Četiri ljudi ubijeno je u američkim napadima na Hute u jemenskoj regiji Hodeidah u utorak navečer, a više od 60 ljudi ubijeno je u Jemenu otkako je Washington pokrenuo vojnu ofenzivu 15. ožujka protiv Huta, iranskih saveznika.
Jemenska naoružana skupina prijetila je da će obnoviti napad na brodove povezane s Izraelom u Crvenom moru kao odgovor na izraelsko kršenje primirja u Gazi. Pentagon je najavio da će povećati broj američkih nosača aviona raspoređenih na Bliskom istoku na dva, zadržavajući jedan koji je već stacioniran u Crvenom moru i šaljući drugi iz azijsko-pacifičke regije.
Nosač aviona USS Carl Vinson pridružit će se USS Harry S Trumanu na Bliskom istoku, priopćio je Pentagon, dodajući da će SAD također rasporediti dodatne vojne avione.
“Sjedinjene Američke Države i njihovi partneri ostaju predani regionalnoj sigurnosti u CENTCOM-u (područje odgovornosti Centralne komande) i spremni su odgovoriti svakom državnom ili nedržavnom akteru koji želi proširiti ili eskalirati sukob u regiji”, naveo je Pentagon. Snage Huta su, također, kasno u utorak tvrdile da su ispalile nekoliko krstarećih projektila i bespilotnih letjelica na američke brodove u grupi nosača aviona Truman. Novi sukobi dogodili su se dva dana nakon što je Iran odbio direktne pregovore sa SAD-om oko ograničenja iranskog nuklearnog programa.
"Mi ne izbjegavamo razgovore; kršenje obećanja je ono što nam je do sada stvaralo probleme", rekao je iranski predsjednik Masoud Pezeškian u televizijskim izjavama tijekom sastanka vlade. “Moraju dokazati da mogu izgraditi povjerenje.” Odluka Teherana ostavlja otvorenom mogućnost neizravnih pregovora s Washingtonom.
Donald Trump poslao je pismo Hameneiju 5. ožujka, a zatim je sljedećeg dana dao televizijski intervju u kojem je priznao da ga je poslao. Rekao je: "Napisao sam im pismo u kojem piše: 'Nadam se da ćete pregovarati jer ako budemo morali vojno ući, to će biti užasna stvar'." Otkako se vratio u Bijelu kuću, Trump se zalagao za razgovore dok je pojačavao sankcije i sugerirao da bi vojni napad Izraela ili SAD-a mogao ciljati iranska nuklearna mjesta.
Tijekom svog prvog mandata Trump je u siječnju 2020. osobno naredio likvidaciju iranskog generala Kasema Sulejmanija, zapovjednika snaga Al-Quds Iranske revolucionarne garde, čovjeka koji je postao strah i trepet borcima Islamske države, ali i Izraela i SAD-a.
Iran: Odgovorit ćemo na svaki napad
Međutim, takvi razgovori nisu napredovali otkako je Trump u svom prvom mandatu jednostrano povukao SAD iz nuklearnog sporazuma Teherana sa svjetskim silama 2018. godine. Trump je zaprijetio novim sankcijama Iranu u sklopu svoje kampanje "maksimalnog pritiska" usmjerene na tu zemlju. Ponovno je sugerirao da vojna akcija protiv Irana ostaje mogućnost, dok je naglašavao kako i dalje vjeruje da bi se mogao postići novi dogovor.
“Oni prijete da će počiniti zlodjela, ali nismo posve sigurni da će se takve akcije dogoditi”, rekao je vrhovni vođa. "Ne smatramo vrlo vjerojatnim da će problemi doći izvana. Međutim, ako se to dogodi, nedvojbeno će se suočiti sa snažnim udarom odmazde."
Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei otišao je dalje.
"Otvorena prijetnja 'bombardiranjem' od strane šefa države protiv Irana šokantna je uvreda samoj biti međunarodnog mira i sigurnosti," napisao je na društvenoj platformi X. "Nasilje rađa nasilje, mir rađa mir. SAD može izabrati kurs...; i pristati na POSLJEDICE."
Državne novine Tehran Times, bez navođenja izvora, tvrde da je Iran "pripremio projektile sa sposobnošću da pogode položaje povezane sa SAD-om". Viši iranski vojni dužnosnik izjavio je da će Teheran napasti zajedničku američko-britansku bazu Diego Garcia balističkim projektilima i dronovima, otprilike 3200 km od Irana u Indijskom oceanu, ako ih SAD napadne. SAD je u bazu Diego Garcia rasporedile između pet i devet nevidljivih bombardera B-2 Spirit iz baze zračnih snaga Whiteman u Missouriju, piše informativna agencija AP.
Iran ima 8,3 tona urana
Iran je, podsjećamo, desetljećima inzistirao da je njegov nuklearni program miroljubiv. Međutim, njezini dužnosnici sve više prijete da će potrajati za nuklearnim oružjem. Iran sada obogaćuje uran do razine koja je blizu oružanog stupnja od 60%, jedina zemlja na svijetu koja to čini bez programa nuklearnog oružja. Prema izvornom nuklearnom sporazumu iz 2015 godine., Iranu je bilo dopušteno obogatiti uran do 3,67% čistoće i održavati zalihe urana od 300 kilograma. Posljednje izvješće Međunarodne agencije za atomsku energiju o iranskom programu stavilo je njegove zalihe na 8294,4 kilograma i obogaćenje na djelić do 60% čistoće.
Američke obavještajne agencije procjenjuju da Iran tek treba započeti s programom naoružanja, ali je "poduzeo aktivnosti koje ga bolje pozicioniraju za proizvodnju nuklearnog uređaja, ako to odluči." Ali Larijani, savjetnik iranskog vrhovnog vođe, upozorio je u televizijskom intervjuu da njegova zemlja ima sposobnost za izradu nuklearnog oružja, ali ne teži tome i nema problema s inspekcijama Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Međutim, rekao je da ako SAD ili Izrael napadnu Iran zbog tog pitanja, zemlja neće imati drugog izbora nego krenuti prema razvoju nuklearnog oružja.
"Ako pogriješite u vezi s iranskim nuklearnim pitanjem, prisilit ćete Iran da krene tim putem, jer se mora braniti", rekao je.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Iran je bolji od trumpa