Sjećate li se prvih godina rusko-ukrajinskog rata? Ljudi su se pitali koliko je topničkih granata ostalo Ukrajincima ili koliko tenkova Rusi imaju. Zalihe su nestajale, pa bi Kijev ili Moskva bili prisiljeni 'prikočiti'. Zatim su došli dronovi i pokolj se nastavio, piše Corriere della Sera.
Šestog dana rata koji su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli protiv Irana, brojke ponovno rastu. Tko će prvi ostati bez projektila? Napadački dvojac nema problema s ofenzivnim oružjem, pogotovo jer će uskoro, kako je Donald Trump izjavio, moći koristiti samo 'gravitacijske bombe' - jeftine, a imaju ih u obilju - jer će iranska protuzračna obrana biti potpuno neučinkovita.
Da je Iran smanjio lansiranja protiv židovske države dokazuju noći u Jeruzalemu, piše Corriere. Manje pokušaja sklanjanja u skloništa i mirniji dani. Hoće li to potrajati? Ili je to samo iranska pauza? Teheran uspješno napada zemlje Perzijskog zaljeva. Razumna procjena ukazuje da su ispalili najmanje 200 projektila protiv njih, plus barem jednak broj dronova. U prva tri dana rata Izrael je izvijestio o presretanju 200 projektila koji su stigli iz Islamske Republike. Od jučer, broj se mogao povećati na 300.
Za usporedbu: u 12 dana rata prošlog lipnja lansirao ih je 500, pa bi Iran udvostručio tempo napada u usporedbi s 2025. godinom .
Četiri dana rata - 3,7 milijardi dolara
Je li to učinio jer je bio siguran u svoje zalihe? Prema izraelsko-američkim obavještajnim podacima, to nije slučaj. Na dan atentata na vrhovnog vođu Alija Hamneija , Iran je navodno imao tisuću balističkih projektila na zalihama. Polovica njegovih zaliha bi stoga bila iscrpljena, ne računajući one uništene na terenu.
Optimizam napadača proizlazi iz još jednog razloga. Možda imaju tisuće metaka, ali bez 'pušaka' neće moći pucati, piše Corriere. U ovom slučaju, puške bi bile lanseri. Čim se jedan pojavi, Izraellci ga pokušavaju uništiti. Očito s dobrim rezultatima. Iran je prešao na podzemne lansere, fiksne i stoga uočljive, ali dobro zaštićene. Za to su već nekoliko dana u akciji veliki američki bombarderi B-2 i B-1, s oružjem sposobnim prodrijeti duboko u zemlju.
S američke strane, procjene govore da su SAD u početnim napadima koristile oko dvije tisuće preciznih streljiva. Ministarstvo obrane naravno ne želi reći koliko bi Operacija "Epski bijes" mogla koštati, ali "Center for Strategic and International Studies" procjenjuje cijenu na oko 891 milijuna dolara na dan za prva četiri dana napada - ili ukupno 3,7 milijardi dolara. Centar za strateške i međunarodne studije kaže da su zapanjujuće brojke uglavnom posljedica intenziteta početnih napada koji su započeli u subotu, tijekom kojih su SAD napale Iran s oko dvije tisuće preciznih streljiva.
Među 2000 ispaljenih preciznih projektila nalazi se i nepoznati broj krstarećih raketa Tomahawk, koje su koštale više od 2 milijuna dolara po komadu. U cijenu bi vjerojatno bio uključen i gubitak triju borbenih zrakoplova F-15 zbog incidenta prijateljske vatre u Kuvajtu. Svaki zrakoplov košta oko 31 milijun dolara. Tu je i cijena samog brzog gomilanja trupa. U roku od nekoliko tjedana, predsjednik Donald Trump rasporedio je oko 50 tisuća vojnika, 200 borbenih zrakoplova i više od desetak ratnih brodova u regiju, uključujući dva nosača zrakoplova.
Teheran proizvodi stotinu projektila na mjesec
Iran može proizvesti - prema riječima američkog državnog tajnika Marca Rubia - 100 balističkih projektila i tisuće samoubilačkih dronova mjesečno. No potrebne su im sirovine koje je teško uvesti za sofisticiranije projektile na kruto gorivo, a lakše za one na tekuće gorivo. Sustavi za navođenje mogli bi se uvesti iz Kine bez zaobilaženja američke flote. Iran ostatak ima interno. Nadalje, postoje dronovi u čijoj je proizvodnji Teheran majstor. Ali ako su dronovi dovoljni da zagorčaju svakodnevicu zaljevskim šeicima, projektili bi bili potrebni za ozbiljan udar na Izrael.
Kako je ranije pisao Express, Izrael ima gotovo tri puta veći vojni proračun - 19 milijardi dolara prema iranskih sedam i pol - te nadmoć u najmodernijoj vojnoj tehnologiji, pogotovo u zraku. Izrael ima 344 zrakoplova, a Iran 280. K tome su i iranske letjelice većinom sasvim zastarjele, mnoge od njih stare i 50 godina. Iran je na tlu ipak vrlo ozbiljan, brojčano jači protivnik.
Osim što ima skoro četiri puta više vojnika - jer na 610.000 iranskih trupa dođe svega 169.500 izraelskih , s godinama je Teheran nagomilao ogromne zalihe projektila. Ima i balističke rakete dometa 2000 kilometara što znači da može gađati bilo koji cilj na Bliskom Istoku. U napadima na Izrael, primjerice, prvi put su koristili hipersonične rakete Fatah.
Iran je 14. vojna sila svijeta
Prema specijaliziranoj stranici Global Firepower, Iran je 14. vojna sila svijeta, a Izrael je na 17. mjestu. Iran ima 1500 tenkova, Izrael gotovo četiri puta manje (400). Iranski topnički sustavi su deset puta brojniji nego izraelski, ima ih skoro 6800. Izraelske obrambene snage uglavnom se oslanjaju na domaće naoružanje i vojnu opremu koju proizvodi Obrambena industrija Izraela. Tri izraelske tvrtke su među stotinu najvećih svjetskih proizvođača oružja i tvrtki za vojne usluge: Elbit Systems, Israel Aerospace Industries (IAI) i Rafael, pisao je Express.
Izraelski borbeni avion pete generacije F-35I Adir i F-15I Ra'am tehnološki su daleko od onoga čime raspolaže Iran, makar bi za eventualni napad na više od 1500 kilometara udaljene ciljeve u Iranu trebali dopunjavanje gorivom, ako polijeću iz Izraela.
U kolovozu 2023. Iran je predstavio svoj autohtoni sustav protuzračne obrane 'Tactical Sayyad'. Domet detekcije je 180 km, može otkriti 24 cilja i djelovati na 12 ciljeva odjednom, ali te sustave su gotovo sigurno uništili u prvim naletima izraelski avioni. Iran ima i respektabilne, moderne protubalističke raketne sustave Arman te Azarakhsh, koji se može montirati na više tipova vozila. Osim domaćih, Iran ima niz ruskih sustava poput raketnog sustava zemlja-zrak Tor-M1, Pantsir-S1, ili S-300 koje je kupio u ugovoru vrijednom 800 milijuna dolara potpisanom između Teherana i Moskve 2007. Gledajući sustave protuzračne obrane, Iran ipak znatno zaostaje za Izraelom.
