Papa Franjo u trodnevnoj je posjeti Čileu, nakon čega će provesti dva dana u Peruu, a ponovno će zaobići svoju rodnu Argentinu. Prvi papa koji potječe iz Južne Amerike ima neuobičajeno kompliciran odnos s kontinentom na kojem sve više slabi utjecaj Katoličke crkve, na čijem je Jorge Mario Bergoglio od 2013. godine.
Prije posjete u Čileu na pet su mjesta u crkvama diljem zemlje postavljene ručno izrađene bombe, dijelili su se letci i prosvjedovalo protiv posjete.
Zaduženi za osiguranje pape Franje garantirali su kako je riječ o maloj grupi nezadovoljnika koji nemaju tehničkih mogućnosti zaista napasti papu, dok je veliki dio građana nezadovoljan time što se na njegovo osiguranje utrošilo 11 milijuna dolara.
- Takav novac trebao se potrošiti na siromašne, a posebno na zdravstvo - kaže Sonia Meza koja radi u predgrađu Santiaga, a po denominaciji je, kao i sve više Čileanaca, evangelički protestant.
Posljednji papa koji je posjetio zemlju bio je Ivan Pavao II 1987. godine za vrijeme diktature Pinocheta, a građani su bili presretni posjetom. U tri desetljeća između, sudeći po rezultatima Latinobarometra, manje od polovice građana Čilea deklarira se kao katolici. Čak i rezultati istraživanja Katoličkog sveučilišta pokazuju kako je sve manje vjernika - obrazovaniji mladi ljudi imaju tendenciju izjasniti se kao ateisti ili agnostici dok siromašniji i manje obrazovani često 'prelaze' u evangelički protestantizam
- Traje nezaustavljiv val sekularizacije - kaže Ignacio Irarrázaval, jedan od sociologa koji su provodili istraživanje.
Tvrdi kako se takva pojava može objasniti činjenicom da je Čile relativno otvorena zemlja u koju lako uđu trendovi 'izvana', kao i razočaranost u crkvu radi sve češćih saznanja o seksualnom zlostavljanju od strane svećenika. Krivnju snosi i sam Franjo koji je na čelu dijeceze Osorno, 900 kilometara južno od Santiaga, zadržao biskupa Juan Barrosa, optuženog da je pomogao zataškati seks-skandal. Barros je bio u najužem krugu oko svećenika Fernanda Karadima kojeg je Vatikan proglasio krivim u slučaju pedofilskog zlostavljanja iz 2011. Prosvjede vjernika i ateista koji su tada trajali u Osornu papa je okarakterizirao 'glupima'.
- Nismo sigurni da je istinita njegova teza da nema nimalo tolerancije prema seksualnim prijestupnicima. Pokazao je jako puno tolerancije - rekao je za The Economist jedan od organizatora tadašnjih prosvjeda Juan Carlos Claret.
Slična je situacija i u susjednom, do sada manje sekularnom Peruu posebno nakon što je Vatikan prošle srijede izdao dekret da preuzima vođenje kontroverznog i vrlo konzervativnog katoličkog pokreta (ili sekte) Sodalitium Christianae Vitae, čiji su članovi seksualno i psihički zlostavljali vjernike.
Posebno je spomenut vođa pokreta koji traži 'božje vojnike' Luis Figari. On je, kažu desetine svjedoka, opsjednut seksom i nanošenjem psihičke boli onima koji u njega imaju potpuno povjerenje. Pokret je osnovao 1971. kao reakciju na lijevo-liberalni teološki pokret koji je šezdesetih poharao Latinsku Ameriku.
Vatikan je godinama šutio na glasine koje su izlazile iz SCV, a 'katoličkom misliocu' Figariju je čak dozvoljeno da se povuče u kuću za odmor u Rimu.
Posebno je zanimljiv pontifov odnos s njegovom rodnom zemljom. Na kraju ovog proputovanja papa Franjo će posjetiti sve države koje graniče s Argentinom, uz iznimku vrlo sekularnog Urugvaja. Prije pet godina posjetio je Boliviju, Paragvaj i Ekvador, a prošle godine Kolumbiju.
Mnogi njegovo 'ignoriranje' vide kao kritku predsjednika Mauricia Macrija, a dobre odnose nije imao niti s nekadašnjom predsjednicom Cristinom Fernández de Kirchner niti njezinim pokojnim suprugom, također predsjednikom Néstorom Kirchnerom. U to je doba Franjo bio nadbiskup u Buenos Airesu te je često kritizirao korupciju i nebrigu za siromašne.
Latinobarometro pokazuje kako su se izmijenili i brojevi u Argentini - godine 1995. čak 87 posto građana deklarirali su se kao vjernici, do ih je prošle godine to ustvrdilo 65 posto.
- Ne sviđa mi se što se još nije vratio. Bolno je kada nas samo 'preleti', i jako se loše reflektira na državu. Nema uopće sumnje kako se ne vraća zbog ideoloških razloga i u znak prosvjeda predsjedniku - rekla je Luisa Fernandez, umirovljenica koja na misu odlazi u crkvu koju je kao dijete pohađao i Franjo.
On je pak 2016. objavio video od 11 minuta u kojem je sugrađanima poručio kako je 'svijet veći od Argentine'. Konzervativnim vjernicima diljem Latinske Amerike se pak ne sviđa što papa Franjo biskupe na kontinentu, od Meksika do Argentine, proziva jer 'žive u zlatu', kao što im nisu bliski niti njegovi stavovi o skromnoj Crkvi, imigrantima, američkim Indijancima, razvodu braka i oprostu grijeha poput pobačaja ili razvoda.
- Pravi papa je Benedikt XVI, a Franju su izabrali mafijaši unutar crkve. On dolazi prije Antikrista, treba nam totalitarna država koja će nas osloboditi takvih liberala - rekao je prije posjete Kolumbiji tamošnji medijski moćnik Jose Galat koji pripada neslužbenoj fašističkoj grani crkve koja je odana Laureanu Gomezu, jedinom predsjedniku države koji je ujedno bio i deklarirani fašist.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
valjda ima neki razlog