Desno-populistička Slobodnjačka stranka Austrije (FPÖ) ima dobre izglede za relativnu pobjedu na parlamentarnim izborima u subotu, ali su svejedno mali izgledi da će dati kancelara i sastaviti vladu.
Nedjeljni izbori za Nationalrat (Nacionalno vijeće), kako se u Austriji naziva donji dom saveznog parlamenta, mogli bi ući u povijest kao prvi izbori na saveznoj razini na kojima bi desničarski FPÖ mogo dobiti najveći broj glasova. U gotovo svim ispitivanjima javnog mnijenja, stranka Herberta Kickla vodi s oko 28 posto podrške ispred vladajuće Austrijske pučke stranke (ÖVP) koja može računati s podrškom od 24 do 26 posto glasova. To je pučanima velik gubitak u usporedbi s posljednjim izborima 2019. kada ih je biralo 37 posto birača.
Socijaldemokratima (SPÖ) podrške iznosi dvadesetak posto, a za četvrto mjesto bore se liberali i zeleni, koji su na oko devet posto glasova.
FPÖ-u ovo ne bi bilo prvi put da sudjeluje u radu vlade. No od prve koalicije s pučanima 2000., tada još pod vodstvom kontroverznog Jörga Haidera, slobodnjaci su u vladama s ÖVP-om bili manjinski partner.
Tko je bio Jörg Haider?
Sadašnji predsjednik stranke Kickl bio je Haiderov pomoćnik u vrijeme najvećih uspjeha te stranke. Heider je na čelo FPÖ-a došao 1986. godine. Roditelji su mu se krajem 1920-ih učlanili u austrijsku Nacističku stranku. Oboje su zbog svojih aktivnosti tijekom nacističkog režima nakon Drugog svjetskog rata prošli kroz istragu 'denacifikacije' i imali su određena ograničenja pri zapošljavanju i društvenom djelovanju. Haider je rođen 1950., a nakon završetka Pravnog fakulteta u Beču, gdje je bio član desničarskih studentskih grupa, posvetio se i političkim aktivnostima, prvenstveno u Koruškoj. U mladeži FPÖ-a bio je aktivan od 1970., brzo se penjući u hijerarhiji. Nakon što je početkom 1980-ih naslijedio veliko imanje, Heider je dobio i financijski vjetar u leđa koji mu je olakšao bavljenje politikom. Svojim agresivnim stilom probio se na samo čelo stranke koju je preuzeo 1986. Stranku je tijekom sljedećeg desetljeća i pol gurnuo krajnje desno, s nacionalističkom, antiimigrantskom i anti-EU politikom. To je dovelo do velikog uspjeha na parlamentarnim izborima 1999. kada je FPÖ postao druga stranka u Austriji iza Socijaldemokrata.
Haider se uspinjao u politici 1980-ih i 1990-ih
S demookršćanskim ÖVP-om Haider je formirao vlast, i po političkoj snazi trebao je biti novi austrijski kancelar. Ipak, zbog brojnih kontroverza i žestokih reakcija u Austriji i Europi, kancelarska dužnost pripala je lideru ÖVP-a Wolfgangu Shusselu, a Haider nije preuzeo niti jednu funkciju u Vladi.
Bio je to trenutak najveće slave, ali i početak političkog pada Haidera. Već iduće godine odstupio je s čela stranke, 2002. se raspala koalicijska vlada i 'slobodnjaci' su na izvanrednim izborima bili tek treći, a 2005. je i napustio FPÖ s najbližim suradnicima te osnovao Savez za budućnost Austrije. Na lokalnim izborima u Koruškoj uspio je postati premijer te austrijske pokrajine. Mnogima se zamjerio. Unatoč velikoj slovenskoj manjinskoj zajednici, htio je da Koruška bude jednojezična. Čak je sam skidao dvojezične natpise na ulicama.
U prosincu 2007. izbio je skandal kada se Haider našao u središtu afere u Austriji zbog fotografija objavljenih u listu Der Standard na kojima se nalazi u zagrljaju mladih muškaraca.
Fotografije su snimljene u jednoj diskoteci. Najveća austrijska nevladina organizacija za promicanje prava homoseksualno orijentiranih osoba, tada je tvrdila da već punih deset godina ima dokaze o Haiderovim sklonostima. Berlinski Tageszeitung, pak, tvrdio je i da Haider ima spolne odnose s muškarcima mlađim od 18 godina, pa da se zato najradije nalazi s mladićima iz susjedne Slovačke jer je u toj europskoj zemlji granica za stupanje u spolne odnose tada bila 15 godina. Njegova stranka tada je oštro opovrgnula te tvrdnje.
Poginuo na majčin rođendan
Službenim autom Volkswagen Phaeton Jorg Haider je 11. listopada 2008. putovao na 90. rođendan svoje majke Dorothee. Oko 1.30 pretjecao je vozačicu na cesti kraj Klagenfurta. Sletio je s ceste i udario u ogradu. Teško je ozlijedio glavu i prsa te umro. Za sobom je ostavio suprugu Claudiju i dvije kćeri.
- To je tragedija. Bio je nadaren i sposoban, ali i sporan - rekao je tada predsjednik Austrije Heinz Fischer.
