Tko je Peter Szijjarto? Vjerni Orbanov jastreb okomio se na Plenkovića i Hrvatsku

Mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjarto u subotu je ponovno optužio Hrvatsku za ratno profiterstvo, dodavši da Janaf "nije sposoban" kontinuirano transportirati potrebnu količinu nafte Mađarskoj. 

- Koliko god hrvatska vlada to poricala, sigurno žele profitirati od rata u Ukrajini. Značajno su povećali tranzitnu naknadu za pošiljke nafte kroz Hrvatsku od izbijanja rata, a sada žele onemogućiti našoj zemlji kupnju ruske nafte kako bi stekli monopol nad nama i tako zaradili još više novca - na nama - napisao je Szijjarto na Facebooku. 

- Sam Jadranski naftovod (Janaf) ne može opskrbljivati ​​Mađarsku i Slovačku: na temelju provedenih ispitivanja, ovaj naftovod jednostavno nije sposoban kontinuirano i pouzdano transportirati količinu nafte koja nam je potrebna - dodao je mađarski ministar. 

Szijjarto je još jučer u New Yorku prozvao Hrvatsku za ratno profiterstvo, a hrvatske vlasti odbacile su te prozivke.  Premijer Andrej Plenković je u petak u Bregani odbacio "lažne teze" mađarskog ministra vanjskih poslova.

- S indignacijom odbacujem lažne teze mađarskog ministra vanjskih poslova da je Hrvatska nekakav ratni profiter - poručio je Plenković.

- Upravo obrnuto, Hrvatska je dobar, pošten susjed. Susjed koji želi u ovako velikoj energetskoj krizi svoje kapacitete energetske infrastrukture, a to je naša kritična infrastruktura, staviti funkciju sigurnosti i opskrbe naših susjednih zemalja - naglasio je.

Plenković je rekao da su cijene koje Janaf nudi apsolutno na razini svih mogućih usporedivih cijena na razini Europske unije te da je sama politika Janafa "valorizirana i od neovisnih stručnjaka".

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je u petak da bi Mađarska trebala opreznije govoriti. 

"Njih to malo žulja i trebali bi opreznije govoriti. Hrvatska ima obalu, ima kapacitete, a ti kapaciteti za prijenos nafte i plina rastu, oni sada daleko nadmašuju hrvatske potrebe, što znači da mogu biti od koristi državama koje nemaju izlaz na more, Mađarskoj, Slovačkoj, pa ako hoće, tu smo", poručio je Milanović.

Milanović je kazao da su hrvatske cijene "u okviru razumnog". "Ne može biti besplatno, a ovo drugo su neka strateška povijesna pitanja“, rekao je.

Naglasio je da su Hrvatska i Mađarska saveznici, partneri i susjedi, ali da "ne možemo nikome ustupiti svoju obalu".

"Na kraju krajeva (mađarska naftna kompanija) MOL ima svoje rafinerije u Rijeci, oni su suvlasnik INA-e i upravlja rafinerijom. Ne vidim razloga za nervozu”, dodao je hrvatski predsjednik.

Plenković i Szijjarto prilikom svečanog puštanja u rad LNG terminala na Krku 2021. godine Nel Pavletic/PIXSELL

Tko je Peter Szijjarto?

Péter Szijjártó, dugogodišnji mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine, jedna je od najprepoznatljivijih i najkontroverznijih figura europske diplomacije. Poznat po svojoj čvrstoj obrani politika premijera Viktora Orbána i oštrim izjavama koje redovito izazivaju napetosti s Bruxellesom, Kijevom i susjednim zemljama, uključujući Hrvatsku, Szijjártó se profilirao kao ključni provoditelj mađarske "suverenističke" vanjske politike.

Rođen 30. listopada 1978. u Komáromu, Péter Szijjártó je svoju političku karijeru započeo vrlo rano. Nakon diplome na Sveučilištu ekonomskih znanosti i javne uprave u Budimpešti 2002. godine, iste je godine postao zastupnik u mađarskom parlamentu kao član stranke Fidesz. Prije ulaska u visoku politiku, bio je i profesionalni igrač futsala. Njegov uspon bio je brz i izravno vezan uz Viktora Orbána. Obnašao je dužnosti direktora za komunikacije Fidesza, a nakon Orbánova povratka na vlast 2010. godine, postao je njegov glasnogovornik. U rujnu 2014. imenovan je ministrom vanjskih poslova i trgovine, poziciju koju drži i danas, čime je postao jedan od najdugovječnijih šefova diplomacije u Europskoj uniji. Oženjen je i otac dvoje djece.

