Top News
110236 prikaza

Turski seizmolog o budućim potresima u Hrvatskoj

1/8
Robert Anić/PIXSELL
Najveći stručnjak za potrese u Turskoj, ali i svijetu, dr. Haluk Eyidogan, razgovarao je s novinarom Expressa o potresu u Petrinji, ali i u Zagrebu, te objasnio što možemo očekivati

Potres magnitude 6,4 u Hrvatskoj nije iznenađujući, ali nitko nije znao kad će se dogoditi. Međutim, poznato je da postoje aktivni ili potencijalno aktivni rasjedi koji mogu prouzročiti potrese maksimalne magnitude 6-7 stupnjeva. Geolozi i geofizičari upoznati su s tim rasjedima iz istraživanja na terenu.

Rekao nam je to najpoznatiji turski seizmolog Haluk Eyidogan s istanbulskog sveučilišta. Prof. Eyidogan karijeru je počeo na Katedri za geofiziku Rudarskog fakulteta. Titulu doktora znanosti dobio je 1983. Obnašao je i dužnost predsjednika Nacionalnog vijeća za potrese u Turskoj, ali je bio i urednik Europskog seizmološkog časopisa. Ima tri objavljene knjige i više od 100 znanstvenih članaka, a bavio se istraživanjem i potresa koji je u prosincu pogodio Petrinju. 

 | Author:

- Istočni Mediteran pod utjecajem je sila kompresije afričkoga kontinenta koji napreduje prema sjeveru. Sjeverni dio afričkoga kontinenta roni ispod Sredozemnog mora duž ciparsko-talijanskog pojasa. Ova brzina kretanja u prosjeku je dva centimetra godišnje. Zato su Italija, Grčka i Turska države pod tektonskom kompresijom. Alpe u Europi i planine Bik u Turskoj proizvod su ove tektonske kompresije. Ova tektonska deformacija prevladava na cijelom jugu europskoga kontinenta i uzrokuje potrese. Hrvatska i okolica također imaju udio u ovoj kompresiji i povremeno su izloženi jakim potresima. Posljednji snažni potres koji ste doživjeli rezultat je ovih kretanja i takvi se potresi mogu ponoviti - pojasnio je dr. Eyidogan, koji je obavio istraživanja rasjeda u Hrvatskoj te poručuje na što trebaju seizmolozi obratiti posebnu pozornost. 
- Nakon posljednjeg potresa od 6,4 stupnja trebalo bi provesti detaljna geološka i geofizička istraživanja na Petrinjskom rasjedu i Jastrebarskom rasjedu, Podsljemenskom rasjedu i Bistranskom rasjedu, koji se sijeku na sjeveru. To je najaktivnije područje i tu treba pratiti seizmološke aktivnosti. Potresi magnitude 6,4 proširili su se na sjeverozapad. Uz to, ovaj potres očito je prouzrokovao predšokove. Potres magnitude 6,4 utjecao je na napetost na Jastrebarskom rasjedu, Podsljemenskom rasjedu i rasjedu Bistre, koji prolaze blizu Zagreba. Treba istražiti stupanj ovog učinka. Skupina stručnjaka s atenskog sveučilišta koristila je InSAR, metodu korištenja slika prikupljenih radarskim satelitom za mjerenje malih pomaka tla zbog potresa 29. prosinca 2020. Otkrili su da se Petrinjski rasjed pomaknuo za oko tri metra tijekom potresa - pojasnio je dr. Eyidogan. Potresu u Petrinji, kaže seizmolog, prethodili su manji šokovi. 

