Glasao sam na predsjedničkim izborima prošlog petka, šest tjedana prije dana izbora. Rano glasanje počelo je u nekoliko država diljem SAD-a, osobno i poštom. Ova metoda je pogodnost koja može povećati odaziv birača i omogućiti političkim kampanjama da fino podese svoje strategije terenskog rada u posljednjim fazama utrke. Svaka taktička nijansa važna je u natjecanju za koje se očekuje da će biti među najtješnjima u američkoj povijesti. O sljedećem američkom predsjedniku moglo bi se odlučiti s nekoliko tisuća ili čak nekoliko stotina glasova u najviše sedam država.
Najnovija istraživanja javnog mišljenja nisu baš ohrabrujuća za Kamalu Harris. Nakon što je uvjerljivo pobijedila Trumpa u debati 10. rujna, očekivalo se da će biti nagrađena povećanjem podrške, ali čini se da se to nije dogodilo. Utrka ostaje praktički izjednačena u većini neodlučnih država, s iznimkom Georgije i Arizone, država u kojima je Biden pobijedio 2020. s najmanjom razlikom, gdje Trump ima jasnu, iako malu prednost u anketama. Pennsylvaniju obje strane i dalje smatraju ključnom, osobito Harris, koja vjerojatno ne može pobijediti na predsjedničkim izborima bez te države, čiji demografski profil pruža prednosti za Trumpa. Ako Harris izgubi izbore, doista bi mogla požaliti zbog svoje odluke da za protukandidata ne izabere popularnoga guvernera Pennsylvanije Josha Shapira.
Unatoč navodnim prigovorima svojih voditelja kampanje, koji žele da se usredotoči na ta pitanja, Trump se i dalje prepušta svojoj sklonosti nečuvenim, neistinitim i provokativnim izjavama. Više je puta lažno optužio haićanske imigrante u malom gradu u Ohiju da kradu i jedu kućne ljubimce svojih američkih susjeda. Upozorio je Amerikance židovskog podrijetla da će biti krivi za njegov poraz ako ne glasaju za njega u dovoljnom broju, dok je također apsurdno tvrdio da će Izrael prestati postojati za dvije godine ako Harris bude izabrana za predsjednicu. Ali zapravo možda je njegovo ludilo isplanirano. Iako takvom retorikom neće pridobiti neodlučne birače, Trumpova teorija pobjede temelji se uglavnom na masovnoj mobilizaciji svojih pristaša. Posebno u ključnim državama, strategija je prepoznati, registrirati i dovesti na birališta na dan izbora birače koji neredovito izlaze na izbore – što znači otuđeni dio biračkog tijela koji se obično ne trudi glasati. Trumpova neobična retorika ima za cilj dignuti ove simpatizere s kauča da uđu u glasačku kabinu.
Trump i dalje odbija novu debatu s Harris, što upućuje ne samo na strah od daljnjih neugodnosti nego i na povjerenje u izglede za vlastitu pobjedu na izborima. A Demokrati nisu prepuni optimizma; jedan demokratski senator citiran je ovog tjedna kako je najnovije ankete nazvao "zloslutnim" za Harris zbog prijašnjeg iskustva s Trumpom i 2016. i 2020., kad je ozbiljno nadmašio očekivanja prema rezultatima anketa na dan izbora. Harris je ipak nadomak pobjede; njezin je izazov sad uvjeriti preostale neodlučne birače da ima odgovore na pitanja u kojima je Trump najjači, posebno o gospodarstvu i o osiguranja južne granice. Jedan od važnih čimbenika u njezinu korist je stalni porast registracije mladih birača diljem zemlje, posebno mladih žena, za koje ankete pokazuju da snažno naginju u njezinu smjeru.
"Listopadsko iznenađenje" česta je krilatica u američkoj politici, koja se odnosi na mogućnost nepredviđenog dramatičnog događaja koji bi mogao promijeniti ishod tijesnih izbora. Iako je prijetnja političkog nasilja unutar SAD-a stvarna, svjedočimo dvama pokušajima atentata na Trumpa u posljednja tri mjeseca, predizborno iznenađenje vjerojatno će proizaći iz tekućih sukoba u Europi i na Bliskom istoku. Ovog tjedna Libanon je zamijenio Gazu kao potencijalno žarište rata većih razmjera jer je Izrael pokrenuo sveobuhvatan napad na Hezbolahovo vodstvo i ofenzivne balističke kapacitete. Hezbolah granatira područja na sjeveru Izraela od 8. listopada prošle godine u znak solidarnosti s Hamasom, prisiljavajući na evakuaciju više od 60.000 izraelskih civila iz svojih domova. Ovog tjedna izraelska vlada službeno je proglasila povratak tih civila ratnim ciljem i zatražila da Hezbolah povuče svoje snage 35 kilometara sjeverno do rijeke Litani, kao što je zatraženo u Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 1701. Vođa Hezbolaha Hassan Nasrallah i njegovi iranski pokrovitelji sad se suočavaju s važnim izborom ponižavajuće kapitulacije pred izraelskim zahtjevima ili eskalacije u sveopći sukob sa židovskom državom.
Cilj Teherana u naoružavanju Hamasa i Hezbolaha bio je održavanje stalnog pritiska na Izrael dok je prijetio masovnim napadom na dvije fronte u slučaju potpunog rata između Irana i Izraela. Očito djelujući jednostrano, vođa Hamasa Yahya Sinwar nadao se da će pokrenuti takav sukob kad je napao Izrael 7. listopada, ali nije u tome uspio. Kao posljedica toga, Izraelci su imali odriješene ruke da krenu na svoje neprijatelje jednog po jednog. Nakon što su opustošili Hamas i osigurali svoje južno krilo, sada desetkuju Hezbolah i izazivaju Iran na intervenciju. Većina analitičara procjenjuje da Izrael ne želi još jedan rat u Libanonu, ali ne može se u potpunosti isključiti da premijer Netanyahu možda traži konačni obračun i s Hezbolahom i s Iranom, s ciljem degradacije iranskog programa nuklearnog oružja prije nego što bude prekasno. Bidenova administracija koristi diplomatske kanale na marginama Opće skupštine UN-a ovog tjedna u New Yorku kako bi pokušala ublažiti krizu, ali Netanyahu zna da u Washingtonu ima malo interesa za pritisak na njega s obzirom na to da američki predsjednički izbori vise o koncu. Nada u povlačenje s ruba rata na Bliskom istoku stoga će vjerojatno neizvjesno ovisiti o odlukama donesenim u Teheranu.
Drugi strani akter koji pozorno prati američke izbore je Vladimir Putin, koji očajnički želi da se Donald Trump vrati u Bijelu kuću, pa bi i on mogao napraviti iznenađenje s ciljem da preokrene izbore u njegovu korist. Ruske snage tek trebaju poništiti ukrajinski vojni upad u rusku Kursku oblast, dok su Ukrajinci prošlog tjedna lansirali dronove domaće proizvodnje da bi uništili dva velika skladišta streljiva unutar Rusije. Prema jednom izvješću, ovi su napadi Rusiju možda koštali tromjesečne zalihe ključnog streljiva – granata, raketa i projektila. Predsjednik Zelenski u međuvremenu nastavlja vršiti pritisak na SAD da dopusti Ukrajini da ispali projektile koje je isporučio SAD dublje na teritorij Rusije. Čini se da se Biden bori sa svojom odlukom s obzirom na Putinove neodređene prijetnje da će se osvetiti interesima NATO-a. Listopad bi doista mogao biti mjesec iznenađenja.
