Vijeće za nacionalnu sigurnost Crne Gore odlučilo je nakon tragedije na Cetinju ( Aco Martinović iz vatrenog je oružja ubio 12 ljudi pa sebe) da će Vlada u sljedećih 60 dana pripremi nacrt izmjena Zakona o oružju, kao i da će u narednih 15 dana krenuti kampanja "Poštuj život - vrati oružje" s ciljem dobrovoljne predaje oružja.
Ako je suditi po ranijim, ali i dalje vrlo aktualnim izvještajima, Crna Gora je u samom vrhu u Europi po broju vatrenog oružja u posjedu civilnog stanovništva. Istraživanje o malokalibarskom oružju u Ženevi pokazuje da je tijekom 2017. godine Crna Gora s 39,1 komadom oružja na 100 stanovnika, uz Srbiju, zauzela prvo mjesto u Europi po broju vatrenog oružja u posjedu civilnog stanovništva, objavila je Radio i televizija Crne Gore.
Da je ovo alarmantan problem, ukazala je u svojoj analizi Globalna inicijativa za transnacionalni organizirani kriminal (GI-TOC).
Šverc oružja s Balkana zabrinjava još od 90-ih i, očigledno, problem nije premašen, upozorili su 2020. godine.
Policija u Švedskoj, zabrinuta zbog rastućeg nasilja između bandi, zabilježila je značajan porast upotrebe pištolja, revolvera, automatskog oružja, pa čak i granata prokrijumčarenih sa Zapadnog Balkana.
"I aktualni rat između crnogorskih klanova karakterizira nasilje s uporabom raznog naoružanja, uključujući automatsko oružje i plastični eksploziv. Koliko je ozbiljna isporuka nelegalnog oružja na Zapadnom Balkanu? I koji su rizici po regiju i šire? Jugoistočna Europa je preplavljena oružjem zaostalim iz ratova u Jugoslaviji, uključujući i i oružje uvezeno tijekom devedesetih godina, kao i oružje koje je ostavila iza sebe JNA, a i oružje korišten na Kosovu 1999. godine, odnosno u Sjevernoj Makedoniji 2001. godine", naveli su iz GI-TOC.
"Prema konzervativnim procjenama UN-a i Europola, kao i regionalnih eksperata, u šest zemalja Zapadnog Balkana i Hrvatskoj postoji više od tri milijuna komada nelegalnog oružja. To je u prosjeku 30 komada (legalnog i ilegalnog oružja) na 100 stanovnika. Istraživanje o malokalibarskom oružju u Ženevi pokazuje da su tijekom 2017. godine Crna Gora i Srbija, svaka sa 39,1 komadom oružja na 100 stanovnika, zauzele treće mjesto u svijetu i prvo u Europi po broju komada vatrenog oružja u posjedu civilnog stanovništva. Ostale zemlje Zapadnog Balkana također su visoko na listi - BiH zauzima peto mjesto u Europi i deveto u svijetu (31,2 komada na 100 stanovnika), Sjeverna Makedonija je sedma u Europi i 13. u svijetu sa 29,8 na 100 stanovnika. Kosovo se nalazi na 11. mjestu u Europi sa 23,9 na 100 stanovnika i na 16. mjestu u svijetu. Skoro sve vrste malokalibarskog oružja i vojnog naoružanja mogu se nabaviti na Zapadnom Balkanu i Hrvatskoj, pa čak i protutenkovsko oružje, eksplozivi, minobacači, ručni raketni bacači i laki protuavionski topovi", ukazali su iz GI-TOC.
Najavljene izmjene zakona u Crnoj Gori, kako su ranije pojasnili iz Vlade, obuhvaćaju podizanje dobne granice za podnošenje zahtjeva za oružje, smanjenje razdoblja važenja oružanih listova, proširenje opsega kaznenih i prekršajnih djela za posjedovanje oružja, reviziju sigurnosnih i psiholoških provjera vlasnika oružja do 1. siječnja 2026. godine, te propisivanje strožih uvjeta za izdavanje uvjerenja za držanje i nošenje oružja i centralizaciju postupka za rješavanje zahtjeva za držanje i nošenje oružja.