 | Author: Robert Anić/PIXSELL Robert Anić/PIXSELL

- Pojava predšokova, predznakova, vrlo je važna sa seizmološkoga gledišta. Naravno, ne može se predvidjeti kad će biti potres, ali uz modernu opremu i praćenje ovih pojava može se sustav pripremiti za potencijalnu opasnost. Ako te pojave postanu sve učestalije, može se očekivati potres, ali i ne mora. To se vidjelo i u našem slučaju, a vjerojatno će i vaši seizmolozi istraživanjem to potvrditi. Nakon potresa u Hrvatskoj ispitao sam karakteristike događaja. Shvatio sam da je potres imao neke ‘predznake’. To su aktivnosti koje su počele 23. prosinca s magnitudom 1,3, a nastavilo se 28. prosinca magnitudama 5,2 i 5 - rekao je dr. Eyidogan te nastavio: 
- To nije uobičajeno. Naravno, nitko nije mogao znati da su ti predšokovi signalizirali kasniji potres od 6,4. Mislim da bi seizmolozi u Hrvatskoj trebali provesti ovu vrstu istraživanja. U tu svrhu bilo bi korisno povećati broj potresnih postaja. To je jedini način da se može biti u korak s vremenom i da bi se moglo približiti seizmologiji - naglasio je turski stručnjak. Na pitanje kako pomoću predšokova možemo pokušati predvidjeti potrese dr. Eyidogan kaže da znanost još nije toliko uznapredovala. 
- Na ovo pitanje nema konačnog odgovora. Međutim, znanstvena istraživanja o tim pitanjima sve su češća tema u seizmološkoj literaturi, čiji se broj svakodnevno povećava. Danas predšokove primjećujemo tek nakon pojave glavnog udara. Nadam se da će jednog dana seizmolozi pronaći način da ih primijetimo prije glavnog udara i tako se pripremimo - objasnio je dr. Eyidogan. 
- Nadam se da ćemo jednog dana imati jednako dobre rezultate kao u meteorologiji. Tad ćemo biti mnogo spremniji i samim tim spasiti mnoge ljudske i materijalne tragedije - dodao je dr. Eyidogan i pojasnio kako je ključ u tehnologiji. 
- Ako se broj suvremenih postaja za mjerenje seizmičke aktivnosti poveća, parametri potresa (mjesto, veličina, dubina i druga fizička svojstva) mnogo su osjetljiviji. Tako možete bolje razumjeti fiziku potresa. Sigurni podaci uvijek daju sigurne rezultate - pojašnjava seizmolog. Rješenje je, kaže dr. Eyidogan, u slušanju struke.  

 | Author: Robert Anić/PIXSELL Robert Anić/PIXSELL

- Znanstvenicima nije dovoljno pisati svoja istraživanja i izvještaje o stupnju opasnosti i riziku od katastrofa i preporučivati ​​ih odgovornim institucijama. Rješenje će se realizirati kad budemo katastrofe izbjegli stvaranjem sigurnih i otpornih okoliša, a to možemo održivim akcijama koje će odgovorni razviti u skladu s tim stručnim istraživanjima i osigurati sudjelovanje svih relevantnih sektora. Kad postoje slabosti upravljanja u identifikaciji i smanjenje rizika od katastrofa, a kad se, uz to, formiraju gradovi koji brzo rastu i zbog toga se ne mogu planirati, dizajnirati i kontrolirati na odgovarajući način, tad je, nažalost, neizbježno da će prirodne i tehnološke opasnosti imati destruktivne posljedice. Želio bih se nadati da ćemo nakon nekog vremena uspjeti smanjiti rizike od potresa i ostalih prirodnih katastrofa u našim gradovima. Najgore što se događa u gradovima je to da se gradi i dograđuje a da se ne misli o sigurnosti. To je veoma problematično. I upravo zbog toga imamo velike štete u gradu. A tome pridonosi i to što se struka često ostavlja sa strane i samim tim pravi se velika greška - objasnio je turski seizmolog. 
Na primjeru Izmira, koji je nedavno pogodio razoran potres, objasnio je probleme koji se mogu univerzalno primijeniti. 
- To su: izmirsko zaljevsko područje, koje je smješteno na bazenu koji pojačava potresne valove, neusklađenost s propisima u vezi s potresima, značajan dio zgrada sagrađen je 1990-ih, kad građevinske inspekcije nisu provedene. 
Nakon potresa u blizini Seferihisara u Izmiru uslijedio je, dodaje, 1621 novi potres, od toga 44 jača od četiri stupnja po Richteru. Kroz okolicu Izmira prolazi čak 17 rasjeda. Ne znamo na kojem će od tih rasjeda nastati novi potres, i zato trebamo istraživanja, zato sam i naglasio te poručio vašim stručnjacima u Hrvatskoj da moraju istraživati predšokove - rekao je dr. Eyidogan, koji je objasnio da je državna intervencija bila presudna.

