Ako ne i ranije, Hrvatska je postala svjesna da je on bio jedan od tada sve rjeđih političara koji je stvarao dojam da postoji nešto poput "HDZ-a s ljudskim licem". A sada je izabran za predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba.
"Nije mala stvar voditi drugi najveći parlament u Republici Hrvatskoj", kazao je Drago Prgomet nakon što je 30 gradskih vijećnika glasalo za njega, četiri više od nužne natpolovične većine.
Protiv ih je bilo samo šest, čak 10 ih je bilo suzdržanih, ostalih nije niti bilo, što je odavalo dojam više protivljenja još jednog političkog rješenja iz braka HDZ-a i gradonačelnika Milana Bandića, a manje protiv "HDZ-ovog ljudskog lica". Drugi dio priče ovog rješenja je Vladino prvoaprilsko imenovanje Andrije Mikulića za glavnog državnog inspektora od 1. travnja. Jer, Mikulić nije mogao biti i prvi čovjek novog Državnog inspektorata i predsjednik Skupštine.
A to rješenje malo je reći da je u sekundi po objavi došlo na glas kao jedno od kontroverznijih u eri Andreja Plenkovića.
Četiri godine u prošlost, Drago Prgomet bio je jedan od prvih koji je Tomislavu Karamarku odbio sudjelovati u, čak i po hrvatskim, pa i balkanskim mjerilima, redikuliziranju zdravog razuma u politici.
"Predsjedniče HDZ-a dajem ostavku na mjesto vašeg zamjenika i člana HDZ-a i ispod njegov potpis", čitao je Karamarko javnosti Prgometove ostavke i cerekao se.
Karamarko je tada pričao o tome da "ne može zamjenik glavnog trenera kritizirati glavnog trenera" i sve u sličnim anti-pjesničkim prispodobama. E da bi u rekordnom roku u Hrvatskoj uspio, redom, pogurati najcrnju desnicu u politički mainstream, uletjeti u koaliciju s Mostom kojoj niti Tihomir Orešković kao premijer koji se obraća "hrvatskim građevinama" nije bio najgroteskniji trenutak...
Na kraju je Karamarko uspio šokirati javnost i "aferom konzultantica" i da je imao svoju ulogu u pokušaju podvaljivanja ruskog nuklearnog novca u nuklearku u Finskoj preko tvrtke u Hrvatskoj kako bi ispalo da je to kapital iz EU-a... Svojim talentom za totalno nerazumijevanje ičega u politici uspijevao je izludjeti čak i Milijana Brkića. Nema što ovaj nije pokušao da mu, pobogu, objasni. Ali nije išlo. Na kraju je do te mjere uništio HDZ, što je bila kombinacija afera, sramoćenja s tom bizarnom vladom Karamarko-Petrov i rehabilitacije polupismenog desnila, da je postao smrtni neprijatelj čak i staroj konzervativnoj HDZ-ovoj gardi.
"Danas se za takav slučaj kaže da je potkapacitiran, nekad se govorilo da 'drug nije dorastao zadatku'. Smijenio je sebe i svoju vladu kad je trebao smijeniti sebe da bi sačuvao vlast svojoj stranci", pričao je poslije Ivan Aralica o Karamarku.
Aralica je tada rekao i to da je bilo jasno da će taj čovjek napraviti političku štetu biblijskih razmjera nakon što je "Kujundžić napustio HDZ, a Prgomet bio marginaliziran". Povijest je pokazala da je ono Karamarkovo cerekanje na račun Prgometa bilo politički infantilno ruganje čovjeku kojemu nije bio niti do koljena.
Prgomet je bio vrhunski specijalist otorinolaringolog, parlamentarac HDZ-a bio je od 2003. do 2006., HDZ ga je uvažavao kao jednog od svojih najuglađenijih članova, a i nazori su mu, iako je demokršćanin, odavno bili poznati kao mjesto potencijalnog civilizacijskog konsenzusa s lijevim centrom. Dok je Karamarko okupljao tipove s najotkačenijih desničarskih političkih rubova, Prgomet je pozivao na prekidanje igara bez granica između "ustaša i partizana".
Već u svibnju 2015. osnovao je izvorno udrugu HRID koja je zagovarala "smanjivanje podjela na lijeve i desne kao ključnu razdjelnicu u društvu koja vodi nepomirljivosti i poticanju sukoba", sve zato što se "političke i ideološke razlike mogu rješavati uz puno više tolerancije i dostojanstva". HRID je bio poput političkog "start-upa" i na izborima krajem 2015. Prgomet je na listi Mosta izborio svoje mjesto u Saboru.
Most je, istina, uoči izbora izbacio Prgometa, zato što se otkrilo da je ovaj koalicijski pregovarao sa Zoranom Milanovićem. No, on je na listi već bio, a da je bio politički u pravu kad je vodio onu Mostovu struju koja je bila sklonija koaliciji s lijevim centrom, pokazalo je to što je u Sabor ušao s više od 20.000 preferencijalnih glasova. U tom trenutku on je bio materijalni dokaz i idiotizma tadašnjeg vrha HDZ-a i potpuno promašene orijentacije Bože Petrova i njegove škvadre.
