Stručnjaci upozoravaju da će se potrošači suočiti s porastom cijena niza plastičnih proizvoda za svakodnevnu upotrebu, što je izravna posljedica rata s Iranom koji je započeo krajem veljače. Zbog eskalacije sukoba i iranske blokade Hormuškog tjesnaca, ključne svjetske rute za transport nafte, globalni lanci opskrbe su pred kolapsom, a cijene sirovina drastično rastu.
Zašto cijene plastike rastu?
Plastični proizvodi djelomično se izrađuju od nafte, čija je cijena skočila za više od 40 posto od početka rata. Kao rezultat, proizvodi poput jednokratnog pribora za jelo, pića u bocama i vreća za smeće mogli bi među prvima poskupjeti u narednim tjednima, ističe Patrick Penfield, profesor za praksu u opskrbnim lancima na Sveučilištu Syracuse.
Iza ovih poskupljenja stoje rastuće cijene nafte i prirodnog plina, potaknute iranskom prijetnjom brodskom prometu u Hormuškom tjesnacu. Ovaj morski prolaz ima ključnu ulogu u globalnim lancima opskrbe energijom i petrokemijskim proizvodima, jer kroz njega prolazi jedna petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina.
Od početka rata, cijena sirove nafte porasla je sa 67 na više od 98 američkih dolara po barelu na svom vrhuncu 20. ožujka. Prema podacima Centra za međunarodno pravo zaštite okoliša, više od 99 posto globalne plastike dobiva se iz fosilnih goriva. To znači da više cijene energenata ne podižu samo troškove proizvodnje, već i cijenu samih sirovina, uključujući polietilen (PE) i polipropilen, dvije najraširenije vrste plastike na svijetu.
Domino-efekt na policama trgovina
Plastika se koristi u svim segmentima opskrbnih lanaca, od ambalaže do proizvodnje, što znači da je teško točno odrediti odakle dolaze troškovi u konačnoj cijeni proizvoda.
- To je jedna od onih situacija kad u trgovini samo odmahujete glavom. Ne znate je li nešto skuplje zbog opće inflacije, rasta najamnina, ali na kraju to platite - rekao je za CNN Joseph Foudy, profesor ekonomije na NYU Stern School of Business.
Viši troškovi ambalaže mogli bi podići cijene hrane za dva do četiri mjeseca, kako tvrtke potroše postojeće zalihe, napominje Penfield. U industrijama poput automobilske - gdje je plastika samo jedan od mnogih materijala, a cijene su često fiksirane ugovorima - moglo bi proći i manje od godinu dana dok se viši troškovi ne preliju na potrošače.
Bliski istok je glavni dobavljač sirovina za plastiku. Regija čini otprilike četvrtinu globalnog izvoza polietilena i polipropilena.
- Otprilike 84 posto kapaciteta za proizvodnju polietilena na Bliskom istoku ovisi o Hormuškom tjesnacu za pomorski izvoz - pojasnio je Harrison Jacoby, direktor za polietilen u tvrtki Independent Commodity Intelligence Services.
Cijene plastičnih smola već su skočile dvoznamenkasto u većini proizvodnih kategorija u posljednjih 30 dana.
- U svojih 25 godina u industriji plastike nikada nisam vidio ovako velik mjesečni porast cijena polietilena - izjavio je Michael Greenberg, izvršni direktor The Plastics Exchangea.
Alternative su skupe i spore
Plastika je duboko ukorijenjena u svim industrijama, od ambalaže i građevine do proizvodnje automobila i zdravstva. Prelazak na alternative poput papira ili stakla često je skup i dugotrajan proces koji zahtijeva promjene u cjelokupnom proizvodnom procesu.
- Kratkoročno gledano, nema puno zamjena za plastiku - kaže Foudy.
Proizvođači ambalaže vjerojatnije će prilagoditi postojeći dizajn i koristiti tanju plastiku ili je na drugi način pojeftiniti, primijetio je Penfield. Proizvodi koji se većinom sastoje od plastike, poput vreća za smeće, vjerojatno će doživjeti oštriji rast cijena u usporedbi sa složenijim proizvodima poput automobila.
No, ako se visoke cijene nafte održe čak i tri ili četiri mjeseca, potrošači mogu očekivati da će plaćati više cijene još godinu ili dvije, dodao je Foudy.
- Čak i da rat sutra završi, proći će prilično dugo vremena prije nego što se opskrbni lanac plastikom normalizira - zaključio je Greenberg.
