Novo zaduženje Nikolaja Petruševa, bliskog prijatelja Vladimira Putina iz vremena kad su obojica bili dio zloglasnog KGB-a, dobio je posebno zaduženje za Balkan, a u tome se vidi ruska reakcija na širenje NATO-a i Europske unije, piše srpski Blic.
Rusija nema vremena za gubljenje i Petrušev je pokazatelj da Kremlj želi imati čvršći pristup zemljama Balkana, a posebno Srbiji koja je možda i posljednje njihovo utočište. NATO priključuje sve više balkanskih zemalja, SAD ponovno aktivira svoje kapacitete, a Europska unija se aktivnije uključuje u događaje na Balkanu, pa i Rusija mora imati čvršću politiku, smatra Dragan Đukanović, potpredsjednik Instituta za međunarodnu politiku.
"U tome se Rusija ponaša kao svaka velika sila. Vidjet ćemo koliko će moći uraditi sada kada je i Makedonija na ubrzanom putu u NATO, a u BiH su stvari u fazi čekanja. Ruske aktivnosti su uvijek iste - važno im je da što manje država uđe u NATO, a što se Srbije tiče, bitno im je da ustrajemo na principu vojne neutralnosti", rekao je Đukanović.
Analitičar Dušan Janjić smatra da je ovo savršen trenutak za Rusiju da pojača svoj utjecaj. "Sada imaju jači utjecaj nego ikada i u parlamentu i u vladi. Pozicija Ivice Dačića je jača, a tu je i ured bivšeg predsjednika Nikolića koja legalizira postojanje tih posebnih odnosa s Rusijom. Oni su, također, ovih dana jasno poručili da Srbija neće biti strateški partner ako uđe u EU. Dakle Rusi se namjeravaju boriti i protiv ulaska Srbije u Uniju", kaže on.
Ipak, Janjić nije potpuno siguran što Rusija može ponuditi Srbiji. "Mogu igrati na karte koje imaju, a to je prije svega velik novac kojeg daju političarima i nevladinim organizacijama. Naravno, oni računaju i na mišljenje javnosti za koje smatraju da je na strani Rusije. Ove godine će Srbija morati se odlučiti: EU ili Rusija. Nema više manevarskog prostora", uvjeren je Janjić.
Imenovanje Petruševa definitivno ide u prilog tezi da se situacija zaoštrava. Karijerni obavještajac i bliski suradnik ruskog predsjednika, šef ruskog sigurnosnog vijeća, poznat po vatrenom nacionalizmu i velikom iskustvu u špijuniranju novi je profil osobe zadužene za Balkan.
"Njegova ideološka pozicija sasvim je jasna: Najpoznatiji je kao tvorca aneksije ukrajinskog Krima 2014. godine, a zapažene su i njegove izjave u kojima oštro kritizira američki pritisak na Rusiju, agresivno ponašanje NATO-a, vanjsku politiku Europske unije, a upozorava se i na rast nacizma u istočnoj Europi", napisao je nedavno portal Politico.
