Rođena Splićanka, majka troje djece, profesorica kroatologije. Sve je to Bruna Esih, ali mogla bi ostati zapamćena kao autorica zakona o lustraciji. Donedavno relativno nepoznata asistentica na institutu Ivo Pilar, ušla je u Sabor na listi HDZ-a, kao nestranačka kandidatkinja na niskom 11. mjestu na listi. U Sabor su je doveli preferencijalni glasovi birača u I. izbornoj jedinici.
Pažnju javnosti okupirala je prošle godine kada je bila posebna izaslanica predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na komemoraciji na Bleiburgu. Mimo protokola, Predsjednica je posjetila spomen područje na Bleiburug dan prije službene svečanosti, a Esih je poslala na sam dan proslave.
"Ne moram isticati da mi je ukazana iznimna čast koja je povezana s odgovornošću koju imam. Mislim da je predsjednica svojim izborom dala podršku meni i mom 15-godišnjem radu na proučavanju stradanja hrvatskog naroda", komentirala je tada Esih za tportal.
Esih je, naime, suatorica knjige "Čuvari bleiburške uspomene". Svoj istraživački rad na Ivi Pilaru posvetila je proučavanju suvremene hrvatske povijesti, a posebnu pažnju dala je Drugom svjetskom ratu, poslijeratnom razdoblju te Domovinskom ratu.
"Smatram da ono za što se zalažem ne vrijeđa i ne isključuje. Dapače, naglašavam kako nam je istina svima jednako bitna, bez obzira na naše različitosti i da nas može rasteretiti lošeg nasljeđa prošlosti. Odgovorno suočavanje s prošlošću ne može ići ni lijevo ni desno, ne može nikoga unaprijed obilježiti, ali ni abolirati", izjavila je svojevremeno Esih za jedan domaći portal.
Njenu karijeru obilježio je jedan praktički slučajan susret. Na obrani diplomskog rada igrom slučaja u komisiju joj je sjeo znanstveni suradnik na Institutu Ivo Pilar, profesor Josip Jurčević. Esih je na obrani briljilara, a budući je tema bila blisko vezana uz Domovinski rat, Jurčević i Esih su gotovo odmah našli zajednički jezik. Uskoro je dobila posao na Ivi Pilaru, a s Jurčevićem je surađivala i na knjizi "Čuvari bleiburške uspomene".
Radom na Ivi Pilaru, upoznala je i tehničkog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića. "Njih dvoje slično su godište, bave se sličnim temama i tako se rodila bliska suradnja. Iako, Hasanbegović se povijeću bavio na puno široj znanstvenoj razini razini od nje", ispričao je za Jutarnji zajednički kolega njih dvoje s Instituta. Svojevrsna kulminacija suradnje dogodila se 2004. godine kada su osnovali udrugu Hrvatski križni put.
"Hrvatski križni put bavi se istraživanjem stradanja Hrvata u Drugom svjetskom ratu, ali i u poraću, kada su mnogi postali žrtve represivnog komunističkog aparata, zatim ubojstvima u emigraciji i sličnim temama", kaže prijatelj Brune Esih.
Ta udruga počela je sastavljati prijedlog zakona o lustraciji netom prije prethodnih parlamentarnih izbora, baš negdje u vrijeme kada je bivši čelnik HDZ-a Tomislav Karamarko obećavao lustraciju nakon izborne pobjede. Karamarko je složio vladu, ali i promijenio retoriku. Dok je Karamarko u veljači ove godine kao prvi potpredsjednik Vlade govorio da se više ne priprema zakon o lustraciji, njegov koalicijski partner Ivan Tepeš u nekoliko je navrata govorio da zakon o lustraciji ide prema planu.
Karamarko više nije na čelu HDZ-a, Tepeš nije u Saboru, ali zato Esih osvaja mandat.
Bruna Esih stavljena je na izbornu listu HDZ-a u I. izbornoj jedinici gdje je ušla u Sabor na račun preferencijalnih glasova. I dalje zastupa ideju lustracije, što je potvrdila nekoliko dana prije samih izbora u razgovoru za Jutarnji list kada je rekla: "Danas izbjegavam riječ lustracija, jer držim da je zagađena s različitim teorijama koje smo imali prilike čuti i od kojih je najiritantnija da bi to dovelo do novih podjela u društvu. Sasvim suprotno! K tome bih naglasila da bi suočavanje s prošlošću možda najviše pomoglo onim bivšim članovima partije koji se nisu ogriješili o ljudska prava i slobode i koji bi se tako mogli riješiti nepotrebnog povijesnog tereta".
