Projekt ocrnjivanja Hrvatske kao antisemitske države još traje

U Hrvatskoj vjerojatno nema čovjeka koji bolje poznaje židovsku povijest i kulturu od Borisa Havela. Taj publicist, politolog, sveučilišni profesor i prevoditelj - rođen u Sarajevu 1966. godine - već se više desetljeća bavi temama vezanim za Izrael i Bliski istok. Pošto je u švedskoj Uppsali studirao međunarodne odnose te povijest i historiografiju Holokausta, na Hebrejskome sveučilištu u Jeruzalemu magistrirao je komparativnu religiju, te završio najviši stupanj suvremenoga hebrejskog jezika, a na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu - gdje trenutno radi kao izvanredni profesor - 2012. je obranio doktorsku disertaciju pod naslovom "Religijski čimbenik arapsko-izraelskog sukoba". Havel je autor više od stotinu znanstvenih, stručnih i publicističkih članaka o različitim temama: drevnoj i suvremenoj povijesti Izraela, hebrejskom jeziku, Holokaustu, arapsko-izraelskim odnosima, antisemitizmu, političkom i vjerskom cionizmu, političkom islamu, sunitsko-šijitskim sukobima, bliskoistočnim političkim procesima. Uz ranije objavljene knjige "Arapsko-izraelski sukob: religija, politika i povijest Svete zemlje" (Ljevak, 2013.) i "Pregled povijesti Izraela od Abrahama do moderne države" (Antibarbarus, 2015.), nedavno je u izdanju Školske knjige objavljen prvi dio njegove monumentalne trilogije "Izrael - narod u danu rođen" u kojoj se uhvatio ukoštac s poviješću "hebrejskog, izraelskog, poslije židovskog naroda, poglavito na području današnje Države Izrael i okolnih zemalja, od njegova početka prije četiri tisućljeća do danas". U prvom svesku Havel se na gotovo tisuću stranica velikog formata bavi razdobljem od Abrahama do Bar Kohbe, odnosno od oko 2000. godine prije Krista do 135. godine. Povodom objavljivanja prve knjige trilogije ljubazno je pristao na razgovor za Express.