Iransko-izraelski rat je prošao bez globalne eskalacije koja se mogla vrlo lako dogoditi da su se na stranu Irana umiješale Rusija i Kina i da je Iran odlučio žešće gađati američke baze ili petu flotu. Iako je rat s Iranom barem privremeno stao, borbe se nastavljaju u Gazi, ali sve više i na Zapadnoj obali koja je često u sjeni ostalih sukoba na Bliskom istoku.
Sukobi u ovom području od oko 5700 četvornih kilometara, koje uključuje i sporni sveti grad Jeruzalem, postoje već prije trenutačnog rata između Izraela i Hamasa. Kao i Gaza, Zapadna Obala već dugo predstavlja žarište desetljećima dugog izraelsko-palestinskog sukoba i još uvijek je glavni povod za aktualnu krizu u regiji. No, pojačane upade Izraelskih obrambenih snaga (IDF), aktivnosti palestinskih militanata i nasilje koje provode izraelski doseljenici u nastojanju da prošire teritorij, što se smatra ilegalnim prema međunarodnom, a ponekad i izraelskom pravu, prijete da ovu napetu situaciju gurnu preko ruba.
U posljednjih nekoliko dana, izraelski doseljenici zapalili su palestinska sela i čak se sukobili s izraelskim sigurnosnim snagama na Zapadnoj Obali, što je izazvalo rijetku kritiku premijera Benjamina Netanyahua i njegovih krajnje desnih saveznika koji inače uglavnom podržavaju aktivnosti doseljenika, Newsweek. Među organizacijama koje prate porast nasilja u ovom području je i organizacija Armed Conflict and Location Event Data (ACLED). Ameneh Mehvar, viša analitičarka za Bliski istok u ACLED-u, slika sumornu sliku onoga što nas čeka.
- Na duži rok, čak i u optimističnom scenariju obnove mirovnih pregovora u nekoj nepoznatoj budućnosti, što se u ovom trenutku čini sve manje vjerojatnim, trenutačni događaji sugeriraju da bi izraelska vlada suočila ozbiljne izazove pri povlačenju i evakuaciji otprilike 200.000 ideoloških doseljenika koji žive duboko unutar Zapadne Obale,“ izjavila je Mehvar. Dodala je da bi naoružani izraelski doseljenici odbili napuštanje Zapadne obale koja po međunarodnom pravu pripada budućoj palestinskoj državi, a čak se i građanski rat ne može isključiti.
Povijest sukoba
Zapadna obala je došla pod palestinsku kontrolu nakon Izraelsko-arapskog rata 1948. Međutim, stvarnost Zapadne Obale danas je u nekim aspektima čak i složenija nego u Gazi. Ta su dva teritorija prvotno došla pod arapsku upravu nakon rata 1948., koji je izbio nakon što je Izrael proglasio neovisnost od propale britanske kolonijalne vlasti. Gaza je tada bila pod upravom Egipta, dok je Zapadnu Obalu anektirao Jordan. Problem je nastao nakon Šestodnevnog rata 1967., kada je Izrael razbio Egipat, Jordan i Siriju, te okupirao Gazu i Zapadnu obalu.
Sudbina Zapadne Obale bila je jedna od ključnih tema tijekom pregovora o Oslo sporazumima 1990-ih, koji su također uspostavili Palestinsku nacionalnu upravu (PA). Sporazumi su teritorij podijelili na tri zone — A, B i C — koje su bile pod potpunom kontrolom PA, zajedničkom izraelsko-palestinskom kontrolom i potpunom izraelskom kontrolom, redom. Međutim, Oslo je naišao na žestok otpor tvrdolinijaša s obje strane, što je na kraju dovelo do izbijanja Druge intifade, masovnog ustanka u kojem je na prijelazu u 21. stoljeće poginulo preko 1.000 Izraelaca i 3.000 Palestinaca. Situaciju je dodatno pogoršalo stalno naseljavanje Izraelaca koji su se vratili iz dijaspore u pradomovinu. Prema nekim procjenama na prostoru Zapadne obale živi preko 450.000 Izraelaca koji grade naselja i kvartove te protjeruju Palestince i često ulaze s njima u sukobe.
Tako su nedavno Beduini izjavili da im izraelski doseljenici kradu ovce od kojih žive kao pastiri. Razbojništvo koje se dogodilo 11. ožujka ove godine opisao je stanovnik Zapadne obale, Hani Zayed za Reuters.
- Ovo je bio najveći ovakav napad. Policija ne poduzima ništa, nikada nam nisu pomogli ni u čemu. Ako im kažete da vam doseljenici odnose ovce, pitaju vas: ‘Jeste li sigurni da su vaše - požalio se Zayed, a ostali pastiri su rekli da su im Izraelci ukrali 1500 ovaca i koza. Iako su u Oslu 1993. Izraelci priznali PA kojeg kontrolira Fatah kao vlast u Zapadnoj obali, izraelska kolonizacija se samo pogoršala. Za razliku od Hamasa koji je istisnuo Fatah iz Gaze, 2007. godine, Fatah još od druge polovice 1980-ih zagovara mirno rješenje palestinskog pitanja i pristaju na dvodržavno rješenje za razliku od fundamentalnog Hamasa koji zagovara uništenje Izraela.
- Nasilje na Zapadnoj Obali neprestano raste od 2021. godine, a taj je trend znatno ubrzan nakon događaja 7. listopada. Ova eskalacija proizlazi iz tri povezane dinamike: pojačanja nasilja doseljenika; oživljavanja oružanih palestinskih aktivnosti — osobito na sjevernoj Zapadnoj Obali; i izraelskih protumilitantskih operacija - objasnila je Mehvar.
Operacija Željezni zid
- Kampanja Izraelskih obrambenih snaga (IDF) nakon pokretanja operacije "Iron Wall" na kraju je uspjela suzbiti militantne aktivnosti iako je to rezultiralo prisilnim iseljenjem oko 40.000 Palestinaca. Ipak, izolirani napadi palestinskih militanata vjerojatno će se nastaviti, kao što se dogodilo prošlog mjeseca kada je ubijena trudna doseljenica - objasnila je Mehvar. Mehver se referirala na Tzeeli Gez, 37-godišnju izraelsku majku troje djece, koju su u svibnju upucali blizu njezina doma u naselju Bruchinin dok se s mužem vozila u bolnicu kako bi rodila. Gez je preminula, ali je dijete preživjelo. Izrael je pucnjavu okarakterizirao kao teroristički napad.
Shaul Arieli, umirovljeni pukovnik IDF-a koji je 1990-ih vodio administraciju za privremeni sporazum o Zapadnoj Obali, ističe dva glavna faktora koja potiču nemire na Zapadnoj Obali.
- Prvo, izraelske vojne operacije protiv različitih terorističkih organizacija, prvenstveno Hamasa. Izrael je rat u Gazi vidio i kao nužnost i kao priliku da udari po Hamasu gdje god se nalazi, posebno na Zapadnoj Obali, uz Gazu. Drugo je nasilje doseljenika nad Palestincima, koje se očituje u paljevinama, uništavanju imovine, tjelesnim ozljedama i drugim zločinima kako bi se isprovocirali Palestinci koji onda pokrenu nerede što onda aktivira IDF koji krene protjerivati Palestince - otvoreno je priznao Arieli.
