Tito je znao sa studentima: 'Ovo je poštena omladina, ostavili smo ih na cjedilu...'

Tito je rekao da su studenti bili u pravu, naziv je isječka iz legendarnog srpskog filma, snimljenog 1984. godine u režiji Gorana Paskaljevića, danima se dijeli mrežama povodom velikih studentskih prosvjeda u Srbiji. Rečenicu koja mu se desetljećima pripisuje da su "studenti u pravu" Tito tada nije izrekao, ali se načelno složio s akademicima.

Pogledajte video: Titovo obraćanje studentima 1968. godine

Riječ je o njegovom obraćanju studentima u Beogradu 9. lipnja 1968. godine, a govor je bio aktualan i tijekom ranijih prosvjeda koji su održani.

- Veliki broj, devedeset posto studenata, je poštena omladina o kojoj nismo dovoljno vodili računa, koju smo gledali samo kao studente, učenike u školama, a koji još nisu spremni da se uključe u društveni život naše socijalističke zajednice. To je bilo pogrešno. Ostavili smo ih same - rekao je tada Tito.

Televizijski Dnevnik te 1968. nikad nije bio neizvjesniji za beogradske studente, a obraćanje se pomno se pratilo. Studenti su, među ostalim, tražili demokratizaciju društva, ukidanje birokratskih privilegija te rješavanje ekonomskih pitanja, prije svega nezaposlenosti. Potom su postojećim zahtjevima dodali još dva - da nitko ne odgovara za učešće u demonstracijama i da se smijene šefovi gradske, savezne i republičke policije zbog prebijanja studenata.

Prihvativši zahtjeve Tito je okončao jednotjedne studentske demonstracije koje su prvi put udarile na sustav i uzdrmale socijalističku Jugoslaviju, no mnogi povjesničari smatraju da su njihovi zahtjevi u međuvremenu zaboravljeni te da se malo toga promijenilo po pitanju studentskog standarda i sudjelovanja studenata u upravljanju sveučilištima.

Tito je u Dnevniku također izjavio da "ako nije sposoban riješiti ta pitanja, onda više ne bi trebao biti na toj funkciji", ali se smatra da je njegova ponuda za ostavku bila samo blef.

Mnogi su studenti Titov govor protumačili kao izravnu podršku, a neki od njih su i slavili pobjedu, ali bilo je i onih koji su mislili da su nasamareni. Kasnije je uslijedila je odmazda nad najistaknutijim članovima pokreta, oduzete su im putovnice, izbačeni su sa sveučilišta, neki uhićeni te su zaboravljeni zahtjevi zbog kojih je Beograd na tjedan dana stao.

Tu 1968. godinu obilježile su brojne demonstracije i rađanje novih pokreta diljem svijeta. Prosvjedovalo se, među ostalim, protiv Vijetnamskog rata u SAD-u i zapadnoeuropskim zemljama, ustali su studenti i radnici u Francuskoj i Njemačkoj, a rođeno je i Praško proljeće, pokušaj uvođenja "socijalizma s ljudskim licem" u Čehoslovačku, koji je u kolovozu ugušen intervencijom Varšavskog pakta.

Masovni prosvjedi u Srbiji nisu rijetkost, ali ovaj aktualni je najmasovniji do sada. Kada se povuku paralele s onom iz 1968., kada su akademci priželjkivali više socijalizma i jednakosti, i devedesetih kada su se studenti u Srbiji borili protiv režima Slobodana Miloševića, ovaj se smatra bogatijim i sadržajnijim.

- Posljedice i uspjesi su već puno veći nego 1968. godine. Smijenjeno je nekoliko ministara, pala je vlada, neki su ljudi uhićeni, a to su već velike promjene. Nisu toliko uspjeli zagrebački studenti 1971. u vrijeme Hrvatskog proljeća, kao ni u Srbiji devedesetih. Ovi su prosvjedi autentičniji, iskreniji i možda im je uspjeh veći upravo zbog njihove bezazlenosti i naivnosti - rekao je za srpski BBC naš povjesničar Hrvoje Klasić.

Studenti u Srbiji već dva mjeseca blokiraju sveučilišta i prosvjeduju tražeći temeljne promjene u društvu, uz podršku desetaka tisuća građana, a trenutno ulaze u kritičnu fazu. 

Nakon velikog te vrlo emotivnog skupa 1. i 2. veljače u Novom Sadu, kada su pobrali neskrivene simpatije ne samo Srbije nego i regije, te kada su se beogradski i novosadski studenti okupili kao jezgra pobune protiv režima Aleksandra Vučića, mnogi su postavili pitanje što dalje, jer su ga doživjeli kao kulminaciju dvomjesečnog bunta. No iako je ekstaza na vrhuncu, a nada se vratila u Srbiju, Aleksandar Vučić i njegov režim još daju znakove života i održanja na vlasti.

Studenti sada najavljuju novi, još jedan svoj kumulativni, krucijalni krešendo - prosvjed u Beogradu 15. veljače, na Dan državnosti, koji se slavi povodom Prvog srpskog ustanka iz 1804 godine.