• 360°
2647 prikaza

Zovu ga 'porez na kćeri': Milijuni žena plaćaju ga cijeli život, a ni ne znaju

1/4
YouTube
Jedan skeč američke emisije Saturday Night Live nasmijao je milijune gledatelja, ali i otvorio bolnu obiteljsku temu. Kada roditelji ostare i trebaju pomoć, najveći dio tereta gotovo uvijek pada na kćeri

Zamislite da postoji usluga koja vam omogućuje da se potpuno besplatno pobrinete za ostarjele roditelje. Ne morate angažirati njegovateljicu, plaćati dom za starije ili uzimati slobodne dane na poslu. Dovoljno je poslati jednu SMS poruku i problem je riješen. Usluga je dostupna 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, nikad ne uzima godišnji odmor i ne traži nikakvu naknadu. Zove se "Sister", odnosno "Sestra". Postoji samo jedna 'caka': to je vaša prava sestra. Ona će ostaviti posao, otkazati stan, preseliti se na drugi kraj zemlje i preuzeti brigu o roditeljima, dok vi nastavljate živjeti kao da se ništa nije dogodilo. Upravo je takav izmišljeni televizijski oglas 14. studenoga prikazan u popularnoj američkoj humorističnoj emisiji Saturday Night Live. Poznati komičar John Mulaney glumi muškarca koji je oduševljen novom uslugom jer njegov otac više ne može samostalno živjeti. Umjesto da sam preuzme dio odgovornosti, on aktivira "Sestru". Na ekranu se pojavljuje iscrpljena žena s putnom torbom, spremna žrtvovati vlastiti život kako bi se pobrinula za oca. U jednoj sceni brat objašnjava da mu sestra omogućuje da se vrati poslu i stvarima koje voli raditi. U drugoj postaje jasno da će, unatoč tome što sestra obavlja sav posao, oboje jednoga dana naslijediti jednak dio roditeljske imovine. Skeč je postao viralan. U samo jednom danu prikupio je dva milijuna pregleda na YouTubeu, a društvene mreže preplavile su reakcije žena koje su u njemu prepoznale vlastite obitelji. Kako u analizi objavljenoj 18. studenoga pišu Claire Cain Miller i Alicia Parlapiano za The New York Times, komedija je otvorila pitanje o kojem se u obiteljima rijetko javno govori: zašto se briga o starijim roditeljima gotovo automatski smatra ženskim poslom? 

Statistika potvrđuje ono što je televizijski skeč pretvorio u šalu. Prema istraživanjima američkih organizacija AARP i National Alliance for Caregiving, čak tri petine obiteljskih njegovatelja čine žene. Posebno je zanimljivo istraživanje iz 2017. godine koje je analiziralo koliko vremena odrasla djeca provode skrbeći o ostarjelim roditeljima. Pokazalo se da kćeri u prosjeku mjesečno posvećuju 12,3 sata takvoj skrbi, a sinovi samo 5,6 sati. Drugim riječima, kćeri obavljaju više nego dvostruko više posla od svoje braće. Iza tih brojki krije se mnogo više od povremenih odlazaka u trgovinu ili liječniku. Žene su najčešće te koje organiziraju preglede, razgovaraju s liječnicima, pripremaju obroke, vode računa o lijekovima, održavaju roditeljski dom i rješavaju administrativne probleme. Kada zdravstveno stanje roditelja postane ozbiljnije, počinju ih kupati, odijevati, hraniti i pomagati im pri svakodnevnim aktivnostima. Taj posao nerijetko traje godinama, a može potpuno promijeniti život osobe koja ga obavlja. Pritom skrb često počinje sasvim neprimjetno, jednim odlaskom u ljekarnu ili prijevozom do bolnice. S vremenom se broj obveza povećava, sve dok netko ne shvati da je zapravo postao njegovatelj s gotovo punim radnim vremenom.

 | Author:

Sociologinja Angelina Grigoryeva sa Sveučilišta u Torontu, koja je sudjelovala u istraživanju razlika između sinova i kćeri, upozorava da se ne radi samo o fizičkom poslu. Skrb o starijoj osobi može biti iznimno emocionalno zahtjevna, osobito kada je riječ o demenciji, teškim kroničnim bolestima ili gubitku samostalnosti. Žene često istodobno moraju brinuti o vlastitoj djeci, roditeljima i profesionalnim obvezama. Znanstvenici zato sve češće koriste izraz "nevidljivi drugi pacijenti" kako bi opisali njegovatelje čije se fizičko i psihičko zdravlje pogoršava dok se brinu o drugima.

