Dužnosnici administracije predsjednika Donalda Trumpa izvijestili su da je prvih šest dana rata protiv Irana koštalo SAD koštao najmanje 11,3 milijarde dolara. Brojka koja je iznesena na brifingu za senatore iza zatvorenih vrata dostavljena je zakonodavcima koji su tražili više informacija o sukobu. Članovi Kongresa, koji će uskoro možda morati odobriti dodatna sredstva za rat, izrazili su zabrinutost da će sukob iscrpiti američke vojne zalihe u vrijeme kada se obrambena industrija već bori da zadovolji potražnju drugih zemalja zbog čega Trump prošli tjedan sastao s rukovoditeljima sedam vodećih obrambenih dobavljača.
A iako su dosadašnji izdaci SAD-a astronomski, oni su ništa u odnosu na cijenu koju je do sada platila Rusija tijekom četverogodišnje invazije na Ukrajinu, ali i troškove te zemlje za obranu. Analize troškova otkrivaju nevjerojatne iznose koji se mjere u bilijunima dolara, pokazujući da je ekonomska dimenzija ratovanja postala jednako razorna kao i ona vojna. Dok se resursi preusmjeravaju u obrambene proračune, dugoročne posljedice osjećaju se kroz inflaciju, rast javnog duga i odgođeni gospodarski razvoj.
Cijena rata za Rusiju postala je kolosalna, a procjene ukupnih troškova, koje uključuju vojnu potrošnju, gubitak opreme i pad gospodarske aktivnosti, dosežu oko 2,5 bilijuna dolara. Još u travnju 2022. godine, nedugo nakon početka invazije, makroekonomski prognostičari procijenili su da će apsolutni trošak za Rusiju u idućih šest godina dosegnuti gotovo 1,7 bilijuna dolara, no stvarnost je, čini se, nadmašila i te pesimistične prognoze.
Kremlj je preorijentirao cjelokupno gospodarstvo na ratne temelje, što se odrazilo na proračun. Za 2026. godinu planiran je rekordan vojni proračun od oko 167 milijardi dolara, što čini gotovo trećinu ukupne državne potrošnje. Ovim izravnim troškovima treba pridodati i neizravne, poput zamrznute imovine u inozemstvu vrijedne oko 300 milijardi dolara te goleme gubitke uništene vojne opreme, čija se vrijednost procjenjuje na između 80 i 120 milijardi dolara. Unatoč ekonomskim pritiscima, stručnjaci iz Međunarodnog instituta za strateške studije vjeruju da je Rusija sposobna financirati rat i tijekom 2026. godine, iako uz sve veće probleme s regrutacijom kvalitetnog vojnog osoblja.
Dok Rusija plaća cijenu svoje agresije, Ukrajina se suočava s troškovima obrane i razaranja koji prijete potpunim kolapsom njezina gospodarstva. Prema procjenama Ujedinjenih naroda i Svjetske banke, troškovi rekonstrukcije i oporavka zemlje procjenjuju se na najmanje 486 milijardi dolara, što je više nego dvostruko od njezina predratnog BDP-a. Neke druge analize, poput one Svjetske banke, već su do kraja 2024. procijenile štetu na 524 milijarde dolara, pokazujući kako troškovi neprestano rastu.
Kako bi se obranila, Ukrajina je podigla svoj obrambeni proračun na rekordnu 71 milijardu dolara za 2025. godinu. Opstanak zemlje u potpunosti ovisi o stranoj pomoći, koja je do početka 2026. premašila 300 milijardi dolara. Glavni donatori bili su Europska unija i Sjedinjene Države, koje su same do kraja 2025. godine kroz različite mehanizme osigurale oko 188 milijardi dolara vezanih uz ratni napor. Međutim, nakon pobjede Donalda Trumpa na izborima i njegova ulaska u Bijelu kuću u siječnju 2025., Washington je zaustavio nove pakete pomoći. Iako je dio ranije odobrene pomoći nastavio pristizati, teret financiranja ukrajinske obrane prebacile su na europske zemlje, koje su značajno povećale svoja izdvajanja.
Istovremeno s ratom u Europi, sukobi na Bliskom istoku otvorili su nove frontove s golemim financijskim posljedicama. Eskalacija između Izraela, Hamasa i Irana stvorila je novu razinu troškova. Za Izrael, rat protiv Hamasa u Gazi, uz sukobe na granici s Libanonom i izravnu konfrontaciju s Iranom, predstavlja ogroman ekonomski teret. Do ožujka 2026. godine, ukupni troškovi rata protiv Hamasa procijenjeni su na oko 110 milijardi dolara, što čini otprilike petinu izraelskog gospodarstva. Tijekom najintenzivnijih faza borbi, rat je Izrael koštao oko sto milijuna dolara dnevno. Još na samom početku sukoba, Banka Izraela predviđala je da će rat imati dalekosežne posljedice, uključujući trajno povećanje obrambenog proračuna. To se i ostvarilo, pa je vojni proračun za 2026. godinu postavljen na oko 34,6 milijardi dolara. Situaciju je dodatno zakomplicirao otvoreni sukob s Iranom početkom 2026., koji, prema procjenama, košta izraelsko gospodarstvo oko dvije i pol milijarde eura tjedno zbog mobilizacije i zatvaranja dijelova ekonomije.
I Iran je povećao svoj vojni proračun kao odgovor na eskalaciju sukoba s Izraelom i SAD-om. Za fiskalnu godinu koja je započela u ožujku 2025., Teheran je najavio povećanje vojnog proračuna za čak 200 posto. Procjenjuje se da će Iran u 2026. godini na oružane snage potrošiti između 12 i 25 milijardi dolara, pri čemu značajan dio sredstava, oko 45 posto, dolazi izravno iz prihoda od prodaje nafte i plina. Izravni vojni sukob s Izraelom početkom 2026. godine, koji je uključivao masovne napade dronovima i balističkim projektilima, nanio je Iranu štetu na vojnoj i naftnoj infrastrukturi, dok se trošak svakog većeg napada procjenjuje na stotine milijuna dolara.
Kako je prije nekoliko dana donio tjednik Express, u protekla dva desetljeća samo u sukobima u Afganistanu i Iraku, SAD je potrošio više od bilijun dolara.
U dvadesetgodišnjoj okupaciji Afganistana koju ju američko vodstvo provodilo od 2001. godine mobilizirano je 100.000 vojnika, a SAD je potrošio približno 730 milijardi dolara. Sjedinjene Države predvođene Georgeom W. Bushom započele su 2003. još jedan rat, onaj najkontroverzniji: invaziju na Irak. Između 2003. i 2008. godine SAD je u napadima potrošio 756 milijardi dolara, no bila je to intervencija u koju su značajna sredstva dale i druge zemlje. Ujedinjeno Kraljevstvo tako je prilikom napada na Irak potrošilo 9,9 milijardi dolara, Italija 3 milijarde, a Poljska 449 milijuna dolara.
