Sjedinjene Američke Države i Ukrajina potpisale su u srijedu u Washingtonu sveobuhvatni gospodarski sporazum kojim se osniva investicijski fond za obnovu ratom razorene zemlje i daje Amerikancima pristup ukrajinskim prirodnim resursima. Nakon više mjeseci trakavica i prebacivanja krivnje, Trump je dobio što je htio, a to su rijetki ukrajinski minerali. Ukrajinska ministrica gospodarstva Julija Sviridenko potvrdila je da je sporazum potpisan u Washingtonu.
- Sa Sjedinjenim Državama stvaramo fond koji će privući globalna ulaganja u našu zemlju - napisala je na X-u i otkrila neke detalje ugovora koji je dugo svađao Zelenskog i Trumpa.
- Svi resursi na našem teritoriju i u teritorijalnim vodama pripadaju Ukrajini. Ukrajinska država odlučuje što će i gdje eksploatirati. To je jasno definirano u Ugovoru. Fond je strukturiran po principu 50/50. Njime će zajednički upravljati Ukrajina i SAD. Sporazum ne mijenja proces privatizacije niti upravljanje državnim tvrtkama — one će ostati u vlasništvu Ukrajine. Tvrtke kao što su "Ukrnafta" i "Energoatom" ostale su u državnom vlasništvu - otkrila je Sviridenko. Ovakav ishod je od presudnog značaja za Kijev u kojem je dugo postojala bojazan da će se ostvariti ona antologijska: Rusiji teritoriji, Americi minerali, a Ukrajini slava. Naime, Zelenski određeno vrijeme nije htio potpisati sporazum zato što je Trump tražio ogromne ustupke i kontrolu fonda.
Različiti pogledi
Trump je naredio nekoliko izvida ugovora, a posljednji prije potpisivanja je skoro upropastio pregovore. Naime, Trump nije Ukrajincima ponudio nikakve sigurnosne garancije iako je Zelenski nekoliko puta ponovio da Ukrajina ne može ni potpisati ugovor ni primirje bez garancija da joj se ruska invazija ne ponovi u budućnosti. Prema tom nacrtu sporazuma Washington je htio zajedno s Kijevom uspostaviti nadzorni odbor za zajednički investicijski fond koji bi imao pet članova, a SAD bi imenovao njih troje.
Zašto ih SAD želi
Trump rijetke minerale želi iz dva razloga: kao način plaćanja za svu pomoć koju je SAD isporučio Ukrajini od početka invazije i kao nužne resurse za proizvodnju modernih tehnologija i prelazak na obnovljive izvore energije. Cilj je smanjiti ovisnost o kineskim mineralima u jeku žestokog trgovinskog rata. Kako se svjetsko gospodarstvo i tehnologija transformiraju, vrijednost kritičnih minerala je porasla, a geopolitičko natjecanje za pristup njima raste. Godine 2023. Međunarodna agencija za energiju (IEA) procijenila je da je tržište minerala za prijelaz na energiju dosegnulo 320 milijardi funti., dvostruko više od svoje vrijednosti pet godina ranije. A ako zemlje u potpunosti provedu svoja obećanja o čistoj energiji i klimi, očekuje se da će se potražnja više nego udvostručiti do 2030. i utrostručiti do 2040., kaže agencija, a pisao je Express.
Što Ukrajina ima
U članku iz 2022. godine predsjednica Udruge geologa Ukrajine, Hanna Liventseva, tvrdi da njezina zemlja sadrži oko 5% svjetskih mineralnih resursa, unatoč tome što pokriva samo 0,4% površine globusa, zahvaljujući složenoj geologiji koja uključuje sve tri glavne komponente zemljine kore. Prema vlastitim podacima Ukrajine, koje navodi Reuters, zemlja ima nalazišta 22 od 34 minerala koje je EU identificirala kao kritične, uključujući rijetke zemlje kao što su lantan, cerij, neodim, erbij i itrij.
Prije izbijanja rata s Rusijom, Ukrajina je bila ključni dobavljač titana, proizvodeći oko 7% globalne proizvodnje u 2019., prema istraživanju Europske komisije. Također se smatra da imaju 500.000 tona rezervi litija i jednu petinu svjetskog grafita, ključne komponente nuklearnih elektrana. Međutim, budući da Rusija kontrolira oko jednu petinu teritorija Ukrajine, veliki dio tih rezervi je izgubljen. Prema procjenama ukrajinskih thinktankova koje navodi Reuters, do 40% ukrajinskih metalnih resursa je okupirano. Ruske trupe također zauzimaju najmanje dva ukrajinska nalazišta litija, jedno u Donjecku i drugo u Zaporožju.
Potencijalni problemi
No postoji jedna caka i u ovom trenutku nije jasno je li Trump upoznat s njom. Naime, procjene navodnog mineralnog bogatstva Ukrajine temelje se na zastarjelim istraživanjima iz sovjetske ere koja nisu uzela u obzir održivost ili trošak njihova razvoja. Iako je ministarstvo izvijestilo o više od 20.000 istraženih mineralnih naslaga i nalazišta, samo 8000 njih je održivo. Dodatan problem je činjenica da te procjene datiraju iz 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća.
Osim što su stare, informacije nisu potpune, raštrkane su po arhivima diljem zemlje i dio još nije digitaliziran. Dobar dio njih je zapečaćen otkada je Zelenski proglasio ratno stanje.
Ako i postoje neotkrivena bogatstva, njihovo iskapanje bit će skupo i dugotrajno. Ukrajinski geološki institut (UGS) procjenjuje troškove iskorištavanja deset najvećih poznatih rudarskih objekata u Ukrajini na 15 milijardi dolara. To uključuje izgradnju rudnika, kamenoloma i oko 20 novih pogona za obradu. Nalazište Novopoltavske, koje je prvi put otkriveno 1970. godine, istraženo je 1980-ih, ali od 1991. ondje nije bilo nikakvih razvojnih radova. Pojedine procjene tvrde da bi iskapanje minerala bilo puno skuplje i dugotrajnije nego slanje minerala na preradu u Kinu. Prvo treba očistiti teritorije od mina i zaostalih granata, a to bi moglo trajati desetljećima.
