Nezavisni novinari iskopali su dokumentarac "Klima zabrinutosti" u kojem se iznenađujuće detaljno objašnjava što nam sve prijeti poći po krivu s klimatskim promjenama. Otkriće on-line novinarske platforme Correspondent iz Nizozemske samo po sebi nije vijest. Ali je vijest da je dokumentarac snimljen još 1991. i da ga je snimala jedna od već desetljećima najvećih svjetskih naftnih multinacionalki – Shell. Film možete pogledati na ovom linku, Guardianov sažetak na ovom, ili na dnu Expressovog članka.
Tijekom 26 godina od snimanja filma koji je s iznenađujućom preciznosti predvidio mnoštvo posljedica koje svijet osjeća danas, Shell je investirao puste milijarde dolara u istraživanje i eksploataciju nekih od najgorih zagađivača atmosfere ugljičnim dioksidom, pritom ne samo u obična naftna nalazišta, nego i u katranske pijeske.
Naime, već i sama proizvodnja nafte iz takvih izvora iziskuje jako puno energije, posljedično time se oslobađaju ogromne količine ugljičnog dioksida u atmosferu i tako pridonosi klimatskim promjenama i globalnom zagrijavanju planeta. Ekstremne vremenske nepogode, poplave, oluje, glad, klimatske izbjeglice, porast globalne temperature, rast morske razine, sve to Shell je pobrojao još 1991. i nedvosmisleno kao uzročnika označio fosilne izvore energije.
"Ako u stroj vremenskih prilika unesemo tako visoke nove razine energije, nijedna zemlja svijeta neće izbjeći posljedice... Akcija sad i odmah smatra se jedinim pravim osiguranjem", navodi se u filmu. Shell danas investira i u obnovljive izvore energije i u pojedine projekte za očuvanje okoliša, ali samo jedan sićušan iznos u odnosu na svu svoju ostalu poslovnu aktivnost.
Da se ne govori o tome da Shell značajnim novčanim iznosima dugi niz godina podupire projekte kojima se klimatske promjene prikazuju manje opasnima nego što je to slučaj, ako već ne i negiraju.
Nije pritom Shell i jedina takva naftna kompanija. Za najvećeg svjetskog naftaša ExxonMobil tvrtkin bivši veteran Lenny Bernstein progovorio je prije dvije godine da je ExxonMobil još 1981. znao da će se svjetska emisija CO2 povećati za cijeli jedan posto na godišnjoj razini i najveći svjetski pojedinačni zagađivač, ako kompanija krene u eksploataciju ogromnog plinskog nalazišta Natuna uz obale Indonezije.
"Exxon se po prvi put zainteresirao za klimatske promjene 1981. dok je tražio način za razviti nalazište Natuna", kazao je Bernstein za Guardian 2015. Unatoč tome Exxon je javno svih godina poslije, od 1981., uporno negirao opasnosti od klimatskih promjena, čak se u jednom trenutku 2015. opirući apelima obitelji Rockeffeler (!). Greenpeace navodi i to da je tijekom godina u kojekakve projekte za negiranje posljedica uništavanja klime i atmosfere upumpao čak 30 milijuna dolara.
Što se tiče Shellovog dokumentarca iz 1991., na njemu je surađivao Tom Wigley, tadašnji direktor Odjela za klimatska istraživanja Sveučilišta East Anglia. "Zaprepaščujuće je da je to bilo prije 25 godina. To je bilo prilično precizno što bi se sve moglo dogoditi, koje bi sve posljedice mogle nastupiti i što bismo sve mogli učiniti da do toga ne dođe", komentirao je sad. A kako se Shell u međuvremenu ponašao?
Prije dvije godine bivši britanski klimatski povjerenik John Ashton u otvorenom pismu Shellovom direktoru Benu van Beurdenu optužio je Shell da se skupa sa svojim plinskim i naftnim suradnicima, dok pokušava minirati svjetske napore da se zaustave klimatske promjene, ponaša "narcisistički", "paranoično" i "psihopatski".
