Top News
3320 prikaza

’Razvod’ s MOL-om nosi puno suza i još više troškova

PIXSELL
Prvi paket u Ini su Mađari platitli 505 milijuna dolara - Hernadi je inspiraciju za ponudu dobio na pumpi, vidjevši naše bombone ‘505 s crtom’

Nikad udaljeniji nisu bili MOL i hrvatska Vlada nego sad, kad je država izgubila još jedan arbitražni spor s Mađarima. Brak započet 2003., kad im je vlada Ivice Račana prodala paket od prvih 25 posto dionica, više nije održiv, pomirenja nema na vidiku. Hrvatska od MOL-a nije dobila dogovoreno, prije svega modernizaciju rafinerija - sisačka je zatvorena, riječka modernizacija i 19 godina poslije još traje. Dobili smo, zato, jastuk natopljen suzama i brigama, gomilu sudskih troškova.

- Nakon ovoga danas MOL i Vlada će se zajedno smijati i plakati - bio je ilustrativan Zsolt Hernádi, prvi čovjek MOL-a, kad je 2009. s Ivom Sanaderom potpisivao ugovor. Njime se Hrvatska obavezala iz Ine preuzeti gubitaški plinski biznis i od tada se u Zagrebu na Markovu trgu - samo plače. U troškovima za odvjetnike, vještake i razne druge savjetnike, u dadžbinama sudovima nagomilalo se više od 200 milijuna kuna na teret svih nas, poreznih obveznika. MOL-u u washingtonskom sporu moramo platiti 184 milijuna dolara odštete, bez zateznih kamata, dok će nas postupak stajati još oko milijun eura. Na Markovu trgu kažu da smo imali ludu sreću, eto, jer je MOL tražio puno više - 1,1 milijardu dolara. Možda bi narodno veselje danas bilo najveće da je, s druge strane, Vlada nakon presude Ivi Sanaderu za primanje mita za Inu pokušala poništiti ugovor s MOL-om iz 2009., a onda i izići iz arbitraže u Washingtonu. Sad je gotovo. Već smo se žalili na gubitak arbitraže u Ženevi, sad ćemo sigurno i na ovo, a lova curi.

 | Author: Jurica Galoić/PIXSELL Jurica Galoić/PIXSELL

MOL je s prvih 25 posto dionica u Inu ušao 2003. Pomalo, došao je na današnjih 49 posto, dok Vlada drži 44,8 posto Ine. Te fatalne 2009. potpisan je ugovor po kojem država preuzima skladište plina u Okolima, dok bi se trgovanje plinom iz Ine odvojilo u zasebnu tvrtku, a onda, kao i Okoli, prodalo državi. Država je preuzela skladište, no ne i tržište plinom. Nekoliko godina kasnije počeli su pregovori između vlade i MOL-a, da bi on 2013. u Washingtonu zatražio arbitražu protiv hrvatske vlade zbog kršenja obveza. Godinu poslije Hrvatska protiv MOL-a podnosi arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi i traži da se izmjene ugovora iz 2009. proglase ništetnima. Vuk je pojeo magare, nismo uspjeli - ništa. Izgubljene su dvije arbitraže, Mađari previše traže za otkup svojih dionica, Vlada manevarskog prostora više nema, odlaze joj, svojom voljom ili zbog afera, ministri. Recesija nam kuca na vrata, korona troškovi dolaze na naplatu, razvod s MOL-om najskuplji je u povijesti.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.