Facebook je nedavno objavio kako je otkrio 17-mjesečnu kampanju koja je utjecala na političke podjele na njihovoj društvenoj mreži, a imala je obilježja i potpis ruske Agencije za istraživanje interneta povezane s Kremljem. Dva dana kasnije u Bijeloj kući, visoki nacionalni dužnosnici za nacionalnu sigurnost rekli su kako je Rusija provodila sveobuhvatnu kampanju s planom oslabljivanja američke demokracije i utjecala na ovogodišnje izbore. Sve ove informacije zajedno ne ostavljaju mjesta nikakvoj sumnji u teoriji da se politički napad Vladimira Putina na SAD nastavlja i da je neobuzdan, piše Michael Morell za The Washington Post.
Najvažnije pitanje koje bi predsjednik Trump i američki Kongres trebali postaviti je: Kako možemo zaustaviti Putina?
Pronalazak odgovora na ovo pitanje je ključan jer se čini kako svi napori koje je Washington po ovom pitanju poduzeo, a koji uključuju poboljšanja u obrani od ovakvih napada, uz sankcije protiv Rusije, optužnice protiv ruskih dužnosnika i organizacija, kao i isključenje ruskih sigurnosnih obavještajaca iz SAD-a, nisu uspjele.
Zaustaviti Putina je jako važno, ne samo zbog zaštite američke demokracije, već i zbog poruke koju SAD mora poslati ostalim protivnicima kao što je Kina, Iran i Sjeverna Koreja. Potencijalni agresori moraju znati da će platiti cijenu ako napadnu. Kina, s boljim resursima od Rusije u pokušajima da potkopa američku demokraciju, mora znati kako će SAD odgovoriti i to oštro.
Američki odgovor Rusiji do sada je bio neučinkovit, jer je Washington svoje napade usmjerio samo na one entitete i pojedince koji su bili uključeni u ruske operacije informiranja. Od izbora 2016. godine SAD je, u različitim trenucima, nametnuo sankcije na najmanje 10 ruskih organizacija, a nekima i više od jednom. Sankcije su dobila i 23 pojedinaca. Budući da sankcije imaju jako malo utjecaja na cjelokupno rusko gospodarstvo, tako je i politički učinak na Putin gotovo zanemariv.
SAD bi trebao učiniti sljedeće.
Što se tiče samoobrane, moraju osigurati nacionalni izborni sustav, posebno softver, koji sadrži podatke o registriranim biračima. Svaki bi se glas trebao povezati sa rezervnom glasačkom listom koja bi se mogla koristiti, ako bude potrebno, za potvrdu izbornih rezultata. Nova pravila i bolja provedba istih potrebne su kako bi strani novac ostao daleko od američkih izbora.
Savezna vlada trebala bi surađivati s različitim kampanjama i ojačati sigurnost tehnologije i mreža koje koriste. Konačno, potrebna je i bolja koordinacija diljem zemlje kako bi se zaštitili izbori, što bi se vjerojatno najbolje moglo postići stvaranjem Hybrid Threats centra sličnog Nacionalnom centru za borbu protiv terorizma.
Pred Kongresom je nekoliko zakona koje podržavaju svi. Zakoni bi trebali institucionalizirati većinu ovih izmjena i osigurati sredstva za njih, no zakonska legislativa je na neki način zamrznuta. Što se tiče nametanja troškova onima koji napadnu SAD, potpuna implementacija sankcija je prisutna. No ona se i dalje ne događa.
Ako se prebacimo sa ciljanih sankcija na široko utemeljene sankcije koje su dizajnirane kako bi naškodile ruskom gospodarstvu, baš kao što su sankcije Obamine administracije bile oblikovane protiv Irana, kao i one Trumpove administracije. Putinu bi trebalo biti jasno da bi SAD povukao sankcije ako se on prestane miješati u demokratske institucije SAD-a i saveznika, od kojih su neki i pod opsadom.
Kako bi te sankcije izgledale?
Zakon predstavljen 2. kolovoza u Senatu, kojeg podržava i jedna i druga strana, mogao bi biti dobar početak. Trebalo bi zabraniti bilo kakve transakcije povezane s ruskim energetskim projektima i zabraniti otkup novog ruskog državnog duga. Washington bi i svoje saveznike trebao potaknuti da se pridruže tim naporima.
Putin se boji jedne stvari. Strahuje kako će se ruski srednji stalež jednog dana pobuniti protiv njegovog režima i kako će izaći na ulice i zahtijevati promjenu. Dogodilo se to i u Tunisu, Kairu i mnogim drugim gradovima na Srednjem istoku i Sjevernoj Africi između 2010. i 2012. godine. Dogodilo se to, što je bilo posebno alarmantno iz Putinove perspektive, prije četiri godine u Kijevu kada su Ukrajinci odbacili vladu u Moskvi.
Sankcije koje zadiru u srce ruskog gospodarstva, koje podižu rizik da će srednji stalež postati nemiran, privući će pažnju Putina.
Vođe koje je SAD odabrao i sigurnosni stručnjaci koje su odabrali i potvrdili, svjesni su te prijetnje. Neuspjeh u obrani naroda koliko god je moguće i neuspjeh da se nametnu troškovi onima koji demokraciju napadaju, u povijesti će ostati zapisano kao snažno odbacivanje odgovornosti.
Izjave obavještajnih dužnosnika u Bijeloj kući prošlog tjedna bile su odličan prvi korak. Hitno su potrebni novi i snažniji koraci, zaključuje Michael Morell.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
.....Dogodilo se to i u Tunisu, Kairu i mnogim drugim gradovima na Srednjem istoku i Sjevernoj Africi između 2010. i 2012. godine..... Pa kome se ovakve bljuvotine mogu podvaliti? Spontani razvoj događaja.. IsusatiBoga dragog, pa to ni dementna baba Jaga nebi progutala
Smece od clanka.Bolje je da ostavis praznu stranicu ako nemas sto pametno napisati nego ovakve bljuzgotine pisati.
Članak koji spada u kategoriju smeća!