Sporazum o okončanju rata između Rusije i Ukrajine je 95 posto gotov, ustvrdio je Donald Trump nakon vikend sastanka s Volodimirom Zelenskim u Mar-a-Lagu. Nažalost, preostalih pet posto uključuje i ne tako malu stvar - pristanak Vladimira Putina na dogovor, a malo je pokazatelja da je to išta bliže ostvarenju. Umjesto toga, čini se da je Trumpova tvrdnja samo posljednja u dugom nizu pretjerano optimističnih izjava koje najavljuju brzi kraj sukoba, počevši od njegovog predizbornog obećanja da će rat završiti u roku od 24 sata.
Doista, svaki trezveni promatrač koji gleda što je sve preostalo za postići prije nego što se proglasi trajan i održiv mir, mogao bi na tvrdnju o "95 posto" reagirati na isti način na koji je Zelenski reagirao na Trumpovo inzistiranje u nedjelju da "Rusija želi vidjeti da Ukrajina uspije".
Russia wants Ukraine to succeed, — Trump
— 𝐀𝐧𝐧𝐚 𝐊𝐎𝐌𝐒𝐀 | 🇪🇺🇫🇷🇵🇱🇺🇦 (@tweet4Anna_NAFO) December 29, 2025
Zelensky's reaction... Succeeding… at destroying Russia’s war machine? pic.twitter.com/4wo9m8pNQ6
Otkako je sredinom studenog procurio američki mirovni plan, koji je zapravo potekao iz niza ruskih zahtjeva, nekoliko navodnih rokova za postizanje mira došlo je i prošlo. Dogovor do Dana zahvalnosti i mir do Božića pokazali su se jednako nemogućima kao što su i zvučali, piše The Guardian.
Tijekom svakog kruga pregovora, osnovne činjenice se nisu promijenile. Ruski dužnosnici opetovano navode da će rat završiti tek kada se riješe njegovi "temeljni uzroci", što je nejasna formulacija koja podrazumijeva da Rusija zadrži neki oblik vojne ili političke kontrole nad budućnošću Ukrajine.
Ukrajina se suočava sa svojom dosad najtežom zimom i mnogi su spremni na teške kompromise, ali stvari još uvijek nisu toliko loše da bi kapitulacija bila opcija. U međuvremenu, Putin ne pokazuje znakove odustajanja od svojih maksimalističkih ciljeva, a Trump ne pokazuje znakove da ga je voljan na to prisiliti. Dok se jedan od ovih faktora ne promijeni, teško je zamisliti kako bi se trajni sporazum mogao oblikovati.
Nejasna američka sigurnosna jamstva
Diplomatski ples koji izvode europski saveznici Ukrajine usredotočen je na održavanje angažmana Washingtona s Kijevom i sprječavanje Trumpa da prekine američku pomoć, poput razmjene obavještajnih podataka, koja ostaje ključna za ukrajinske ratne napore. Europski prijatelji Zelenskog također su zagovarali sigurnosna jamstva poduprta SAD-om, koja bi trebala ojačati položaj Kijeva nakon sklapanja teško dostižnog mirovnog sporazuma.
Trump je tijekom vikenda najavio napredak po pitanju tih sigurnosnih jamstava, no mnogo toga ostaje nejasno i nije poznato kako bi jamstva funkcionirala u praksi. Rusija će vjerojatno uložiti veto na bilo kakvu smislenu obvezu stacioniranja zapadnih snaga u Ukrajini ili davanja sigurnosnih jamstava sličnih onima NATO-a. To znači da bi se sva stvarna jamstva morala nametnuti Rusiji, umjesto da budu komponenta pregovaračkog mirovnog sporazuma. Takav se korak trenutno čini malo vjerojatnim: ni SAD ni Europa sada nisu voljni ići u rat s Rusijom zbog Ukrajine i malo je vjerojatno da će pristati na bilo što što bi ih na to obvezalo u budućnosti.
Trumpov odnos prema Putinu i Zelenskom
Nema naznaka da je Trump spreman išta nametnuti Putinu. I dalje ostavlja dojam da samo tolerira opkoljenog Zelenskog, dok je fasciniran autokratom u Kremlju. To je ponovno bilo vidljivo tijekom sastanka sa Zelenskim za vikend - niti jedan američki dužnosnik nije dočekao ukrajinskog predsjednika pri izlasku iz zrakoplova u Miamiju, što je u oštroj suprotnosti s crvenim tepihom i osobnim pozdravom koji je Trump priredio Putinu na Aljasci tijekom ljeta. Također je bilo primjetno da je Trump nazvao Putina neposredno prije sastanka sa Zelenskim.
Ako Rusija na kraju i pristane na prekid vatre, nije jasno koje bi mehanizme Zapad mogao upotrijebiti kako bi osigurao da ga se Moskva pridržava. Ako ne bude prekida vatre i dogovora, Ukrajina ostaje s dva obeshrabrujuća moguća scenarija: u jednom, zemlja uspijeva nastaviti borbu i držati liniju sve dok promjena u ruskoj političkoj ili ekonomskoj klimi ne prisili Kremlj da postane skloniji kompromisu; u drugom, situacija u Ukrajini postaje toliko loša da je Kijev na kraju prisiljen prihvatiti uvjete Moskve.
