Do 2000. godine, pa i nakon toga, teško se moglo i zamisliti da bi se, naročito na krvavom Balkanu, bilo tko bilo kome ispričao zbog zločina, zlodjela, sukoba i svega onoga što je jedna zemlja, naročito ratnih devedesetih, učinila jedna drugoj. Iako to neće vratiti ni žrtve ni popraviti štete, niti će učiniti da se neke stvari zaborave, pojedinci, od kojih su neki i danas aktualni u politici, ipak su shvatili da bi upravo to "oprosti", bila jedna od stvari koja bi koliko-toliko mogla poboljšati odnose zemalja koje naslijeđe rata još uvijek drži taocima prošlosti punog smrti, razaranja i nasilja.
Milo Đukanović
Crnogorski predsjednik Milo Đukanović prvi je "probio led" i još 2000. godine ispričao se hrvatskom narodu zbog sudjelovanja Crnogoraca u agresiji na dubrovačko područje 1991. i 1992. godine. Bilo je to u Cavtatu, nakon susreta s tadašnjim hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem.
"Ovu priliku želim iskoristiti da u svoje ime i u ime građana Crne Gore, posebno onih koji dijele moja moralna i šira politička uvjerenja, uputim iskreno žaljenje svim građanima Republike Hrvatske, posebno Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, za svu bol, sva stradanja i sve materijalne gubitke koje im je nanio bilo koji predstavnik Crne Gore u sastavu JNA u tim tragičnim događajima", rekao je tada Đukanović.
Stjepan Mesić i Svetozar Marović
Bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić i predsjednik nekadašnje Srbije i Crne Gore (SCG) Svetozar Marović su 10. rujna 2003. u Beogradu uputili u ime građana svojih zemalja međusobne isprike za sva zla ili štetu koje su građani dvije zemlje činili jedni drugima. Oni su tada naglasili da krivnja za počinjene zločine mora biti individualna.
Ponovno Svetozar Marović
Samo dva mjeseca poslije Marović se, tijekom boravka u Sarajevu, ispričao "za svako zlo ili nesreću koju je bilo tko u BiH pretrpio zbog SCG".
Boris Tadić
Ovu praksu nastavio je i bivši predsjednik Srbije Boris Tadić, i to na početku svog prvog mandata, tijekom posjeta Sarajevu 6. prosinca 2004. godine.
"Ispričavam se svima protiv kojih je počinjen zločin u ime srpskog naroda, ali to nije činio srpski narod, nego zločinci pojedinci, i nemoguće je optuživati jedan narod. Isti zločini su počinjeni i protiv našeg naroda, i u tom smislu svi dugujemo jedni drugima ispriku. Ako ja trebam početi prvi, evo, tu sam. Za mene je presudno važno za povjerenje da svi zločinci odgovaraju zbog zločina, da nema jednostranog pristupa zločinu, i da nema nikakve protekcije kada su zločini u pitanju, onih počinjenih nad Bošnjacima, Hrvatima ili Srbima", rekao je tada Tadić.
Boris Tadić druga isprika
U lipnju 2007. Tadić se u emisiji HRT-a ispričao za zločine u Domovinskom ratu, kao i za Srebrenicu. "Na sebe sam preuzeo dio krivnje za ono što je netko u ime mog naroda učinio pripadnicima bošnjačkog naroda", naveo je tada.
Boris Tadić, treća isprika
On je bio i prvi predsjednik Srbije koji je posjetio Vukovar, u studenom 2010. godine, kada se ispričao obiteljima svima stradalima na Ovčari 1991. "Ovdje sam da, klanjajući se žrtvama, još jednom uputim riječi isprike", kazao je on.