Okolnosti njegove smrti bile su misteriozne. Jörg Haider je posljednje sate svojeg života proveo u noćnom klubu. Tamo se navodno zabavljao s atraktivnom zaposlenicom. Sa zabave je otišao iza ponoći. Austrijske i njemačke novine tada su pisale da nije okusio ni kap alkohola.
No obdukcija je pokazala da je Haider u vrijeme prometne nesreće imao 1,8 promila alkohola u krvi i nije mogao voziti. To je potvrdio i Haiderov glasnogovornik Stefan Petzner.
- Obitelji ne želi komentirati nalaze obdukcije. U nesreći nitko drugi nije ozlijeđen, a Haider je platio najvišu cijenu, odnosno izgubio je život - rekao je tada Petzner.
No, mladić Daniel N. (18) je tjedan dana nakon Heiderove smrti u intervjuu za njemački Bild tvrdio kako je Heider nakon odlaska iz noćnog kluba otišao u bar "Zum Stadtkrämer" u Klagenfurtu, gdje je bio u društvu mladića, a i samom je Danielu navodno platio piće.
Heiderova udovica Claudia je u u Grazu tužila njemački Bild, te neke austrijske medije jer su pisali o Haiderovim navodnim homoseksualnim sklonostima. Sud je tada presudio da se Haidera više ne smije nazivati homoseksualcem, a svatko tko to napravi morat će platiti kaznu od 100.000 eura. No sud je također presudio da je natpisima u novinama uvrijeđen Haider, a ne njegova žena. Zato je ona morala platiti sudske troškove u iznosu od 60.000 eura.
Mjesto Haiderove pogibije
Haiderov pogreb bio je velik događaj. Zbog velike pogrebne povorke, koju je pratila limena glazba i zbor, zatvoren je bio širi centar Klagenfurta, a ljudi su na sprovod stizali vlakom. Počasna straža Heiderovo je tijelo donijela na pozornicu ispred Vijećnice, gdje su njegovi prijatelji i stranački kolege govorili njemu u čast. Sprovodu je prisustvovalo oko 30.000 ljudi, a kako zbog velike gužve nisu svi mogli stići do centra grada, po cijelom su Klagenfurtu postavljeni televizijski ekrani koji su prenosili sahranu. U trenutku kad su Heiderov lijes odnijeli u krematorij u zrak su pustili stotine crno-bijelih balona. Na sprovod kontroverznog političara, koji je sahranjen uz najveće počasti, došli su i austrijski predsjednik i kancelar a pismo sućuti Heiderovoj obitelji poslali su i duhovni vođa Dalaj Lama, te sin tadašnjeg libijskog vođe Gadaffija.
Poziv Thompsonu i afera Hypo
Haider je 2000. posjetio Hrvatsku. Došao je na Zagrebački velesajam kao jedan od predstavnika koruške vlade koja je bila vlasnik 52 posto Hypo Alpe Adria grupe, a nitko od predstavnika hrvatske Vlade nije ga dočekao. Iako su austrijske vlasti zabranjivale Thompsonov koncert u lipnju 2008. godine, baš uoči Europskog prvenstva u nogometu. Haider ga je zvao da slobodno dođe.
- Ako dođe na Europsko prvenstvo, osobno ću ga ugostiti - rekao je tada Haider.
Austrijski Kleine Zeitung pisao je nakon Haiderove smrti, ali i ostavke hrvatskog premijera Ive Sanadera u srpnju 2009., kako je Hypo banka navodno izgubila 15 milijuna eura na preprodaji nekretnina u projektu Punta Skala. Državni odvjetnik u Klagenfurtu sumnjao je da je novac završio u džepovima pokojnog Haidera, umirovljenog hrvatskoga generala Vladimira Zagorca te bivših članova Uprave Hypo banke Güntera Striedingera i Waltera Groiera. Kako je pisao Express, Zemaljski sud u Klagenfurtu prvostupanjski je 2017. Zagorca proglasio krivim da je skupa s bivšim šefom uprave HAAB International Günterom Striedingerom oštetio "skandal-banku" za 17,68 milijuna eura. Radilo se o građevinskim projektima, tvrtki Hvar građenje, Rovinj građenje, Dubrovačke vile i Inter-Construct. Zagorec je tada osuđen na dvije godine. U jednom od krakova afere Hypo i hrvatski premijer Ivo Sanader bio je na koncu optužen za ratno profiterstvo, da je od 1994. do 1995. godine kao zamjenik ministra vanjskih poslova i ovlašteni pregovarač vlade Republike Hrvatske dogovarao uvjete ugovora o kreditu Hypo banke za kupnju zgrada veleposlanstava u svijetu.
Teretilo ga se da je uzeo proviziju pri sklapanju tog ugovora u iznosu pet posto od odobrenog zajma - 3,6 milijuna ondašnjih kuna u gotovini. Sanader je na sudu dvaput osuđivan, najprije na deset pa na dvije i pol godine zatvora, jer za ratno profiterstvo nema zastare, no na trećem procesu 2022. oslobodio ga je Županijski sud u Zagrebu uz objašnjenje "da se ne radi o ratnom profiterstvu, onako kako je propisano Zakonom o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva".