"Orbánov prvi janjičar"

Odnos između Szijjártóa i Orbána temelji se na potpunoj lojalnosti. U mađarskim političkim krugovima često ga opisuju kao Orbánovog "prvog janjičara" i "nosača torbi" u vanjskoj politici, aludirajući na njegovu spremnost da bez pogovora provodi premijerove direktive. Sam Szijjártó je izjavio kako bi s radošću prihvatio svaki zadatak koji mu Orbán povjeri, neovisno o funkciji. Ta ga je odanost učinila nezamjenjivim dijelom Orbánove vlasti i glavnim glasom Mađarske na svjetskoj pozornici.

Szijjártó je jedan od najglasnijih kritičara onoga što naziva "ekstremno liberalnim mainstreamom" koji, prema njegovim riječima, dominira Europom i "onemogućuje racionalne rasprave temeljene na poštovanju". Mađarsku politiku definira kao "neliberalnu demokraciju" – sustav koji je demokratski, ali ga vodi konzervativna, kršćansko-demokratska i domoljubna vlada.

Ova vizija sažeta je u vladinom motu: "bez rata, bez migracija, bez roda". Szijjártó tvrdi da Mađarska ima pravo štititi svoj kršćanski identitet i oduprijeti se pokušajima Bruxellesa da nametne politike koje smatra prijetnjom nacionalnom suverenitetu. To uključuje čvrstu antimigracijsku politiku, promicanje tradicionalne obitelji, i odbacivanje "Europskog Carstva", odnosno jačanja EU nad nacionalnim suverenitetom.

Szijjártóv pristup često ga dovodi u izravan sukob sa susjedima i partnerima. Od početka ruske invazije, Mađarska je jedina članica NATO-a koja odbija slati oružje Ukrajini. Szijjártó tvrdi da isporuke oružja samo "produžuju rat i dovode do više smrti i uništenja". Posebno naglašava da u Ukrajini živi mađarska manjina od oko 150.000 ljudi, čiji su pripadnici mobilizirani i ginu na bojištu.

Odnosi s Kijevom dodatno su se zaoštrili nakon niza verbalnih okršaja. Kada je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sugerirao da su mađarski izviđački dronovi možda narušili ukrajinski zračni prostor, Szijjártó ga je optužio da se "gubi u protumađarskim osjećajima" i "lovi fantome". Mađarska se također oštro protivi ubrzanom pristupanju Ukrajine EU, navodeći kao razloge korupciju i neriješeno pitanje prava mađarske manjine.

### Optužbe za "ratno profiterstvo" na račun Hrvatske

Odnosi sa Zagrebom dosegnuli su najnižu točku zbog već spomenutog spora oko Jadranskog naftovoda. Szijjártó je višekratno optužio Hrvatsku za "ratno profiterstvo", tvrdeći da naplaćuje i do pet puta više tranzitne naknade za naftu od europskog prosjeka, iskorištavajući energetsku ranjivost Mađarske.

Unatoč pritiscima iz EU i SAD-a da prekine ovisnost o ruskim energentima, Szijjártó inzistira na tome da je za Mađarsku, kao zemlju bez izlaza na more, to pitanje "fizike, a ne politike". Tvrdi da postojeća infrastruktura ne ostavlja alternativu ruskim izvorima.

Istovremeno, Mađarska provodi politiku "Otvorenosti prema Istoku", aktivno privlačeći kineske i ruske investicije.

"Kada se natječem za kineske investicije, moji su konkurenti uvijek zapadnoeuropske zemlje. Te iste zemlje se obično žale na kineski kapital tek kada izgube natječaj, što je vrlo licemjerno", kaže Szijjártó.

Mađari otvoreno privlače kineske investicije MARTON MONUS/REUTERS

Mađarska vlada vidi američkog predsjednika Donalda Trumpa kao ključnog saveznika i jedinu nadu za postizanje mira u Ukrajini. Szijjártó vjeruje da je "sveobuhvatni američko-ruski sporazum" jedino rješenje za rat.

"Smatramo predsjednika Trumpa jedinom nadom za mir u Ukrajini", rekao je, dodajući da su prethodna američka administracija i europski čelnici bili "vrlo proratno nastrojeni". Szijjártó ističe da Mađarska i Trumpova administracija dijele slične poglede na migracije, obiteljske vrijednosti i važnost nacionalnog interesa. "Želimo mir i poboljšane, pune poštovanja američko-mađarske odnose. I jedno i drugo ima ime, a to je predsjednik Donald Trump", zaključio je.