Očekujemo djela, a ne riječi, poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tijekom posjeta Beogradu 15. listopada i pozvala predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da za mjesec dana dođe u Bruxelles i položi račune o napretku Srbije na europskom putu.
No Vučić u studenome nije otputovao u Bruxelles, a kako Deutsche Welle saznaje iz više izvora, predsjednik Srbije i predsjednica Europske komisije mogli bi se sastati u Bruxellesu krajem idućeg tjedna.
Do sastanka nije došlo ranije jer, kako kažu sugovornici DW-a, Srbija nije imala što prikazati u svom izvještaju, jer ništa od preuzetih zadataka nije ispunila.
- Europska komisija, odnosno Europsko vijeće zajedno s njom, zauzeli su stav da će se napredak Srbije mjeriti isključivo kroz obveze koje je preuzela u prošlogodišnjem non-paperu, a to su izmjene tri medijska zakona, zakona o popisu birača i izbor novih članova REM-a (Regulatorno tijelo za elektronske medije, op.ur.), podsjeća za DW glavni urednik portala European Western Balkans Nemanja Todorović Štiplija.
Ali popis tema neće ostati samo na domaćem terenu, dodaje koordinatorica Nacionalnog konventa o EU-u Bojana Selaković. Ona za DW kaže da će se na stolu sigurno naći i geopolitička pitanja, prije svega usklađivanje vanjske politike Srbije sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije.
- I ono što je najveća geopolitička tema sada, a to je završetak procesa oko NIS-a, kojim bi se Srbija trebala osloboditi energetske ovisnosti o Rusiji - dodaje Selaković.
Reforme u teoriji, regresija u praksi
Srbija je sve preuzete obveze ispunila samo polovično. Medijski zakoni jesu promijenjeni, ali to nije omelo daljnje urušavanje medijskih sloboda. Posljednji izvještaj Europske komisije o napretku Srbije ocjenjuje da je u sferi slobode izražavanja došlo do 'nazadovanja, jer se okruženje za novinare, medijske profesionalce i medije ozbiljno pogoršalo'.
U Vijeću REM-a izabrano je osam od devet članova, a civilno društvo u namjernom odgađanju izbora posljednjeg člana vidi pokušaj vlasti da zadrži kontrolu nad regulatornim tijelom. Četvoro već izabranih članova zbog toga prijeti ostavkom ukoliko se proces hitno ne dovrši.
- Kada je riječ o izbornim uvjetima, jedina formalna promjena tiče se usvajanja izmjena Zakona o jedinstvenom popisu birača. Time je ostvaren preduvjet za provedbu dubinske kontrole biračkog popisa, ali do nje u praksi još uvijek nije došlo - kaže za DW programski direktor organizacije CRTA Raša Nedeljkov.
On podsjeća da je Srbija u posljednjih deset godina od ODIHR-a dobila 56 prioritetnih preporuka za unapređenje izbornih uvjeta, a da su, prema procjeni same misije, provedene svega četiri.
Za to vrijeme situacija na terenu se značajno pogoršava, što su potvrdili i posljednji lokalni izbori u Negotinu, Mionici i Sečnju, gdje su zabilježene tuče, napadi na novinare, promatrače i pripadnike oporbe te brojne druge nepravilnosti.
- Srbija rapidno ponire u izbornu autokraciju, gdje su izbori postali farsa i zamijenjeni su nasilničkim orkestriranim dovođenjem birača da se registrira samo njihovo prisustvo na biračkom mjestu, a volja im je, uz prijetnju različitim mehanizmima, oduzeta - ocjenjuje Nedeljkov.
Napredak pod ključem
Srbija već tri i pol godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje niti klaster u procesu eurointegracija. Zbog neispunjenih reformi predviđenih Planom rasta Europska unija je već jednom odgodila isplatu 111 milijuna eura podrške.
