Trump bi kupio Grenland, 'priključio' Kanadu, zatražio od Paname da preda kanal SAD-u...

Grenland je naš. Mi nismo na prodaju niti ćemo ikada biti na prodaju. Ne smijemo izgubiti svoju dugotrajnu borbu za slobodom, rekao je premijer otoka Mute Egede u pisanom komentaru, prenosi Reuters. Trump je u nedjelju objavio da je izabrao Kena Howeryja, bivšeg ambasadora u Švedskoj, kao svog ambasadora u Kopenhagenu te se osvrnuo na status Grenlanda, djelomično autonomnog dijela Danske, na kojem je velika baza američkog ratnog zrakoplovstva.

Egede je odgovorio na komentare Donalda Trumpa, koji bi dužnost am eričkog predsjednika trebao preuzeti 20. siječnja,  o “vlasništvu i kontroli” nad arktičkim otokom koji je dio Danske više od 600 godina.

“Radi nacionalne sigurnosti i slobode diljem svijeta, Sjedinjene Američke Države smatraju da su vlasništvo i kontrola nad Grenlandom apsolutna nužnost”, napisao je Trump na svojoj društvenoj platformi Truth Social.

"Danska vlada mora jasno kazati da ne može biti rasprave ili pregovora o kontroli nad Grenlandom", rekao je zastupnik danskog parlamenta Rasmus Jarlov iz redova opozicione Konzervativne stranke na društvenoj mreži X.

“U slučaju da američke aktivnosti idu u smjeru preuzimanja kontrole nad danskim teritorijem, to se mora spriječiti i tome se mora suprotstaviti. U tom slučaju ne smiju ni biti tamo”, rekao je Jarlov, čelnik parlamentarnog odbora za obranu. Otok, čiji je glavni grad Nuuk bliže New Yorku nego danskom glavnom gradu Kopenhagenu, sadrži bogata nalazišta minerala, nafte i plina. No, sporo se razvija, a ekonomija otoka ovisi o ribarstvu i godišnjim subvencijama iz Danske.

S obzirom na zračnu bazu Pituffik, Grenland je strateški važan za američku vojsku i njen sistem za rano upozoravanje na balističke projektile jer najkraća ruta od Europe do Sjeverne Amerike prolazi kroz otok. Nije to prvi put da Trump spominje Grenland. Tijekom svog prethodnog mandata, Trump je 2019. izrazio interes za kupovinom Grenlanda, ali Danska i otočke vlasti su brzo odbacili prijedlog prije nego što je uopće došlo do službenih razgovara.

Trumpovu ponudu za kupnjom Grenlanda nazvala apsurdnom

Danska premijerka Mette Frederiksen tada Trumpovu ponudu nazvala “apsurdnom”, a on je njen stav prema toj ideji nazvao “gadnim” te otkazao svoju posjetu Kopenhagenu. Frederiksen je i danas premijerka Danske.

Grenland od 2009. ima pravo proglasiti nezavisnost od Danske, ali otok s oko 56.000 stanovnika, koji ovisi o godišnjim pozamašnim transferima iz danskog budžeta, dosad to nije učinio.

Trump je prošli tjedan optužio Panamu da naplaćuje previsoke cijene za korištenje Panamskog kanala i rekao da će, ako Panama ne bude upravljala kanalom na prihvatljiv način, zahtijevati od američke saveznice da ga preda. U postu na Truth Socialu, Trump je također upozorio kako neće dopustiti da kanal padne u "pogrešne ruke", i čini se da je upozorio na potencijalni kineski utjecaj na prolaz, napisavši da kanalom ne bi trebala upravljati Kina.

Post je bio izuzetno rijedak primjer da je američki čelnik rekao kako može natjerati suverenu zemlju da preda teritorij. Također naglašava očekivani zaokret u američkoj diplomaciji pod Trumpom, koji kroz povijest nije bježao od prijetnji saveznicima i korištenja ratoborne retorike u odnosima s kolegama.

Sjedinjene Države su velikim dijelom izgradile kanal i upravljale teritorijem koji okružuje prolaz desetljećima. Ali američka vlada je u potpunosti predala kontrolu nad kanalom Panami 1999., nakon razdoblja zajedničke uprave.

"Naknade koje naplaćuje Panama su smiješne, pogotovo znajući iznimnu velikodušnost koju je SAD dao Panami", napisao je Trump u svom postu na Truth Socialu.

"Nije dano za dobrobit drugih, već samo kao znak suradnje s nama i Panamom. Ako se ne budu slijedila načela, moralna i pravna, ove velikodušne geste davanja, tada ćemo zahtijevati da se Panamski kanal vrati nam se u cijelosti i bez pitanja."

Nekoliko dana prije Trump je ponovno iznio ideju da Kanada postane 51. američka država, govoreći o toj mogućnosti kao o “izvrsnoj ideji”. Kanađani bi “puno uštedjeli na porezima i vojnoj zaštiti. Mislim da je to sjajna ideja. 51. država!!!”, dodao je Trump na svojoj platformi Truth Social. “Mnogi Kanađani žele da Kanada postane 51. država”, također je rekao.

Trumpove poruke shvatili kao poniženje i prijetnju

Anketa koju je prošli tjedan proveo Institut Leger pokazala je da bi 13 posto Kanađana željelo da njihova zemlja postane država SAD-a. Trump je prvi put iznio svoju ideju o 51. državi tijekom večere s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom krajem studenog. Tijekom tog susreta novoizabrani američki predsjednik se našalio da bi Kanada, ako ne bi mogla preživjeti carine od 25 posto, mogla postati 51. američka država, prenosi kanal Fox News.

Od tada je u porukama na društvenim mrežama u više navrata čelnika kanadske vlade opisao kao guvernera, što je funkcija koja u Sjedinjenim Državama označava čelnika izvršne vlasti federalne države.

Ti su postovi bili vrlo loše prihvaćeni među kanadskim političarima koji su ih doživjeli kao poniženje, čak i prijetnju, od Sjedinjenih Država.