Na današnjoj komemoraciju žrtvama ustaškog logora smrti u Jasenovcu odazvala su se veleposlanstva nekoliko najutjecajnijih država svijeta. Današnju komemoraciju organizirala je Koordinacija židovskih općina koja je, među ostalima, odbila sudjelovati na službenoj komemoraciji za tjedan dana na kojoj će biti državni vrh Republike Hrvatske. Hoće li se ista veleposlanstva odazvati i službenoj komemoraciji, tek će se vidjeti.
Počast su danas odali i položili vijence austrijski veleposlanik u Hrvatskoj Andreas Wiedenhoff, izraelska veleposlanica Zina Kalay Kleitman te predstavnici veleposlanstava Nizozemske, Njemačke, Francuske, Kanade, SAD-a i Srbije. Molitvu za mrtve, kadiš, predvodio je glavni rabin za Hrvatsku Lucijano Moše Prelević, nakon čega je uslijedilo stavljanje simboličnih kamenčića podno spomenika "Cvijet".
To je prva od tri najavljene komemoracije u Jasenovcu. "Ovdje smo kako bismo odali počast svim žrtvama logora Jasenovac, ali i svim Židovima koji su stradali u u ustaškom logoru po rasnim zakonima tzv. NDH. Došli smo jer je u Hrvatskoj, koliko je svima poznato prisutna revitalizacija ustaštva i potpuna negacija, osim nekoliko iznimnih izjava koje su pale nakon naše odluke. Odluku nismo htjeli mijenjati. Da bismo je promijenili mora se nešto dogoditi u društvu.
Ovo je lavina koja se kotrlja već godinu dana. Podsjeća nas na ono što se događalo u NDH 41', a počelo je Njemačkoj", rekao je predsjednik Koordinacije židvoskih općina Ognjen Kraus na početku komemoracije, na kojoj su bili i predstavnici Židovske vjerske zajednice "Bet Israel" te predstavnici Sarajevske židovske općine. Na komemoraciji su se okupili i predsjednik SNV-a i saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac, zastupnik SDSS-a Mile Horvat, bivši predsjednik Ivo Josipović, Zoran Pusić u ime Antifašističke lige RH, te zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin.
Objasnivši odluku Koordinacije, njezin predsjednik Kraus prije desetak dana kazao je da je to reakcija na nečinjenje države u pogledu ustaških povika na ulicama gradova i nogometnim utakmicama, kao i govora mržnje u medijima, posebice na internetu. Smatra i da postav muzeja u Jasenovcu "ne prikazuje punu istinu o holokaustu i strahotama NDH te da ublažava istinu o ustaškom režimu".
Službenoj komemoraciji 22. travnja neće nazočiti ni Savez antifašističkih boraca Hrvatske koji će zasebnu komemoraciju za jasenovačke žrtve održati 24. travnja. Ravnateljica Javne ustanove spomen-područje (JUSP) Jasenovac Nataša Jovičić nije bila na današnjoj komemoraciji, a iz JUSP-a je novinarima rečeno da je ravnateljica u Požegi, na sastanku s požeškim biskupom Antunom Škvorčevićem.
Jasenovac je od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili političke pripadnosti. Poimenični popis žrtava logora navodi imena i podatke za 83.145 žrtava - 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Najviše je stradalo Srba, Roma, Židova i Hrvata.
