Poljska je više nego udvostručila broj pripadnika svojih oružanih snaga između 2014. i 2025., s otprilike 100.000 na 216.000 - što je treća najveća vojska u NATO- u nakon SAD-a i Turske. Poljski Zakon o domovinskoj obrani, donesen nekoliko tjedana nakon što je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, predviđao je porast vojske na 300.000 naoružanih muškaraca i žena.
U ožujku 2025. poljski premijer Donald Tusk predstavio je plan za "pripremu velike vojne obuke za svakog odraslog muškarca u Poljskoj", s ciljem izgradnje "vojske od pola milijuna ljudi u Poljskoj, uključujući rezerviste". Varšava je također postala neosporni lider u obrambenim izdacima, s ciljem izdvajanja 4,7% BDP-a ove godine, što je najveći udio u NATO-u. To bi iznosilo 35 milijardi dolara, trostruko više od iznosa posvećenog obrani 2014. godine. Mlada vojna sila s pouzdanjem troši taj novac na izvanredan obrambeni inventar, nabavljen i u zemlji i u inozemstvu, piše Kyiv Independent.
Do 2030. godine Poljska planira koristiti oko 1100 tenkova, od domaće proizvodnje PT-91 do njemačkih Leoparda, američkih Abramsa i južnokorejskih K2. Ova flota tenkova bila bi veća od one koju imaju Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Francuska i Italija zajedno. Na popisu za kupovinu nalaze se i laki borbeni zrakoplovi FA-50 i samohodne haubice K9 iz Južne Koreje, kao i američki helikopteri Apache i borbeni zrakoplovi pete generacije F-35. Nakon što je Ukrajina uspjela nanijeti ogromnu štetu Rusiji s tek nekoliko desetaka raketnih bacača HIMARS, Poljska je naručila nevjerojatnih 486 komada ovog sustava.
"Zmajevi zubi" na istočnoj granici
Istočna članica NATO-a također je krenula u jačanje svoje granice. Poljska vlada lani je pokrenula inicijativu Istočni štit kako bi ojačala sigurnost granica. Do 2028. godine planira se uložiti 2,5 milijarde eura i izgraditi više linija obrane duž 800 kilometara istočne granice – uz granicu s Bjelorusijom, duž granice s Kalinjingradskom oblasti, ruske enklave stiješnjene između Poljske i Litve s izlazom na Baltičko more te duž koridora Suwalki, rijetko naseljenog područja između Poljske i Litve, koji ima strateško značenje jer njime prolazi jedina kopnena veza između baltičkih zemalja i ostatka Europske unije. Taj bi koridor Rusija vjerojatno pokušala presjeći u slučaju napada na Baltik.
Osim "zmajevih zubi" postavit će ogradu, mine, termovizijske kamere, detektori kretanja... Kao i druge zemlje u blizini Rusije, Poljska se povlači iz Ottawskog sporazuma kojim se zabranjuju protupješačke mine. Unatoč ambicioznom rastu i još ambicioznijim planovima, dužnosnici, stručnjaci i novinari skrenuli su pozornost na očite nedostatke u područjima koja su se pokazala ključnima u ratu između Rusije i Ukrajine. Robert Czulda, sigurnosni stručnjak i profesor na Sveučilištu u Lodzu, navodi dronove i protudronske sposobnosti - poput sustava za elektroničko ratovanje - kao jednu od ključnih slabosti poljske vojske.
Poljska nije spremna za masovno ratovanje dronovima
"Poljska još nije razvila dovoljno domaće industrije ili doktrine za masovno ratovanje dronovima", kaže Czulda. Ruski dron srušio se 20. kolovoza u selu Osiny nakon što je neotkriveno preletio 100 kilometara u poljskom zračnom prostoru, navodi se u istrazi poljskog novinskog portala Onet. Poljska ima samo jedan sustav protiv dronova, domaće proizvodnje SKYctrl, koji, prema vojnim izvorima Oneta i poljskom vojnom dopisu, često ne radi ispravno i ne uspijeva detektirati dolazne dronove. Budući da sustav štiti i poljske zračne baze, to ostavlja poljsku zračnu flotu F-16, a uskoro i nadolazeće F-35, ranjivima na ruske dronove, tvrdi novinska agencija.
"Ruski dronovi i rakete više su puta narušili poljski zračni prostor tijekom rata velikih razmjera - i, koliko je javnosti poznato, niti jedan nije oboren. Nedavno su dva drona ušla u Poljsku preko noći 3. rujna , a Varšava tvrdi da nisu oboreni jer nisu predstavljali opasnost.Druge slabosti u slučaju potencijalnog sukoba s Rusijom uključuju kibernetičku i svemirsku obavještajnu službu, nedostatak domaćih kapaciteta za proizvodnju topničkog streljiva, sustav civilne obrane i logistiku", napominje Czulda.
Sa sadašnjim streljivom izdržali bi 14 dana
Ranije ove godine, poljska vlada usvojila je novi program za jačanje civilne zaštite u razdoblju 2025.-2026., izdvajajući 16 milijardi zlota (4,4 milijarde dolara) za taj napor u ovogodišnjem proračunu. „Poljska je brzo proširila svoju vojsku, ali osiguravanje zaliha streljiva, popravnih objekata i sigurnih lanaca opskrbe za dugotrajni sukob još uvijek nije dovoljno riješeno“, kaže Czulda. Poljska vojska ima dovoljno zaliha da se odupre neprijateljskom napadu do dva tjedna prije nego što stignu NATO pojačanja, rekao je ranije tijekom ove godine Dariusz Lukowski, šef poljskog Ureda za nacionalnu sigurnost, za Polsat News.
"Mislim da se, ovisno o tome kako se ova borba odvija, ova obrana može izvoditi tjedan ili dva na današnjim razinama zaliha", rekao je Lukowski odgovarajući na pitanje koliko dugo bi se Poljska mogla boriti sama prije nego što saveznici uskoče. Lukowski je priznao da poljske oružane snage još uvijek koriste kombinaciju moderne i zastarjele opreme, pri čemu nedostatak streljiva prvenstveno utječe na starije sustave. Također je istaknuo da se novonabavljena borbena vozila i platforme snabdijevaju odgovarajućim streljivom.