Ivo Josipović
Istog dana kada se Tadić ispričao u Vukovaru, tadašnji hrvatski predsjednik Ivo Josipović uputio je riječi isprike kada je sa srpskim kolegom posjetio Paulin Dvor kod Osijeka, mjesto gdje je u prosincu 1991. ubijeno 18 srpskih i jedan civil mađarske nacionalnosti. Josipović je tada rekao da žrtve tog zločina zaslužuju isprike, jer ni za jedan zločin ne postoji opravdanje, kao i da je uvjeren da će svaki zločin biti kažnjen i da će takva politika omogućiti pomirenje među narodima.
Ivo Josipović, druga isprika
Ivo Josipović ispričao se i u travnju 2010. u Sarajevu za sudjelovanje Hrvatske u politici koja je devedesetih godina prošlog stoljeća pokušavala podijeliti Bosnu i Hercegovinu. On je o tome govorio u parlamentu BiH, gdje je naveo da "duboko žali što je i Republika Hrvatska svojom politikom u devedesetim godinama prošlog stoljeća pridonjela stradanjima ljudi i podjelama koje nas i danas muče".
Ivo Josipović, treći put
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović ispričao se 2012. godine u obraćanju Knesetu u Jeruzalemu za ulogu svoje zemlje u zločinima počinjenim nad Židovima u Drugom svjetskom ratu. "Moramo pogledati u svoja srca i sagledati najmračniju mrlju u našoj povijesti. Ovdje sam, stojim pred parlamentom židovske države i, što je još i važnije, ispred ljudi rođenih u Hrvatskoj i nedvosmisleno se ispričavam i tražim oprost za sve preživele u Holokaustu i sve žrtve", kazao je Josipović, koji je podsjetio na sličnu izjavu svog prethodnika Stjepana Mesića.
Bakir Izetbegović
Aktualni član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović se 1. studenog, iste godine kada i Tadić i Josipović, ispričao za "svakog nevinog čovjeka koja je Armija BiH ubila". On je tada rekao i da je za institucionalnu ispriku za žrtve tijekom rata u BiH potreban "unutarbosanski kompromis". "Kada saberete sve žrtve Armije BiH za četiri godine rata, to je manje nego što je žrtava bilo za sat vremena u Srebrenici", rekao je tada Izetbegović.
Tomislav Nikolić
Pored Tadića, drugi predsjednik Srbije koji se ispričao, bio je Tomislav Nikolić. On je to učinio 2013. godine u intervjuu BHT. "Ja klečim i tražim pomilovanje za Srbiju zbog zločina koji je počinjen u Srebrenici. Ispričavam se za zločine koje je u ime naše države i našeg naroda učinio bilo koji pojedinac", kazao je tada Nikolić.
Nizozemska
U lipnju 2015. godine Nizozemska je uputila ispriku rodbini trojice Bošnjaka ubijenih u Srebrenici, nakon što su ih iz vojne baze istjerali nizozemske "plave kacige". Međutim, do te isprike došlo se poslje više od 15 godina i sudskog spora koji su protiv države Nizozemske podnijele obitelji žrtava. U rujnu 2013. godine Nizozemska je postala prva država odgovorna za djela svojih vojnika koji su bili pod mandatom UN-a i po presudi je isprika bila obavezna.
Jens Stoltenberg, šef NATO-a
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg 2015. godine je tijekom službenog posjeta Beogradu rekao da duboko žali zbog svakog nevinog života i svakog civila koji je stradao 1999. tijekom NATO-ovih bombardiranja.
"Naš cilj je bio da zaustavimo nedopustive akcije Miloševićevog režima i upotreba sile bila je krajnje sredstvo poslije neuspješnih političkih pregovora. Ali, svaki gubitak nevinih života je tragedija zbog koje duboko žalim. Ovdje u Beogradu izražavam najdublje žaljenje zbog gubitaka nevinih života i izrazio sam sućut svima koji su izgubili nekoga u tom razdoblju. To je snažna poruka i od mene i od NATO-a svima koji će, toga sam svjestan, nastaviti živjeti sa sjećanjima, s bolom zbog ljudi stradalih tijekom zračne kampanje te godine", rekao je tada on.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
politika