Top News
11248 prikaza

Stipetić: General koji je slomio Krajinu

General Petar Stipetić
1/10
Patrik Macek/Pixsell/History
Umirovljeni general živio je povučenim životom na zagrebačkoj Sigečici

Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, stožerni general Petar Stipetić preminuo je u srijedu, 14. ožujka 2018. u Zagrebu. Rođen je 24. listopada 1937. u Ogulinu gdje je završio o osnovnu školu i gimnaziju. Vojnu akademiju Kopnene vojske bivše JNA pohađao je od 1956. do 1959. Na Višoj vojnoj akademiji bio je od 1967. do 1969. a završio je i Ratnu školu 1976.   U bivšoj JNA obnašao je sve dužnosti, od zapovjednika voda do zapovjednika grada Zagreba. 1989. je postao general. Do rujna 1991. bio je operativac u V. vojnoj oblasti u Zagrebu.  S predsjednikom Tuđmanom je u kolovozu 1991. razgovarao o prelasku na hrvatsku stranu. Sve je rađeno u strogoj ilegali. O njegovom značaju za uspjeh oslobođenja Hrvatske najbolje govori jedna knjiga i to CIA-ina.

Pomalo zaboravljena knjiga najmoćnije obavještajne agencije na svijetu pruža nevjerojatan uvid u događaje na ovim prostorima tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća. Riječ je o knjizi pod nazivom "Balkan Battleground", koju su pisali analitičari CIA-e za potrebe javnog informiranja, a prema dobrom starom običaju autori su anonimni. Službeno, iza gotovo 500 stranica informacija stoji tek CIA-in ured za ruske i europske analize iz Washingtona.

Zarobljeni Srbi Domovinski rat Top News Martić: Počela Oluja, što da radim?; Slobo: "Ubij se!"

Analitičari najmoćnije obavještajne agencije naglašavaju da je jednu od ključnih uloga u Oluji i konačnoj hrvatskoj pobjedi imao pokojni general Petar Stipetić. Njega je zapao doista nezahvalan zadatak preuzimanja zapovjedništva nad Zbornim područjem Zagreb kad je već Oluja bila u tijeku, a nakon što je hrvatski napad praktički zaustavljen.

Kasnije će Stipetić pričati o brojnim faktorima koji su utjecali na probleme na tom dijelu bojišta, ali Amerikanci će napomenuti da je Ivan Basarac imao detaljne planove za oslobađanje Petrinje i tog dijela Hrvatske, dok su u planu bile uračunate jedinice koje su kasnije prebačene na druga mjesta.

1/10

Prvenstveno se tu misli na 81. gardijsku bojnu Kumove, koji su trebali zauzeti Petrinju, dok bi 2. gardijska brigada nastavila progoniti krajišku vojsku izvan Petrinje. Kumovi su ostali na južnom bojištu nakon oslobađanja Grahova i čuvali su leđa cijelom napadu na Knin. Basarac je malo izmijenio plan i poslao je gardijsku brigadu u Petrinju te tamo doživio potpuni neuspjeh. Stipetić je, međutim, ubrzo nakon preuzimanja zapovjedništva uspostavio red i nastavio s borbenim uspjesima.

Uskoro se predao i zapovjednik 21. krajiškoga korpusa Čedo Bulat, što je bio jedan od najdramatičnijih trenutaka Oluje. A CIA-ini analitičari upozoravaju i na drugi mogući razlog Bulatove predaje. Naime, oni tvrde da su se Bulat i Stipetić poznavali još iz vremena dok su obojica bili u JNA. Kako bilo da bilo, Bulat se predao i ogromna količina vojne opreme prešla je u ruke HV-a i rat je praktički završio.

Predaja generala Čedomira Bulata u Glini VRO Oluja Top News Pad Krajine (2): "Ima da koljete, a ne da bježite!"

Ostali su tek manji izolirani dijelovi na kojima su pojedine jedinice i dalje pružale otpor, ali bilo je jasno da je Republika Srpska Krajina prestala postojati i da je definitivno ugašen san o Velikoj Srbiji. Naravno, postojali su propagandni proglasi, kao onaj šefa skupštine Vukovara Slavka Dokmanovića, koji je uvjeravao narod da: "Majka više nije samo iza nas, sad je Majka Srbija s nama. Nadala se da će svet sprečiti zločin. Svet nije, zato mora Majka. Svaki zločinački metak i ustaška granata koja padne na Vukovar kao da je pala na Beograd, Kruševac ili Kragujevac".

Svima drugima bilo je jasno da je rat u Hrvatskoj završio. Sad, sa sve većim odmakom, knjige poput ove CIA-ine postaju sve važniji dokumenti i izvori povijesne zbilje, kako bi to rekao bivši hrvatski predsjednik. Rijetko će tko priznati, kao što je to Milan Martić uradio, da ga je početak Oluje zatekao poluodjevenog. Još rjeđi su ljudi poput Milana Babića, koji je otvoreno priznao krivnju:

"Dozvolio sam sebi sudjelovati u progonu najgore vrste protiv ljudi samo zato što su bili Hrvati a ne Srbi. Nevini ljudi su proganjani, istjerani iz svojih kuća i ubijeni. Šutio sam o tome. Žaljenje koje osjećam zbog toga je bol s kojom moram živjeti ostatak života", rekao je Babić.

  • Stevekn68 11:27 14.Ožujak 2018.

    Tko ce odgovarati za te ljude koji su nas napustili zbog tudeg uvjerenja i neznanja generale nadam se da mirno i bez griznje ssvjesti spavate no bilo je i nekih dobrih stvari koje je napravio ali ali

  • Stevekn68 11:24 14.Ožujak 2018.

    Bio sam tamo na ratistu 2 god koji general sta je on napravio nista skrivao se po kucama a cuvali ga decki koji su izginuli zbog njega nego neka odgovori na pitanje na koje nikada nije dao odgovor 92 se ... prikaži još! pojavio na postrojavanju u buni vojarni gdje smo i mi dosli direktno sa terena gdje je vrli general nagovarao i tjerao decke u bosnu tvrdeci da je 35 km u podrucje bih hrvatsko derventa bosanski brod je po njemu hrvatsko mnogo je decki koji su otisli poginulo ostalo invalidi hr to nikada nije put