Ljeto 1977. bilo je gadno u New Yorku. Ljudi su bili u strahu. Samov sin je harao, serijski ubojica još je bio na slobodi. Osim toga, ekonomska kriza pomela je desetine malih biznisa i udarila na velikane, zarila zube u sam grad koji je skoro pa bankrotirao toga ljeta. Ljetni val vrućine zapljusnuo je Njujorčane taman prije nego što se dogodilo nezamislivo - 13. srpnja 1977. usred bejzbol utakmice New York Metsa i Chicago Cubsa na Shea stadionu odjednom je nestalo struje.
Što se dogodilo? Bilo je nevrijeme. Munja je precizno pogađala dalekovode, važnu trafostanicu, a potom i glavnu gradsku stanicu pa su sve četvrti izuzev Queensa i Brooklyna ostale bez struje. To je trebao biti rješiv problem, nije da se nikad nije dogodilo i konobari su nastavili posluživati ljude pod svijećama, na Broadwayu su kazališne predstave išle dalje uz pomoć svjetiljki, a busevi su se polako, ali ipak probijali kroz križanja bez semafora.
Legenda kaže da je onda neki genijalac u njihovoj "elektroprivredi" počinio fatalnu grešku. Naime, da bi se struja postupno vratila trebao je točno određenim redoslijedom pritisnuti jedan po jedan prekidač. Čovjek je, međutim, propustio pritisnuti jedan od njih i čitav grad, milijuni ljudi ostali su bez struje u narednih 25 sati. Do dana današnjeg jedni krive njega, drugi gromove i munje, ali jedno je sigurno. Uslijedio je nezamisliv kaos.
Odmah su zatvorili podzemnu željeznicu i deseci tisuća "commutera" nisu se mogle vratiti kućama. Gradonačelnik New Yorka Abe Beame proglasio je izvanredno stanje i odmah poslao prijenosne generatore u bolnice u gradu. Također je poslao dodatne vatrogasce i policajce diljem grada kako bi pomogli u održavanju mira. Nije gubio vrijeme okrivljavajući glavnog opskrbljivača strujom Con Ed za "blackout". Međutim, istraga je otkrila da je glavni uzrok nestanka struje niz udara groma.
"Ali ono što je šokiralo grad i velik dio svijeta je to što su deseci tisuća Njujorčana pohrlili iz svojih stambenih zgrada i četvrti - u 16 područja - kako bi orgijali i pljačkali. U getu Bedford-Stuyvesant u Brooklynu, u Harlemu na Manhattanu, u južnom Bronxu, nasilje i pljačka su se približili razini nereda 1968. nakon atentata na Martina Luthera Kinga Jr. Getima je odjekivao povik: Božić je, Božić je! Ali za Abea Beamea i nebrojene druge Njujorčane svih rasa bila je to noć terora", pisao je magazin Time u članku "The blackout: The nigh of terror".
Bande muškaraca, žena, pa čak i male djece, polugama su čupale čelične kapke i rešetke iz izloga, razbijale staklene prozore, grabile sve što su mogle ponijeti i uništavale ono što nisu mogle. Prvo su išli po odjeću, televizore, nakit, piće; kada je to očišćeno, pokupili su hranu, namještaj i drogu. Frank Ross, crni policajac u Bedford-Stuyvesantu, rekao je: "Kao da ih je uhvatila groznica. Bili su vani s kamionima, kombijima, prikolicama, svime što se moglo kotrljati."
Pljačkaši su na sve pokretne stvari gledali kao na poželjnu glupost. Policija je uhvatila jednog čovjeka u Bedford-Stuyvesantu s 300 čepova za sudopere, a drugog s kutijom štipaljki. Uočena su dva mladića kako nose krajnji stol. "Gdje si nabavio tu stvar?" vikao je policajac. "Mama mi ga je dala - možeš ga dobiti", rekao je jedan od klinaca dok su ispuštali svoj plijen i jurnuli u gomilu koja je sretno promatrala plamteću trgovinu namještaja, pisao je Time.
U robnoj kući Hearn's u Brooklynu, mladići su skinuli odjeću s lutki izloga, slomili im udove i razbacali ih po podu. Miguel Ten, vijetnamski veteran koji je čuvao Arnetovu trgovinu dječje odjeće rekao je: "Ovo me podsjeća na Pleiku 1966. Ovdje je bio rat. A lutke me podsjećaju na mrtve ljude koje sam vidio u Vijetnamu bez nogu i ruku."
U salonu Ace Pontiac u Bronxu, pljačkaši su probili čelična vrata i ukrali 50 novih automobila, procijenjenih na 250.000 dolara; spojili su žice za paljenje i odvezli se. Mladići su lutali istočnom 14. ulicom na Manhattanu otimajući ženama torbice. Odrasli su nosili vrećice za kupovinu punjene odrescima i pečenjem s tržnice mesa u 125. ulici u Harlemu. U trgovini kućanskim aparatima u 105. ulici dva dječaka stara oko deset godina teturala su s televizorom, dok je žena prošetala s tri radija.
"Ovo je noć životinja", rekao je policijski narednik Robert Murphy, koji je nosio Day-Glo plavu kacigu protiv nereda.
"Zgrabite četiri ili pet, a stotinu zauzme njihovo mjesto. Dođemo na mjesto događaja, a ljudi koji ne pljačkaju zvižde da bi upozorili ostale. Sve što možemo učiniti je potjerati ljude iz trgovine, a oni samo pobjegnu u sljedeći blok, do sljedeće trgovine."
Piromani su bili jednako zaposleni kao i pljačkaši. Vatrogasci su gasili 1037 požara, šest puta više od uobičajenog broja, i primili su gotovo 1700 lažnih uzbuna. Kad bi se pojavili vatrogasci, gomila bi ih gađala kamenjem i bocama. Od požara, 65 ih se smatralo ozbiljnima, uključujući požar u trgovini u Brooklynu u kojem su ozlijeđena 22 vatrogasca. Još jedan požar počeo je u opljačkanom tvorničkom skladištu u Brooklynu, zatim je preskočio ulicu i uništio četiri stambene zgrade te se konačno proširio na druge dvije kuće. Ukupno je u gašenju požara ozlijeđeno 59 vatrogasaca.
Jedno od najteže pogođenih područja New Yorka bilo je područje od 14 blokova s trgovinama nakitom, odjećom, uređajima, namještajem i drugim maloprodajnim objektima duž Broadwaya u dijelu Bushwicka u Brooklynu.
"Dokazi o pljački bili su zapanjujući. Dok su se vatrogasci borili s plamenom od berača trešanja, pljačkaši su se gotovo nesmetano bavili svojim poslom. Povremeno bi prišli nekom od vatrogasnih vozila i pili vodu iz slavine. Neki od poduzetnijih pljačkaša parkirali su unajmljene kamione u sporednim ulicama, s upaljenim motorima i natovareni kaučima, hladnjacima, televizorima - trajnom robom koja će se najlakše prodati na crnom tržištu. S vremena na vrijeme, kad bi se čoporom proširila glasina da dolazi policija, pljačkaši bi pobjegli. Ali policija, brojčano nadjačana i umorna, često ih nije pokušavala loviti. Kad sam napustio to područje, gorjelo je, plamen je odnosio i ono malo što su pljačkaši ostavili za sobom", zapisao je Paul Witteman, reporter New York Timesa.
Od jedne jedine noći bez struje neke četvrti New Yorka oporavljale su se godinama. Šteta se procjenjivala na 300 milijuna ondašnjih američkih dolara. Otprilike devet mjeseci kasnije grad je zabilježio porast nataliteta od 35 posto.
