Ante Ciliga danas je gotovo zaboravljen. To je šteta jer je riječ o jednom od najvećih i najznačajnijih hrvatskih intelektualaca, publicista i političara XX. stoljeća.
U vrijeme dok su se neki od najvažnijih zapadnih intelektualaca divili Staljinu i Sovjetskom Savezu - popis je dug i ide od Georgea Bernarda Shawa, preko Edgara Snowa pa do Isaka Deutschera, a oni su bili giganti - Ciliga je, u Parizu, objavio knjigu “U zemlji velike laži”. Uz Živojina Pavlovića, “Žiku Ždrebeta”, vlasnika partijske knjižare Horizons u Parizu, koji je 1940. objavio knjigu “Bilans sovjetskog termidora”, Ciliga je bio prvi važan rušitelj mita o “drugoj, lenjinskoj obali” - dosege prve zemlje socijalizma, i negativne i pozitivne, osjetio je na svojoj koži, piše Boris Rašeta.
Njegove su knjige u Hrvatskoj objavljivane početkom devedesetih, da bi vremenom izgubio na popularnosti, a to je šteta jer je ovaj istarski Hrvat, koji je prešao veliki idejni put od osnivanja Komunističke partije, preko trockizma do uredništva u ustaškoj Spremnosti i desničarske aktivnosti u emigraciji, bio jedan od najboljih pisaca ove, kako se to danas zove, regije. Nemoguće je ne primijetiti da je bivša Udba, Služba državne sigurnosti, kao i famozni Gestapo, u NDH reprezentiran ličnošću inteligentnog i sposobnog policajca Hansa Helma, bolje primjećivala njegov značaj od današnje hrvatske publike. Ciligin dosje u Udbi ima, naime, punih 1019 stranica - dva i pol puta više od Luburićeva, odnosno gotovo pola Pavelićeva spisa. Socijalistička Federativna Jugoslavija očito se jako plašila njegova utjecaja.
Bio je politički ideolog Hrvatskog narodnog odbora
U emigraciji je bio od 1945. godine. Ciliga se, kažu papiri Službe, eksponirao kao “vodeći funkcioner u emigrantskim organizacijama u Evropi”, prije svega u Hrvatskom narodnom odboru (HNO), gdje je bio politički ideolog i tajnik organizacije, a potom i njen potpredsjednik. Hrvatski narodni odbor osnovan je 1950. u Münchenu.
Iz spisa vidimo da je Ante Ciliga tokom rata uhićen, a potom interniran u Jasenovac, “za vrijeme od 18. XII. 1941. do 18. XII. 1944. radi komunističke aktivnosti”. Ciliga se, naime, nakon nekoliko godina u SSSR-u strahovito razočarao Staljinom, ali nije napustio vjeru u socijalizam, pa je postao trockist. Gestapovac Hans Helm zaključio je da je Ciliga po povratku u Hrvatsku bio “izliječen od komunizma”. Iz Jasenovca je ovaj čovjek prebačen u Zagreb pa je počeo pisati za ustaški list Spremnost. Štoviše, već 1944. bio je jedan od glavnih propagandista režima.
Zato je pod nadzorom Službe ostao sve do povratka u Hrvatsku, 1990. godine. Od 1919. do 1989. biti pod policijskom paskom - sedam desetljeća - svakako je raritet.
Što je sve Udba na 1019 stranica dosjea imala o Ciligi pročitajte OVDJE.
