer Spajić prevario Hrvate.
3. Što kažu hrvatski povjesničari?
Odluka Skupštine Crne Gore za Hrvatsku ne znači puno niti je Skupština Crne Gore takvo tijelo koje odlučuje ikakvo zbivanje za nas. Potpuno je nepotrebno za svako političko tijelo da ulazi u takav tip politizacije prošlosti. To vrijedi i za naše tijelo, a i za bilo koji povijesni događaj - rekao je u petak navečer za 24sata povjesničar Tvrtko Jakovina.
- U ovom trenutku crnogorska skupština nije učinila ništa za prošlost niti je pomogla Crnoj Gori u nekakvoj povijesnoj traumi ovoga prostora kao što je Jasenovac. Pokvarila je odnose nacionalističke vlasti i Crne Gore. Ne vidim osobiti smisao nit po jednoj točki. Niti jedno tijelo ne bi trebalo politizirati rezolucije. Ovo, osim jedne političke demonstracije, nema veze s njima. To se dogodilo u drugoj zemlji - zaključio je.
4. Kako je odgovorilo naše Ministarstvo?
Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim usvajanje rezolucije u Jasenovcu u crnogorskom parlamentu i žali što je Podgorica odlučila zanemariti hrvatske pozive da ne politizira žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se negativno mogli odraziti na bilateralne odnose i europski put Crne Gore, priopćio je MVEP u petak navečer.
"Pošto se Crna Gora stavila u položaj koji Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo reagirati na odgovarajući način", kaže se u priopćenju u kojem nije navedeno koje će poteze službeni Zagreb povući.
MVEP navodi kako je nedvojbeno da motiv za usvajanje rezoluciji o Jasenovcu proizlazi iz toga što je u svibnju u UN-u usvojena rezolucija o genocidu u Srebrenici.
"Iz navedenog jasno proizlazi da se rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizirala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. veljače 2007."
Osim što se takav potez ne može smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim, nije ni u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Europskoj uniji, naglašava MVEP.
"Dobrosusjedski odnosi su jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterija za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore", nastavlja MVEP.
Službeni Zagreb je i uoči stavljanja rezolucije u proceduru upozorio da ona može značajno usporiti put Crne Gore u EU.
5. Što kažu naši političari i bivši crnogorski dužnosnici?
Rezolucija o Jasenovcu pokazuje duboke podjele u crnogorskom društvu, rekao je u subotu premijer Andrej Plenković, a bivši šef diplomacije te zemlje rekao je kako su oni koji su ju donijeli "dio kvislinškog nasljeđa u Crnoj Gori". Plenković je u izjavi novinarima na marginama Dubrovnik foruma kazao kako je rezolucija koju je skupština Crne Gore donijela u petak „odraz namjera” koje nisu ni dobrosusjedske ni partnerske.
Premijer je naglasio da Hrvatska „zadržava pravo reakcije na ovakvu rezoluciju” koja je „nepotrebna”.
„Razvidno je kako je ta tema bila prije svega prouzročena činjenicom da je Crna Gora podržala rezoluciju o Srebrenici na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda”, pa se oni koji su izglasali rezoluciju o Jasenovcu od nje „pokušavaju oprati”. Rezolucija je pokazala „duboku podjelu u Crnoj Gori”, što dokazuje i činjenica da od ukupno 81 zastupnika njih otprilike polovica nije bila u parlamentu na glasanju, rekao je premijer, naglasivši da su joj se usprotivili i crnogorski predsjednik Jakov Milatović, kao i bivši ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, prisutan u Dubrovniku.
Andrej Plenković i Ranko Krivokapić
On je rezoluciju nazvao „ponižavajućom za Crnu Goru, a i za regiju u cjelini”. Krivokapić je naglasio da su oni koji su usvojili rezoluciju o Jasenovcu „dio kvislinškog nasljeđa u Crnoj Gori, četničkog pokreta i svega ostalog”.
„Oni sad osuđuju svoje bivše saveznike i kvislinge iz Drugog svjetskog rata. Zajedno su bježali, ratovali, bili kvislinzi. To je paradoks”, izjavio je.
Crnogorske vlasti u posljednji su trenutak u rezoluciju dodali i logore Dachau i Mauthausen. Krivokapić smatra da je to odlučeno „kao osveta Njemačkoj” koja je uz Ruandu pokrenula donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u. Crnogorac je upozorio da EU i međunarodna zajednica ne smiju podcijeniti „balkanski fašizam”, „nastavak politike devedesetih” i „ozbiljnost rusko-srpskog svijeta na Balkanu”, projekta koji traje još od srbijanskog predsjednika Borisa Tadića čiji su savjetnici danas „glavne proruske snage u Srbiji”.
Plenković je ranije, u govoru na Forumu rekao kako rezolucija „šalje namjernu, svjesnu politiku podjele unutar Crne Gore”, a „još goru poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrosusjedskim odnosima”.
Premijer je rekao kako je vladajuća većina u Podgorici donijela rezoluciju „a da se nikad dosad nije bavila tom temom” te da je ona donesena kao odgovor na rezoluciju Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici, pod instrumentalizacijom „jedne druge države u regiji”.
„Umjesto da se bave svojim problemima i svojim pitanjima, pa i procesuiranjem ratnih zločina iz tog vremena, oni se bave temom za koju nisu pokazivali interes zadnjih osam desetljeća”, zaključio je premijer.