Generacija žena koja brine o svima, osim o sebi

Američki stručnjaci za taj fenomen imaju i poseban naziv: daughter tax, odnosno "porez na kćeri". Riječ je o neformalnom izrazu za cijenu koju žene plaćaju zato što se od njih očekuje da budu glavni oslonac roditeljima. Taj porez nije zapisan u zakonima i ne naplaćuje ga država. Plaća se propuštenim poslovnim prilikama, smanjenom zaradom, izgubljenim slobodnim vremenom, emocionalnom iscrpljenošću, a katkad i prekidom karijere. Prema podacima AARP-a, u Sjedinjenim Državama približno 63 milijuna odraslih ljudi pruža neki oblik neplaćene skrbi članovima obitelji ili drugim bliskim osobama. To je čak 45 posto više nego prije deset godina. Posebno je izložena takozvana sendvič-generacija, ljudi koji istodobno podižu vlastitu djecu i brinu o starijim roditeljima. Procjenjuje se da ih je oko 17 milijuna. Gotovo 70 posto tih njegovatelja istodobno je zaposleno, a u prosjeku tjedno provode 27 sati pružajući skrb. Gotovo četiri od deset prijavljuje visoku razinu emocionalnog stresa.

 | Author:

To znači da mnoge žene, nakon osam sati rada, odlaze roditeljima kako bi im skuhale ručak, pomogle pri kupanju, pripremile lijekove i počistile stan, a potom se vraćaju kući gdje ih čekaju vlastita djeca i kućanske obveze. Takva svakodnevica može potrajati godinama, a njezina se cijena rijetko pojavljuje u službenim gospodarskim statistikama. Stručnjaci upozoravaju da se upravo zato razmjeri neplaćenog rada u skrbi često podcjenjuju.

Zašto se uvijek očekuje da će to učiniti sestra?

Jedno od najvažnijih pitanja koje otvara istraživanje jest zašto se obitelji, čak i kada imaju više odrasle djece, tako često oslanjaju upravo na kćeri. Odgovor nije jednostavan. Dio razloga povezan je s društvenim očekivanjima i tradicionalnom podjelom rodnih uloga, prema kojoj su žene od djetinjstva odgajane da brigu o drugima smatraju prirodnim dijelom vlastite odgovornosti. U mnogim obiteljima nitko nikada izričito ne odluči da će kći postati glavna njegovateljica. To se jednostavno dogodi.

Donna Benton, direktorica centra za potporu obiteljskim njegovateljima na Sveučilištu Južne Kalifornije, desetljećima istražuje taj problem. Njezini podaci iz Kalifornije pokazuju da žene obavljaju približno 70 posto poslova obiteljske skrbi, a muškarci oko 30 posto. Kaže da se taj omjer u proteklih četrdesetak godina nije značajno promijenio. Nakon prikazivanja skeča njezin ured bio je zatrpan porukama žena koje su željele razgovarati o problemu. Za Benton to nije bilo iznenađenje: komedija je samo pokazala ono na što istraživači upozoravaju već desetljećima.

 | Author: YouTube YouTube

Dodatnu nepravdu stvara činjenica da se muškarce često pohvaljuje kada obave i manji dio obveza prema roditeljima, dok se od žena očekuje da takve poslove obavljaju bez posebnog priznanja. Psihologinja Adriana DeAmicis kaže da su njezine klijentice nakon gledanja skeča počele otvoreno govoriti o osjećaju ogorčenosti jer su godinama bile odgovorne za gotovo sve, dok su njihova braća mogla nesmetano nastaviti vlastiti život. Humor je, prema njezinim riječima, mnogim ženama omogućio da progovore o nepravdi koju su dotad prešućivale.

