Američki predsjednik Donald Trump ovog tjedna vjerojatno će Jeruzalem proglasiti glavnim gradom Izraela i to bi moglo izazvati kontroverze diljem svijeta.
Proglas će dovesti Trumpa jedan korak bliže ispunjenju obećanja o preseljenju američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem - potez koji je dugo tražio Izrael, ali odbačen od prethodnih američkih predsjednika zbog zabrinutosti u regiji i neriješenog statusa Jeruzalema između Izraelaca i Palestinaca. Obje strane tvrde da je sveti grad njihov glavni grad.
Nakon donošenja odluke, očekuje se da će Trump potpisati odluku kako bi američkom veleposlanstvu u Tel Avivu ostalo još šest mjeseci. No, američkom Ministarstvu vanjskih poslova rečeno je da planiraju potencijalno nasilne prosvjede pred američkim veleposlanstvima i konzulatima ako Bijela kuća najavi taj korak.
CNN-ov Oren Liebermann pojašnjava zašto je to tako kontroverzan potez.
Krajnji status Jeruzalema uvijek je bio jedno od najtežih i najosjetljivijih pitanja u izraelsko-palestinskom sukobu. Ako Sjedinjene Države priznaju Jeruzalem kao glavni grad Izraela, to bi se shvatilo kao da prejudicira konačno rješenje pitanje, odlučujući o nečem što je trebalo prepustiti pregovorima i razilaženju u međunarodnom konsenzusu o svetom gradu.
Prepoznavši Jeruzalem kao glavni grad, Sjedinjene Države također dolaze jedan korak bliže premještanju veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem, što će se smatrati utvrđivanjem izraelskog suvereniteta nad gradom.
Logično, premještanje ambasade u Jeruzalem moglo bi biti vrlo jednostavno. Već postoji američki konzulat u Jeruzalemu, a veleposlanstvo je u Tel Avivu. Moglo bi biti jako jednostavno da je riječ samo o prebacivanju imena - stvaranje veleposlanstva u Jeruzalemu i konzulata u Tel Avivu. Američki veleposlanik u Izraelu preselio bi se s prebivališta u predgrađu Tel Aviva u Jeruzalem.
Ali to bi bio jedini jednostavni dio. Premještanje veleposlanstva riskira stvaranje diplomatskih kriza s arapskim državama što bi mogli uključivati raširene prosvjede ispred američkih diplomatskih ureda u tim i drugim zemljama.
Selidba veleposlanstva osjećala bi se daleko izvan Jeruzalema. To bi preokrenulo 70 godina međunarodnog konsenzusa i, mnogi tvrde, signalizirati kraj napora kako bi se postigao mir između Izraelaca i Palestinaca.
Plan Ujedinjenih naroda iz 1947. godine o podjeli države predvidio je Jeruzalem kao posebni "međunarodni grad". No, rat je uslijedio nakon izraelske nezavisnosti godinu dana kasnije, i grad je podijeljen. Kada su borba završene 1949. godine, granica primirja značila je da Izrael kontrolira zapadnu polovicu, a Jordanu je pripala kontrola istočne polovice, uključujući i slavni Stari grad.
Tijekom šestodnevnog rata 1967. godine Izrael je okupirao istočni Jeruzalem. Od tada, cijeli grad je pod izraelskom kontrolom. Grad obilježava "Dan Jeruzalema" krajem svibnja ili početkom lipnja. Ali Palestinci, i mnogi u međunarodnoj zajednici, nastavljaju gledati na Istočni Jeruzalem kao glavni grad budućeg palestinskog teritorija.
Oko 850.000 ljudi živi u Jeruzalemu - 37% su Arapi i 61% Židovi, stoji u podacima nezavisnog think tanka Jerusalem Institute. Židovska populacija obuhvaća oko 200.000 ultra-ortodoksnih Židova, a ostatak je uglavnom podijeljen između vjerskih cionista i svjetovnih Židova. Dodatnih 1% su arapski kršćani.
Velika većina palestinskog stanovništva živi u istočnom Jeruzalemu. Iako u Jeruzalemu postoje mješoviti kvartovi u kojima žive i Izraelci i Arapi, većina je četvrti strogo podijeljena.
Prije 1980. brojne su zemlje, uključujući Nizozemsku i Kostariku, imale svoja veleposlanstva. Ali u srpnju te godine, Izrael je donio zakon koji je proglasio Jeruzalem ujedinjenim glavnim gradom Izraela. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda odgovorilo je rezolucijom kojom se osuđuje pripajanje Istočnog Jeruzalema i proglasili su to kršenjem međunarodnog prava.
Neke zemlje imaju konzulate u Jeruzalemu, uključujući Sjedinjene Države, koje imaju svoje predstavništvo u zapadnom dijelu grada. Druge zemlje - primjerice Velika Britanija i Francuska - imaju konzulat u istočnom dijelu grada koji služi kao glavno predstavništvo njihovih zemalja na palestinskim teritorijima.
Amerikanci nikada nisu imali svoje veleposlanstvo u Jeruzalemu. Oduvijek je bilo u Tel Avivu, gdje je veleposlanikova rezidencija u Herzliya Pituach, oko 30 minuta vožnje sjeverno od Tel Aviva.
1995. godine američki Kongres donio je zakon kojim se traži da ministarstvo preseli veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem. Zagovornici su rekli da bi Sjedinjene Države trebale poštivati izraelski izbor Jeruzalema kao glavnog grada i prepoznati ga takvim.
Svaki predsjednik od 1995. godine - Clinton, Bush i Obama - odbili su premjestiti veleposlanstvo, navodeći interese nacionalne sigurnosti. Svakih šest mjeseci, predsjednik je iskoristio privilegije predsjednika kako bi zaobišao preseljenje veleposlanstva.
Izraelska vlada je pohvalila Trumpovo zalaganju za preseljenje veleposlanstva. Jeruzalemski gradonačelnik Nir Barkat bio je možda najgorljiviji zagovornik pozivajući Trumpa da održi obećanje.
Palestinski čelnici čvrsto su uvjereni da će preseljenje veleposlanstva u Jeruzalem biti kršenje međunarodnog prava i ogroman udarac nadi za mir.
Predsjednik Mahmoud Abbas se okrenuo drugim svjetskim čelnicima, uključujući ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i jordanskom kralju Abdullahu, kako bi pomogli pritisnuti Trumpa da promijeni mišljenje. Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) kaže da će razmotriti ukidanje njezina priznavanja Izraela i otkazivanje svih sporazuma između Izraelaca i Palestinaca, ako se to dogodi.
Sada postoje opravdane bojazni da bi Trumpov potez mogao pokrenuti val nemira - možda čak uličnih prosvjeda i nasilja - na palestinskim teritorijima i diljem arapskog svijeta.
