Top News
202 prikaza

"Protestno nevažeći" listići odgovaraju samo SDP-u i HDZ-u

Izborni stožer HDZ-a
Anto Magzan (PIXSELL)
"Protestno nevažećih" listića na izborima bilo je otprilike onoliko koliko glasova, prema anketama, dobivaju neke od sudionica vladine koalicije, dio je rezultata istraživanja kojeg je proveo portal H-Alter

H-Alterov "istraživački tim" ovih je dana izvršio uvid u 1899 nasumce odabranih glasačkih listića s biračkih mjesta na području Zagreba, koji su u drugom krugu predsjedničkih izbora održanom 11. siječnja bili proglašeni nevažećima.

Motivacija za ovo istraživanje bila je dvostruka. Prvo, neposredno nakon izbora postavili smo pitanje, koje je prilično snažno odjeknulo, legitimnosti izborne pobjednice koja, zbog male razlike u odnosu na protukandidata i zbog relativno velikog broja nevažećih listića, nije osvojila većinu svih birača koji su glasovali – premda Ustav upravo to postavlja kao nužan uvjet da bi se nekoga moglo smatrati predsjednikom/icom Republike. Drugo, pokazalo se da je u drugom krugu ovogodišnjih izbora bilo dvostruko više nevažećih listića nego u drugom krugu prethodnih predsjedničkih izbora, 2009. Godine. Tada je nevažećih bilo 1,36, a ove godine 2,69 posto.

Zanimalo nas je, dakle, kako izgledaju nevažeći glasački listići. Može li se, na osnovu poruka koje su na njima ostavili građani, zaključiti da se pretežno radi o "slučajno" nevažećima, pogrešno ispunjenim zbog nekakve greške, ili zbog neupućenosti dijela birača u način glasanja – ili se radi o očitoj i nedvosmislenoj namjeri da se listić poništi, dakle o izrazu protesta protiv ponuđenih kandidata koji su pobijedili u prvom krugu ili protiv predstavničkog izbornog sustava kao takvog?

Kao "slučajnu grešku" ili "neupućenost" protumačili smo neispunjene listiće, odnosno one na kojima je oboje kandidata zaokruženo, odnosno one na kojima je jedan od kandidata zaokružen, a drugi prekrižen, kao i one koji su pravilno zaokruženi, ali običnom, a ne ponuđenom kemijskom olovkom. Također i one na kojima je željeni kandidat/kandidatkinja istaknut zaokruživanjem imena i prezimena, a ne samo redne su brojke pod kojom se nalaze na listiću, ili one na kojima je uz ime odabranog kandidata/kandidatkinje stajala i nekakva opaska. 

Kao "očitu i nedvosmislenu namjeru" da se listić poništi, dakle kao izraz protesta, protumačili smo listiće na kojima je oboje kandidata prekriženo, ili nitko nije zaokružen ali je dodana brojka "3." (što sugerira da bi glasač želio nekog trećeg favorita), ili je pod brojkom "3." navedeno ime i/ili prezime neke treće osobe, ili je na glasačkom listiću dopisana nekakva poruka.

Rezultat je bio sljedeći: od 1899 pregledanih listića, 1696, odnosno 89 posto, ima obilježja na osnovu kojih s velikom sigurnošću možemo reći kako se radi o prosvjednom činu poništavanja listića. Za svega 203 mogli bismo utvrditi kako su nepravilno ispunjeni zbog slučajne greške ili neupućenosti glasača u način glasanja. Protegnemo li takav nalaz na osnovu uzorka na ukupan broj glasača koji su izašli na izbore, možemo utvrditi da je "protestno nevažećih" bilo otprilike onoliko koliko ih inače, prema učestalim anketama, ljudi glasa za neke od stranaka – sudionica vladine koalicije.

Dio glasača koji su dopisivali listu kandidata drugim imenima (ili institucijama) jasno je sugerirao vlastitu ocjenu da se hrvatska politika vodi negdje drugdje. Tako su se na listićima našli: Angela Merkel, Barack Obama, Vladimir Putin, MMF, a u tu bismo grupu možda mogli uvrstiti i papuFranju. Dio ih izražava nostalgiju za dragim pokojnicima i vremenima kojih više nema. Dopisivalo se, tako, ime Josipa Broza Tita, Franje Tuđmana, ali također i, nekima milog i dragog, Adolfa Hitlera. Među preostalim živućim junacima iz domaće ili inozemne politike ili pak, javnog života na listićima su se obreli Zdravko Mamić, Dobroslav Paraga, Marko Perković Thompson, Drago Vabec, Milan Kujundžić,Radnička fornta, a nekoliko "glasova" prikupio je i Mislav Bago; zatimVojislav Šešelj, Mick Jeager, Joe Ramone…

Favorit je Ivan Vilibor Sinčić i njegov Živi zid

Tu je zatim i "spiritualistička" grupa birača davno preminulih ili imaginarnih likova, poput Matije Gupca, Nečastivog, Isisa Krista, pa zatim grupa onih koji su odlučili ismijati predsjedničke izbore dopisujući čitavo galeriju imena strip-junaka, crtića i popularne literature: Mickey Mouse, Batman, Bilbo, Stanis Baratheon, prof. Baltazar, Alan Ford, Snoopy, King Kong… neki su se odlučili za "izbor" kvartovskih ili obiteljskih anonimaca, a neki su jednostavno dopisali: "moja žena".