U Saboru je za osobom u svoj klub poveo i Irenu Petrijevčanin Vuksanović, sve u sazovu u kojem je Hrvatska pala tako nisko da je jedan od saborskih potpredsjednika bio, danas to zvuči kao urnebesni cirkus, Ivan Tepeš, tada predsjednik HSP AS-a. Ako koga zanima, o tom čovjeku krajem 2017. pisalo se kao o zamjeniku ravnatelja Hrvatske matice iseljenika.
Slučajno se tamo skrasio baš onomad kad je mjesto u Europskom parlamentu, što je još bila posljedica Karamarkovog ludiranja, prepustio nekome normalnijem, konkretno, iz HDZ-a. Prgomet je bio sasvim drugačija priča. U tom grotesknom dobu on je ušao u otvoreni sukob s Karamarkom, zastupao sve upravo suprotnom tom čovjeku i kao rezultat dobio je 20.000 preferencijalnih glasova.
S dolaskom Andreja Plenkovića iz Bruxellesa u Zagreb, na čelo HDZ-a, a onda i pobjede na izborima i za novog predsjednika Vlade, u HDZ se vratio i Prgomet. Bio je 1. kolovoza 2016. kada je Prgomet na 2. saboru Hridi dao ostavku na mjesto predsjednika, vratio u HDZ i nitko mu suštinski nije imao što prigovoriti. A onda se dogodilo nešto... Neki će reći da nije smio pristati da ga HDZ gurne kao gradonačelničkog kandidata na lokalnim izborima u ljeto 2017.
Zagreb je ipak tradicionalno političko polje lijevog centra, Bandićeve klijentelističke hobotnice, čak prije i čvrste ljevice nego HDZ-a. Prgomet je dobio nešto preko 5 posto glasova, a HDZ je u Zagrebu ušao u koaliciju s Milanom Bandićem. Još i gore, Bandić je u Saboru, na nacionalnoj razini, ne dao Bog direktnom kupovinom, nego isključivo svojim političkim šarmom i vizijom, privukao povrh svog jednog, još 12 zastupnika.
Zato, kada je u ljeto 2018. Bandić "kihnuo", zaprijetio raskidom koalicije na nacionalnoj razini ako mu HDZ-ovci u Zagrebu sruše posao s rasvjetom od 160 milijuna kuna zbog sveopće sumnje u pogodovanje, čitaj korupciju, zatreslo sve se sve do Banskih dvora. I HDZ-ovci u zagrebačkoj skupštini, koji su u ljeto 2016. htjeli rušiti Bandića, morali su pristati na Bandićev ultimatum Plenkoviću koji je onda, kao i danas, deratizirao stranku od vladavine Karamarka. Pritom je Plenković tada bio i slabiji nego danas.
A u tom HDZ-u u Zagrebu na Bandićev ultimatum morao je pristati i Prgomet. Ironično je to što je Prgomet imenovan predsjednikom skupštine baš u vrijeme u kojem se u aferi "Agram" na sudu preslušavaju snimke s kojih Bandić vrišti na suradnike i podređene, psuje, traži da zaposle "dijete iz moje familije", kuka da je ta mala "dobila k... od ovce"...
U tom su postupku uz Bandića optuženi bivši šef Holdinga Slobodan Ljubičić, vlasnik CIOS-a Petar Pripuz, gradonačelnikov savjetnik Željko Horvat, bivši direktor ZET-a Ivan Tolić, Ivan Markušić, referent za javnu nabavu Zagrebačkog holdinga Filip Čulo, direktor Čistoće Miljenko Benko, zamjenica pročelnice gradskog Ureda za imovinsko-pravne poslove Ines Bravić.
Pa kad se uzme da iza imenovanja Prgometa za predsjednika Skupštine Zagreba stoji postavljanje Mikulića na čelo Državnog inspektorata, koji je kao institucija sam po sebi skandal, ispada da Prgomet danas živi jedan sasvim drugačiji život od onog nesalomljivog, časnog HDZ-ovca koji je riskirao svojevoljno otići u niželigašku politiku, jer nije mogao podnijeti Karamarka i sve ono što je on činio.
"Ovdje smo jer smo svjesni kako se stvari neće same od sebe promijeniti. Moramo reagirati. Biti po strani, ili odustati znači bojati se postupiti i govoriti u skladu sa svojom savješću i vrijednostima po kojima živimo", govorio je u svibnju 2015. Prgomet, tada dovoljno hrabar i za sukob s vrlo moćnim ljudima poput Karamarka.
"Moja je dužnost jasno definirana, a naša je dužnost Zagreb i Hrvatsku činiti boljim, naprednijim i sigurnijim mjestom. Učinimo ga takvim", rekao je nakon što je izabran u Skupštini, ovaj put s želucem i za koaliciji s vrlo moćnim ljudima poput Bandića.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
mnoge su političare valjali po blatu kao svinje ,koliko znamo blato se može isprat ali ti duša ostaje blatna.