Novi Sad zavijen je u crno, 14 je preminulih u stravičnom padu nadstrešnice na željezničkome kolodvoru i još tri osobe su u bolnici, sve tri priključene na respirator i pitanje je hoće li preživjeti. Mladiću od 18 godina amputirana je noga, djevojke od 21 i 23 godine također su teško ozlijeđene.
Tisuće ljudi okupile su se večeras na prosvjedu kod željezničkog kolodvora. Dok javnost traži odgovore i krivca za propuste prilikom obnove željezničkog kolodvora, koja je navodno stajala nevjerojatnih 60 milijuna eura, a obavljala ju je kineska kompanija, nitko od ministara iz vladajuće Vučićeve Srpske napredne stranke nije još ponudio ostavku.
- Hoće li netko podnijeti ostavku? Prvo da obavimo posao... Nema šta, ljudi moraju vjerovati u državu i u sustav - rekao je, između ostaloga, gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić iz Vučićeve Srpske napredne stranke.
Kako je pisao N1, obnova kolodvora u Novom Sadu počela je u listopadu 2021. godine i kolodvor je prvi put svečano otvoren, a da uopće nisu bili završeni radovi, u jeku predizborne kampanje u ožujku 2022. Na otvaranju su bili i srpski predsjednik Aleksandar Vučić i Viktor Orbán. Nedugo nakon toga, kolodvor je ponovno zatvoren radi radova pa u srpnju bio svečano otvoren po drugi put.
Željeznički kolodvor u Novom Sadu izgrađen je još šezdesetih godina prošlog stoljeća. Rekonstrukcija je trebala biti gotova prošlog srpnja, ali posao je očito odrađen katastrofalno.
- Zgrada kolodvora u Novom Sadu je sagrađena 1964. godine s predviđenim "rokom trajanja" od 50 godina, građevina je bila dotrajala - rekla je gostujući na N1 Nina Dražin Lovrec, predsjednica hrvatske komore inženjera građevinarstva.
- Neki od konstruktivnih elemenata je popustio. Konstrukcija je bila obješena na krovnu konstrukciju, oblika "cik cak" armirano betonskog nabora te vezana čeličnim elementima. (...) Jedan od nosivih elemenata je opustio. Nijedna čelična vertikala nije više bila na samoj fasadi. Nešto je popustilo. Što, ne možemo znati...
Na RTL-u je pak gostovao inženjer građevine iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo Juraj Pojatina.
- Je li se štedjelo se na materijalu? Da, ali vrlo vjerojatno ne u kontekstu u kojem pretpostavljate sada pitanje. Šezdesetih godina cijena materijala je bila izrazito visoka, a cijena rada je bila niska. Konstrukcije su slijedile i trendove u suvremenoj arhitekturi gdje je sve bilo minimalistički, vrlo vitko i smjelo. Inženjeri su se natjecali tko će s manje materijala uz poštivajući minimalnu razinu sigurnosti postići veći raspon ili višu građevinu - rekao je za RTL Danas inženjer Pojatina.
- U ovom trenutku nitko ne zna zašto je pala nadstrešnica. Mi možemo komentirati kako je pala, radi se o armirano betonskoj konstrukciji, teška konstrukcija, koja se u principu ne koristi za ovakva natkrivanja. Ona je dodatno bila zavješena za krovne nosače. Ono što po fotografijama možemo vidjeti došlo je do otkaza gornjeg čvora prihvata za krov.