Ipak, apsolutni pobjednici među svim dopisanim "favoritima" su Ivan Vilibor Sinčić i Živi zid. Na ukupno 378 listića pronašli smo ime toga eliminiranog kandidata iz prvog izbornog kruga i/ili njegove organizacije.

Kolindi seksističke opaske

Nažalost, Državno izborno povjerenstvo nam nije dopustilo izradu preslika nevažećih listića, tako da javnost (barem zasad) ostaje bez detalja koji najbolje ilustrira najzanimljiviji detalj njihova sadržaja – poruke koje su protestni glasači ispisivali na listićima. Među njima, izrazi čistog ogorčenja ovakvim strankama i njihovim kandidatima brojem daleko premašuju primjere visokih dometa pučke  književne minijature. No ipak pustimo neka se čuje vox popoli:

  • "Majku vam jebem lopovsku"
  • "Nemoj slušat govna politička, budi predmet vlastitog mišljenja - Zapruđe United"
  • "Gamad"
  • "Pokrali Hrvatsku – gade mi se"
  • "Ne glasam za lopove"
  • "Idem van iz Hrvatske"
  • "Za hrvatsku sirotinju"
  • "Ja se nisam borio za ovakvu Hrvatsku"
  • "Jebite se!"
  • "Ovo nije demokracija"
  • "Sramota"
  • "Smrt kapitalizmu"
  • "Jadna nam majka svima"
  • "Jebite se bando korumpirana"
  • "Poso kuća birtija"
  • "Banda lopovska"
  • "Jebim im mater"
  • "Debili"
  • "Hrvat koji stvarno voli Hrvatsku – a ne kao naši političari"
  • "Jebite se manekeni"
  • "Kurve janjetina i Vuco"
  • "Gubite se bando lopova"
  • "Isti su"
  • "Sve lopovi"
  • "Power to the people"
  • "Ne zaslužujete glas naroda"
  • "Govno udbaško"
  • "Ne treba nam predsjednik"

Brojne seksističke opaske na račun kandidatkinje Grabar-Kitarović ipak podvrgavamo cenzuri, premda ilustriraju da nedostatna svijest o rodnoj ravnopravnosti i pripadajući seksizam nisu udomaćeni samo unutar izborne baze HDZ-a. Cenzurirali smo i dio izjava koje se odnose na osobine ličnosti Ive Josipovića, kako ih vide pojedini građani. Simbola političkih pokreta i stranaka bilo je neočekivano malo, izuzev kukastog križa kojim je ukrašena nekolicina listića.

Glasači nisu neupućeni već odbijaju sve ponuđeno

Istraživanje je, dakle, jasno pokazalo da nevažeće glasačke listiće ne možemo tumačiti kao posljedicu neupućenosti dijela glasača u način biranja, već kao jasni izraz odbijanja ponuđenih kandidata, ili višestranačke predstavničke demokracije kao takve. Antisistemske organizacije koje su vješte u korištenju društvenih mreža mogle bi u perspektivi ovakav oblik iskazivanja nezadovoljstva poput šumskog požara proširiti drugom polovicom potencijalnog biračkog tijela, onom koja sada uopće ne izlazi na izbore. A legitimitet izbornih pobjednika koji bi osvojili manjeglasova od broja onih koji ih eksplicitno šalju u vražju mater - bio bi dosta krhak. 

Ukoliko se tako nešto, čiji se začeci zasad tek naziru, počne ozbiljnije ostvarivati, etablirane stranke bi mu na nekakav način morale pokušati parirati. Možda bi to bio dobar trenutak da se sjete uglednog politologa Ivana Prpića, bivšeg vanjskog člana saborskog Odbora za Ustav, koji je početkom prošloga desetljeća, zajedno s grupom sveučilišnih profesora (Padjen, Lalović, Kregar, Kasapović, Omejec, Flego…), inicirao izradu Zakona o strankama. Zakon je trebao osigurati daleko veću razinu unutarstranačke demokracije, kako bi široko članstvo kroz njih moglo utjecati na kreiranje javnih politika i kako bi se u njima mogle "kuhati" dobre političke ideje. Trebao je definirati i obaveze stranaka spram javnosti te osigurati njihovu transparentnost, kao i regulirati njihovo financiranje.

Prpićev su zakonski prijedlog 2004. godine složno odbacile sve parlamentarne stranke – nakon čega su se utvrdile kao interesne sljedbe bezidejnih aparatčika, legla klijentelizma i neprikrivene korupcije. "Političari su, očito, uvjereni da vikom i galamom mogu ušutkati jedan pametan prijedlog da se njihove profesionalne aktivnosti konačno privedu razumu i transparentnosti. Vikom i galamom, međutim, neće moći zaustaviti biračku apstinenciju i antistranačko raspoloženje koje se proizvodi dosadašnjim ponašanjem partija prema javnosti", pisao je u to vrijeme Zoran Daskalović u Feralu o političarskoj recepciji Zakona o strankama. Danas još jasnije vidimo da stvari idu upravo tim putem.

Ostatak istraživanja pročitajte na H-Alteru.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.