Europski parlament je u listopadu donio oštru rezoluciju kojom osuđuje političku polarizaciju i državnu represiju u Srbiji, a na nju se nadovezao i Izvještaj o napretku koji konstatira nazadovanje na području demokracije, temeljnih prava i slobode medija.
Promjena raspoloženja u europskim krugovima vlastima u Srbiji bi sada dobro došla, ocjenjuju naši sugovornici - kako u političkom, tako i u financijskom smislu. Otvaranje klastera vlast bi mogla iskoristiti kao dokaz vlastitog legitimiteta koji je značajno narušen prosvjedima koji traju više od godinu dana, a uplata prve rate financijske pomoći predviđene Planom rasta bila bi važna injekcija za državni proračun.
Ali to više ne ovisi samo o Komisiji, podsjeća Bojana Selaković, već i o državama članicama, a tamo je stanje neizvjesno.
- Baltičke zemlje inzistiraju na tome da se Srbija u potpunosti okrene od savezništva s Rusijom. Druga grupa zemalja je vrlo striktna po pitanju stanja demokracije i vladavine prava, poput Švedske, Nizozemske i Danske, a Njemačka i dalje inzistira na procesuiranju slučaja Banjska - objašnjava Selaković.
Zato je, dodaje, Srbija posljednjih tjedana imala vrlo intenzivne diplomatske aktivnosti. Predsjednica Skupštine Ana Brnabić bila je u posjetu Švedskoj, ministar eurointegracija Nemanja Starović u Nizozemskoj, a Srbiju je posjetio i njemački ministar vanjskih poslova.
Klati se klatno
Hoće li intenzivna diplomatska ofanziva pomoći da vlast i ovoga puta dobije ono što je zamislila? Sugovornici DW-a smatraju da je previše karata u igri. Europska unija je nakon napetih lokalnih izbora zatražila 'brzu i transparentnu' istragu o incidentima, a Raša Nedeljkov iz CRTA-e kaže da su pozivi iz zemalja članica i delegacije EU-a u Srbiji stizali već tijekom izbornog dana.
- Da građani Srbije nisu sami - nisu. Da su diplomatski načini komunikacije itekako komplicirani i da bismo voljeli svi mi mnogo direktniju komunikaciju i mnogu glasniju poruku - voljeli bismo. Je li ona moguća? U ovom trenutku očigledno nije. Ali građani Srbije imaju partnera u Europskoj uniji, samo što se nekada taj vid podrške ne vidi na način na koji bismo mi voljeli - smatra Nedeljkov.
U isto vrijeme se u Bruxellesu bave krizama koje Srbiju guraju na dno agende. Stručnjak za međunarodne odnose Dušan Reljić podsjeća na to da Ursula von der Leyen trenutno gasi mnogo veće požare - od američkog mirovnog plana za Ukrajinu do odnosa prema Izraelu i Gazi.
- Zbivanja u jugoistočnoj Europi su od malog značaja za politiku EU-a, zato što ne postoji veća opasnost da dođe do pogoršanja prilika. Ono što bi moglo izazvati temeljnija ili jača reagiranja EU-a je to da se ponovo i jasnije pokaže da Aleksandar Vučić i njegov režim temeljno uništavaju začetke demokracije u Srbiji - kaže Reljić.
No u praksi mnogo toga sugerira da bi geopolitički prioriteti mogli prevagnuti nad načelima. Bojana Selaković smatra da je EU, unatoč rastućem nezadovoljstvu stanjem demokracije u Srbiji, i dalje motiviran time da Beograd ne izgubi iz svoje orbite.
- I to iz jednog vrlo pragmatičnog razloga jer bi Srbija onda ostala levitirati u nekakvom turskom scenariju i zapravo bi bila mnogo veća opasnost po Europsku uniju nego da i dalje ostane u tom jednom paketu, da joj se nekakav minimalan napredak priznaje i da to na neki način osigurava strateške interese Europske unije - zaključuje Selaković.
