Stari most - linija koja spaja i razdvaja

Mađarski slikar Tivadar Kosztka Csontvary, rođen 1853. godine, slovi za jednu od najosebujnijih pojava u svijetu slikarstva, i to u jednom svijetu koji vrvi sličnim primjerima, što njegovoj neobičnoj pojavi daje dodatnu notu grotesknosti. Riječ je o prvome mađarskom slikaru koji je postao poznat širom Europe i kojega su u Mađarskoj, dok ga je ostatak Europe slavio, nazivali “ludim slikarom”. (Srpski pisac Dragan Velikić otkrio mi je svojevremeno da je Pablo Picaso iznimno cijenio Csontvaryja smatrajući ga jednim od najvećih slikara s početka 20. stoljeća.) Više od pola stoljeća nakon smrti ovaj slikar ostao je zaboravljen, da bi se danas, kao u nekoj ciničnoj, crnohumornoj bajci, njegova djela prodavala za iznose veće od milijun eura. U listopadu 1880. godine Csontvary je imao prvu zvučnu halucinaciju, koju je smatrao mističnom vizijom, dok većina njegovih biografa to povezuje sa shizofrenijom. Čuo je “glas” koji mu je rekao kako će postati najveći slikar u povijesti, “veći od Rafaela”. Nakon tog događaja započinju njegova putovanja po Europi i svijetu, gdje je slikao najveće znamenitosti zemalja u kojima je boravio. Svoja glavna djela naslikao je između 1903. i 1909. godine. Prateći taj svoj “unutrašnji glas”, Csontvary je 1903. godine stigao u Bosnu i Hercegovinu. Od svega što je vidio u toj zemlji, u Lovrenovićevoj “terri interior”, koju su u tom periodu otkrivali europski pustolovi tog vremena, na Csontvaryjevim platnima završila su tek dva motiva: Plivski vodopad u Jajcu i mostarski Stari most.