Ruske snage preuzele su kontrolu nad vrijednim nalazištem litija u blizini sela Ševčenko u zapadnom Donjecku, piše New York Times. Moskovske trupe zauzele su ga kao dio svoje ljetne ofenzive, koja je postigla stalne dobitke diljem Donjecka.
Iako relativno malo - prostire se na samo 100 hektara - nalazište su industrijski analitičari smatrali jednim od najvrjednijih u Ukrajini zbog bogate koncentracije litija, minerala bitnog za proizvodnju naprednih tehnologija poput električnih baterija. Sjedinjene Države su litij označile kao ključan za svoje gospodarstvo i nacionalnu sigurnost.
Prema podacima Državne službe za geologiju i mineralne resurse Ukrajine, rezerve litija na tom nalazištu procjenjuju se na 5,67 milijuna tona prema kategoriji C1 i više od 8 milijuna tona prema kategoriji C2. C1 kategorija znači potvrđene količine, pouzdani podaci o naslagama, a C2 temelji se na ograničenim istraživanjima, poput geofizičkih podataka, površinskih uzoraka ili špekulativnih procjena. Geološka struktura nalazišta je djelomično poznata. Koristi se za daljnja istraživanja i planiranje rudarskih aktivnosti, ali nije odmah spremno za eksploataciju bez dodatnog potvrđivanja.
Sporazum o mineralima
Trumpova administracija imala je za cilj iskoristiti ogromne ukrajinske rezerve litija, neke od najvećih u Europi, putem nedavno potpisanog značajnog sporazuma koji joj daje izravan pristup mineralnom bogatstvu zemlje. No, zauzimanje nalazišta Ševčenko naglašava ključni izazov sporazumu: Što više teritorija ruske snage zauzmu u Ukrajini, to manje resursa Kijev može ponuditi Washingtonu.
- Ako ruske trupe nastave napredovati i osvajati sve više teritorija, imat će kontrolu nad sve većim brojem nalazišta minerala. To je problem za sporazum - rekao je Mihajlo Žernov, direktor Critical Metals Corp, američke tvrtke koja je ranije imala dozvolu za eksploataciju Ševčenkova nalazišta. Julija Sviridenko, ukrajinska ministrica gospodarstva koja je potpisala sporazum u ime svoje zemlje, odbijala je komentirati zauzimanje nalazišta putem glasnogovornika. To je prvo nalazište koje je palo u ruske ruke otkako je sporazum potpisan.
Prema sporazumu osnovat će se zajednički američko-ukrajinski fond s prioritetnim pravima za ulaganje u projekte vađenja minerala u Ukrajini. Sjedinjene Američke Države pokazuju poseban interes za ukrajinske minerale kao način smanjenja ovisnosti o Kini, koja dominira globalnim opskrbnim lancima, piše New York Times.
Sve manje minerala Trumpu
Tijekom pregovora o sporazumu, ukrajinski su dužnosnici pokušali osigurati veću američku vojnu potporu, tvrdeći da je u gospodarskom interesu SAD-a pomoći Ukrajini da potisne ruske snage i zadrži kontrolu nad vrijednim nalazištima. No Washington je dosljedno odbijao povezivati sporazum o mineralima s dodatnom vojnom pomoći.
Ukrajinski dužnosnici sporazum vide kao put prema dugoročnoj američkoj potpori ratom iscrpljenoj zemlji. U očitom pokušaju da pokaže administraciji Donalda Trumpa da sporazum može brzo donijeti rezultate, ukrajinska vlada je prošlog tjedna odobrila prve korake za otvaranje velikog državnog nalazišta litija za privatna ulaganja.
Ministrica gospodarstva Julija Sviridenko izjavila je da bi to nalazište, poznato kao litijevo polje Dobra, moglo postati prvi projekt pokrenut u okviru sporazuma. Nekoliko investitora već je pokazalo interes, uključujući i Critical Metals Corp, koja unatoč gubitku nalazišta Ševčenko, i dalje želi sudjelovati u partnerstvu između SAD-a i Ukrajine, rekao je direktor tvrtke Mihajlo Žernov.
Ipak, analitičari iz industrije upozoravaju na brojne prepreke, uključujući komplicirane postupke izdavanja dozvola i zastarjele geološke studije, koje otežavaju procjenu stvarne vrijednosti ukrajinskog podzemnog bogatstva.
No, možda je najveći izazov u svemu tome nastavak ruskog napredovanja na bojištu. Ruska okupacija otprilike petine ukrajinskog teritorija znači da Moskva već kontrolira brojna nalazišta titana, mangana i drugih ključnih minerala. Ruske snage su također uništile ili zauzele neka od najvećih ukrajinskih rudnika ugljena.