Američki problem koji je lako prepoznati i u Hrvatskoj

Priča koju je američki Saturday Night Live pretvorio u satirični skeč itekako je poznata i hrvatskim obiteljima. Štoviše, podaci pokazuju da je Hrvatska jedna od europskih zemalja u kojima žene snose posebno velik teret neplaćenog rada i brige o članovima obitelji. Prema analizi Instituta za javne financije, koja se temelji na istraživanju OECD-a, gotovo 75 posto obiteljskih njegovatelja u Hrvatskoj čine žene. Drugim riječima, kada ostarjeli roditelji više ne mogu sami odlaziti liječniku, pripremati obroke, održavati higijenu ili uzimati lijekove, u tri od četiri slučaja teret skrbi preuzimaju žene. To su najčešće supruge, kćeri i druge članice obitelji.

 | Author:

No još je poraznija usporedba s ostatkom Europe. Prema OECD-ovu izvješću o Hrvatskoj iz 2025. godine, Hrvatice na neplaćeni rad troše gotovo 20 sati tjedno više od muškaraca, što je najveća razlika među promatranim europskim zemljama, ispred Italije i Austrije. Pritom se ne radi isključivo o njezi starijih osoba, nego o ukupnom neplaćenom radu koji uključuje kućanske poslove i brigu o članovima obitelji. Istraživanje Eurobarometra iz 2024. pokazalo je i da se 45 posto ispitanika u Hrvatskoj slaže s tvrdnjom da je najvažnija uloga žene briga o domu i obitelji. Europski prosjek iznosi 38 posto. Takvi stavovi pomažu objasniti zašto se u mnogim obiteljima unaprijed podrazumijeva da će ostarjelu majku ili oca njegovati kći, a ne sin.

Problem je još izraženiji zbog nedostatka smještajnih kapaciteta. Prema podacima iz izvješća pučke pravobraniteljice za 2025., u Hrvatskoj djeluju 652 pružatelja usluga smještaja starijih osoba, među kojima su četiri državna doma, 45 domova kojima upravljaju županije i Grad Zagreb te 603 druga pružatelja, uglavnom privatna. Mjesta kronično nedostaje, osobito u javnim domovima, koji su mnogim umirovljenicima financijski dostupniji. Hrvatska udruga poslodavaca tijekom 2025. upozoravala je da se na smještaj u pojedinim javnim domovima čeka i deset godina. Spominjala se brojka od 17.000 do 20.000 prijava, no stručnjaci upozoravaju da ona ne predstavlja pouzdan broj različitih osoba koje čekaju jer se korisnici često prijavljuju u više ustanova. U praksi to znači da obitelji često nemaju mnogo izbora. Ako starija osoba ne može dobiti mjesto u javnom domu, a privatni smještaj joj je preskup, netko mora preuzeti skrb kod kuće. Prema istraživanjima na koja se poziva Institut za javne financije, taj posao u Hrvatskoj najčešće obavljaju žene. Mnoge zbog toga smanjuju radno vrijeme, koriste godišnje odmore za odlaske roditelja na preglede ili odustaju od profesionalnih prilika. Dugotrajna skrb može potrajati godinama, a posljedice se ne očituju samo u umoru i stresu nego i u izgubljenoj zaradi, slabijim mogućnostima napredovanja te budućim mirovinama.

OECD je u svojem gospodarskom pregledu Hrvatske iz 2026. posebno upozorio na nedovoljnu dostupnost formalne dugotrajne skrbi i njezinu financijsku nepristupačnost. Ondje gdje sustav ne može pružiti pomoć, odgovornost prelazi na obitelj, a unutar obitelji najčešće na žene. Hrvatska planira širiti kapacitete centara za starije osobe i razvijati usluge pomoći u kući, ali stručnjaci upozoravaju da se bez dostupne profesionalne skrbi i kvalitetnije potpore obiteljskim njegovateljima teško može smanjiti postojeći teret. Zato američki skeč o besplatnoj usluzi koja se zove "Sestra" u Hrvatskoj možda i ne treba posebno objašnjavati. Ovdje je to već desetljećima dio svakodnevice.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.