Točno mjesec dana uoči početka Olimpijskih igara čiji su domaćin, Francuska je u potpunosti rastrgana političkim prijeporima. Pad popularnosti predjednika Emmanuela Macrona je strmoglav, uspon radikalne desnice šokantan.
Rezultati očekivanih parlamentarnih izbora 30. lipnja i 7. srpnja mogli bi dovesti do kohabitacije... ili stvaranja neizvjesne većine, piše u srijedu Le Figaro. Prema posljednjoj anketi Ifop-Fiducial za Le Figaro, LCI i Sud Radio, radikalna desnica Nacionalno okupljanje (RN) bi prikupila 36% glasova (tj. između 220 i 260 zastupnika), ljevičarska "Nova narodna fronta" dobila bi 29,5%, dok bi Macronova centristička koalicija dobila samo 20,5% glasova. Iz ovih projekcija ne proizlazi jasna većina, piše Figaro.
Emmanuel Macron je, naime, nakon poražavajućih rezultata izbora za Europski parlament raspisao prijevremene parlamentarne izbore u trenutku dok je najslabiji i ekstremna desnica Marine Le Pen i 28-godišnjeg Jordana Bardelle prijeti preuzimanjem vlasti prvi put nakon 1944.
- Kada smo umorni od svega, kada život svakim danom postaje sve teži, mogu nas privući ekstremisti koji nude neka brza rješenja. Međutim, rješenje nikada ne može biti odbacivanje drugog - rekao je u ponedjeljak Emmanuel Macron:
- Mislim da rješenja koja daje krajnja desnica ne dolaze u obzir, jer ona kategorizira ljude u smislu njihove vjere ili podrijetla i zato vodi podjelama i građanskom ratu. Iza toga stoji građanski rat jer ljude isključivo kategorizirate po vjerskom pogledu ili zajednici kojoj pripadaju, čime se na neki način opravdava izolacija od šire nacionalne zajednice, a u ovom slučaju biste imali građanski rat s onima koji ne dijele te iste vrijednosti.
Kako piše Le Figaro, Francusku vrlo vjerojatno čeka tehnička vlada ako rezultati izbora budu i približni anketama, a Emmanuel Macron gotovo sigurno pretrpjet će potpuni debakl. Predsjednik francuske republike, koji ima još tri godine mandata, morat će uzeti u obzir sadržaj izbornih rezultata kako bi imenovao novog premijera, kojeg tradicionalno mora imenovati parlamentarna većina. Potonji potom imenuje vladu. Ali nepostojanje apsolutne većine, postavljene na 289 zastupnika, moglo bi uzrokovati institucionalnu nestabilnost.
- Kad bi, na našu najveću nesreću, krajnja ljevica pobijedila na ovim parlamentarnim izborima, ne bi bilo demonstracija na ulicama. Ali ako mi pobijedimo na parlamentarnim izborima, onda da, vjerojatno će biti demonstracija na ulicama, tako da je krajnja ljevica ta koja je odgovorna za to - izjavila je Marine Le Pen jutros na France 2.
Kako je rekao Jordan Bardella, dugoročni prioritet stranke je ponovo staviti Francusku na noge uvođenjem nužnog zakona protiv islamističkih ideologija. Neki poslovi će, plan je radikalne desnice, biti rezervirani samo za Francuze, odnosno neće ih moći raditi osobe s dvostrukim državljanstvom niti imigranti - takozvani koncept nacionalne preferencije. U svom predizbornom manifestu Nacionalno okupljanje obećava ograničavanje imigracije i ukidanje prava na državljanstvo za djecu rođenu i odgojenu u Francuskoj od stranih roditelja. Prema sadašnjem zakonu automatski postaju francuski državljani kad napune 18.
Drastično smanjiti imigraciju, postrožiti kazne za određenu vrstu zločina i sniziti cijenu plina i struje, to su prioriteti Jordana Bardelle postane li premijer. No Bardella ne želi na vlast ako nema podršku natpolovične većine u parlamentu s 577 zastupnika.
- Neću ići u Matignon za osobnu slavu, da bih tamo proveo 15 dana i da me onda sruši Parlament. Želim stvarnu vlast - rekao je 28-godišnji mladi lav desnice i nastavio:
- Možete li zamisliti nekog s francuskim i ruskim državljanstvom da radi u Ministarstvu obrane? Naš prijedlog odnosio bi se samo na mali broj poslova, strateških, vezanih uz obranu ili sigurnost zemlje - pojasnio je.
Nacionalno okupljanje je inače od 2011. do 2021. pod vodstvom Le Penove bilo vrlo blisko režimu Vladimira Putina, no distancirali su se s izbijanjem rata u Ukrajini. Ipak, protive se sankcijama na uvoz iz Rusije i ulasku Ukrajine u Europsku uniju, odnosno NATO.
Bardella je i protiv slanja trupa u Ukrajinu ili naoružavanja Ukrajinaca oružjem kojim bi mogli ugroziti ruski teritorij i to bi moglo dovesti do prijepora s Macronom u vođenju vanjske politike uspije li postati premijer.
Vođa Nacionalnog okupljanja tvrdi da će srušiti i Macronovo reformu mirovinskog zakona prema kojem je granica za odlazak u mirovinu sa 62 godine podignuta na 64. No pitanje je koliko su obećanja desnice realna, naime samo plan sa sniženjem cijene energenata stajao bi državni proračun preko osam milijardi eura.
