Nakon nekoliko dana napetih pregovora između SAD-a i Ukrajine nakon što je Vladimir Zelenski tvrdio da SAD vrši pritisak na njega neka potpiše ugovor vrijedan više od 500 milijardi dolara koji bi, tvrdio je, zadužio “deset generacija” Ukrajinaca, ukrajinski predsjednik ipak je pristao i pod izmijenjenim uvjetima potpisat će, najvjerojatnije u petak, ugovor i prepustiti bogatstvo zemlje, rijetke minerale, Amerikancima.
Detalji dogovora ostali su nejasni do utorka navečer. Spekulira se da je "deal" povoljniji za Ukrajinu od izvornog sporazuma koji je predložio Washington, a isprva se ugrubo govorilo o 500 milijardi dolara vrijednim rudama.
Što su "kritični minerali"?
Kritični minerali su metali i druge sirovine potrebne za proizvodnju visokotehnoloških proizvoda, posebno onih povezanih s tranzicijom zelene energije, ali i potrošačke elektronike, infrastrukture umjetne inteligencije i oružja, pojašnjava Guardian.
Žurba da se uhvati u koštac s klimatskim slomom i odmaknemo se od fosilnih goriva pokrenula je 'groznicu' za mineralima za energetski prijelaz kao što su kobalt, bakar, litij i nikal, koji su korisni za elektrifikaciju prometa i izgradnju vjetroturbina. Isti minerali i drugi također se koriste za proizvodnju mobilnih telefona, podatkovnih centara AI i oružja kao što su borbeni zrakoplovi F-35, zbog čega su u velikoj potražnji.
Kako se svjetsko gospodarstvo i tehnologija transformiraju, vrijednost kritičnih minerala je porasla, a geopolitičko natjecanje za pristup njima raste. Godine 2023. Međunarodna agencija za energiju (IEA) procijenila je da je tržište minerala za prijelaz na energiju dosegnulo 320 milijardi funti., dvostruko više od svoje vrijednosti pet godina ranije. A ako zemlje u potpunosti provedu svoja obećanja o čistoj energiji i klimi, očekuje se da će se potražnja više nego udvostručiti do 2030. i utrostručiti do 2040., kaže agencija.
Koje sve minerale se smatra ključnima?
Pojam kritičnih minerala nije toliko znanstveni koliko politički pojam, a različite zemlje imaju različite popise kritičnih minerala ovisno o svojim domaćim i geopolitičkim ciljevima, piše Guardian.
U 2022. Američki geološki institut (USGS) objavio je popis od 50 minerala, od aluminija do cirkonija, za koje smatra da "igraju značajnu ulogu u našoj nacionalnoj sigurnosti, gospodarstvu, razvoju obnovljive energije i infrastrukturi". Značajne inkluzije bile su arsen, za poluvodiče; berilij, koji se koristi kao sredstvo za legiranje u zrakoplovnoj i obrambenoj industriji; kobalt, litij i grafit, ključni za proizvodnju baterija; indij, zbog kojeg zasloni reagiraju na dodir prsta; i telur koji se koristi za proizvodnju solarne energije.
Američki Energy Act propisuje da se lista mora ažurirati svake tri godine, što znači da će ove godine biti na reviziji, a bit će zanimljivo vidjeti koji se minerali pojavljuju ili nestaju s obzirom na novo političko okruženje u zemlji.
Što su rijetki zemljini elementi?
Rijetkih zemljini elementi (REE) su podskup od 17 kritičnih minerala koji su različito neophodni za mobilne telefone, električna vozila, sustave za navođenje projektila i druge elektroničke, industrijske i energetske primjene.
Unatoč svom nazivu, većina rijetkih elemenata nije osobito rijetka, ali je njihovo vađenje i rafiniranje vrlo teško – i vrlo destruktivno za okoliš – što znači da je proizvodnja koncentrirana na vrlo malo mjesta, uglavnom u Kini.
REE uključuju europij, koji se koristi u kontrolnim šipkama nuklearnih elektrana; disprozij, gandolinij i prazeodim, koji se koriste u magnetima u vašem mobilnom telefonu; i gadolinij, holmij i iterbij, koji se između ostalog koriste u laserima.
Koje kritične minerale ima Ukrajina?
U članku iz 2022. godine predsjednica Udruge geologa Ukrajine, Hanna Liventseva, tvrdi da njezina zemlja sadrži oko 5% svjetskih mineralnih resursa, unatoč tome što pokriva samo 0,4% površine globusa, zahvaljujući složenoj geologiji koja uključuje sve tri glavne komponente zemljine kore.
Prema vlastitim podacima Ukrajine, koje navodi Reuters, zemlja ima nalazišta 22 od 34 minerala koje je EU identificirala kao kritične, uključujući rijetke zemlje kao što su lantan, cerij, neodim, erbij i itrij.
Prije izbijanja rata s Rusijom, Ukrajina je bila ključni dobavljač titana, proizvodeći oko 7% globalne proizvodnje u 2019., prema istraživanju Europske komisije. Također se smatra da imaju 500.000 tona rezervi litija i jednu petinu svjetskog grafita, ključne komponente nuklearnih elektrana.
Međutim, budući da Rusija kontrolira oko jednu petinu teritorija Ukrajine, veliki dio tih rezervi je izgubljen. Prema procjenama ukrajinskih thinktankova koje navodi Reuters, do 40% ukrajinskih metalnih resursa je okupirano. Ruske trupe također zauzimaju najmanje dva ukrajinska nalazišta litija, jedno u Donjecku i drugo u Zaporožju.
Zašto Trump želi te minerale?
Postoji jedan veliki razlog zašto se Trump toliko želi dočepati kritičnih minerala u Ukrajini: Kina. Više nego ikad, azijska supersila svjetska je tvornica.
Većina svjetskih kapaciteta za preradu kritičnih minerala nalazi se u Kini. Prema IEA, kineski udio rafiniranja je oko 35% za nikal, 50-70% za litij i kobalt, i gotovo 90% za rijetke zemljine elemente. Kineska je dominacija, posebno u potonjem, ogromna. Prema podacima USGS-a, 2024. godine Kina je imala gotovo polovicu svjetskih rezervi.
Budući da je Trump učinkovito potaknuo trgovinski rat s Kinom svojim nametanjem visokih carina na kinesku robu, američki pristup ključnim mineralima potencijalno je ugrožen. Kao što je ranije spomenuto, svijet je zahvaćen nedoličnom borbom za mineralnim bogatstvom. To su 'gradivni blokovi' ekonomije budućnosti, a ako ih se SAD ne dočepa, netko drugi hoće, piše Guardian.