 | Author: Robert Anić/PIXSELL Robert Anić/PIXSELL

Pored toga, uspostavljen je privremeni smještajni kapacitet s 509 kontejnera - nadodaje turski seizmolog. Tako da će svaki novoizgrađeni objekt morati biti otporan na najveći mogući potres u tom području. Uz to, vlast je za sve koji su ostali bez doma osigurala smještaj u hotelima i državnim objektima. 
- Potres magnitude 7 u listopadu u Turskoj nanio je ozbiljnu štetu nekim povijesnim zgradama na otocima Samos i Ikeria. Život je izgubilo 117, a ozlijeđeno 1032 ljudi. Čak 90% gubitaka dogodilo se u izmirskim okruzima Bayraklı i Bornova. Prema službenim izjavama, od 11. studenog 2020. godine, stručnjaci su pregledali ukupno 109.921 objekt. Prema tim ispitivanjima, broj teško oštećenih, objekata koji se moraju rušiti je 506.511, 5119 objekata prošlo je s manjim oštećenjima. Institucija za osiguranje od prirodnih katastrofa (TCIP) objavila je da je zbog potresa nastala šteta od gotovo 2 milijarde turskih lira (malo manje od dvije milijarde kuna).

 | Author: Robert Anić/PIXSELL Robert Anić/PIXSELL

Zašto je potres u zaljevu Samos-Kuşadası 30. listopada 2020. godine nanio veliku štetu mnogim zgradama u središtu grada Izmira, udaljenom 70 km, i smrt 117 ljudi? Zašto je manja šteta u naseljima bliže egejskoj obali? Je li to zato što je stanje tla vrlo loše ili je to zbog pogrešaka u inženjerstvu, materijalu ili izradi te u nedostatku nadzora tijekom gradnje zgrada na tom području? Te su činjenice navedene u izvješću İTÜ (2020). Istragom koju je u zoni potresa provodio tim İTÜ uočeno je kako je moguće da su uzroci oštećenja u višekatnim armiranobetonskim zgradama rezultat mnogih građevinskih nedostataka. Mnoge neduktilne armiranobetonske zgrade teško oštećene ili su srušene - objasnio je potres u Turskoj dr. Eyidogan. U Izmiru, gradu na obali Egejskog mora, više od 300 km udaljenom od Istanbula, najjači potres za koji znamo dogodio se u sada davnoj povijesti, 1688. godine. Turski izvori spominju veliku štetu i brojne žrtve, ali s obzirom na razlike između načina života i gradnje u 17. stoljeću i danas, ti podaci nisu referentni za potres koji je upravo pogodio grad. Ono zbog čega informacija o tom davnom potresu jest zanimljiva istraživanje je o kojem je prije godinu dana pisao turski list Daily Sabah. Taj je medij prenio riječi ravnatelja Centra za istraživanje potresa s gradskog sveučilišta, koji je upozorio kako Izmiru prijeti veća opasnost od razornog potresa nego Istanbulu. Direktor Hasan Sözbilir tad je kazao, kao i naš sugovornik, kako kroz okolicu Izmira prolazi čak 17 rasjeda, dodavši kako njegov tim razrađuje različite moguće scenarije za moguće potrese. Prema izvorima na koje se pozvao turski list, gradu je prijetila opasnost od potresa magnitude između 6 i 7,2 po Richteru. Cilj istraživanja bio je doznati dovoljno o svakom od rasjeda kako bi se mogli procijeniti mogući razmjeri štete od potresa te osigurati efikasno rukovođenje u slučaju katastrofe. “U posljednjih 20 godina bilo je mnogo značajnih znanstvenih dostignuća (od potresa 1999.), a mi smo sad počeli primjenjivati ​​ta saznanja kako bismo vidjeli što možemo učiniti za grad i okolicu”, rekao je. Sözbilir je spomenuo veliki potres iz 1688. objasnivši kako je on pokazatelj da je Izmir izložen velikom riziku. U zaključku članka navedeno je da se priprema potpisivanje sporazuma između sveučilišta i gradskih vlasti prema kojem bi stotinu znanstvenika u tri godine trebalo provesti istraživanje koje će detektirati građevine izložene riziku od potresa u Izmiru.. 


 

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • japaja 17:04 08.Veljača 2021.

    Niti se zna gdje če biti potres, niti se zna koliko če biti jak, niti se zna koliko če dugo trajati. Sve što imaj je statistika a i ta zna dobro zajebati . . . pa si sad mislite

  • zdravksk 14:34 08.Veljača 2021.

    Ugledni turski seizmolože,jako popuši k...c sa izjavama.Da si tako pametan,predvidio bi sve ev.potrese. A Vas cijenjeni urednici portala molim da prestanete sa objavama ovakvog tipa jer ničemu ne služe osim podizanju straha. Odjebite,bilo bu kaj bu bilo,to nitko ne zna.

  • BESTpartizan 10:40 08.Veljača 2021.

    drmat ce još dugo