Top News
1512 prikaza

Zašto pokolj 1,5 milijuna Armenaca ne zovemo genocidom

Armenska siročad
Genocide museum
Ove godine i George Clooney je pozvao svijet da tragediju iz 1915. nazove genocidom, a Barack Obama navukao je bijes mnogih izostavivši zlokobnu riječ na obilježavanju pokolja

Među 15.000 prosvjednika koji su u Erevanu prosvjedom obilježili 101. godišnjicu pokolja 1,5 milijuna Armenaca u Otomanskom carstvu, bio je i glumac George Clooney koji je pozvao cijeli svijet da prizna da je tada bila riječ o genocidu. Prvom u 20. stoljeću i do danas jednom od najgorih u ljudskoj povijesti.

Za obljetnicu genocida uzima se 24. travnja jer su tadašnje otomanske vlasti tog dana uhitile i potom pogubile 200 armenskih intelektualaca. Armenski muzej o genocidu navodi da su vlasti potom razoružale 60.000 armenskih muškaraca koje su prethodno pozvale u vojsku, jer bio je Prvi svjetski rat, i potom pobile i njih. Uslijedili su tzv marševi smrti 1,5 milijuna ljudi, neselektivno pokupljenih, dakle i žena i djece i staraca, na kojima su ljudi umirali bez vode i hrane ili uslijed iscrpljenosti po Sirijskoj pustinji, a nekad i u usputnim ubijanjima.

Američki predsjednik Barack Obama na sebe je ove godine navukao bijes mnogih kad je, obraćajući se javnosti povodom pokolja, nazvao to "prvim masovnim zločinom u 20. stoljeću". Riječ "genocid", međutim, nije izrekao, čime je iznevjerio obećanje koje je dao u predizbornoj kampanji 2008.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ove je godine također obilježio stradavanje Armenaca, ali samo do te mjere da je izrazio žaljenje zbog njihovog stradavanja, ne samo izbjegavši to nazvati genocidom, nego se i okomivši na "pokušaje politiziranja povijesti kroz žestoku retoriku mržnje i neprijateljstva" kao i na navodno preuveličavanje broja žrtava. Turska službeno drži da su sve žrtve između 1915. i 1917. pale kao posljedica građanskog rata.

Ipak, činjenica je da je prije tih užasa Armenaca u Turskoj bilo dva milijuna, a da ih je preživjelo samo 400.000. U SAD-u danas taj događaj genocidom smatraju 44 države. U Europi ga genocidom službeno smatraju Francuska, Italija, Poljska, Grčka, Češka, Austrija, Njemačka, Švicarska, Češka, Slovačka, Bugarska, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Latvija, Rusija, Španjolska i Velika Britanija.

Hrvatska nije među tim zemljama, iako u svijetu Armenski genocid priznaju i Kanada, skoro cijela Južna Amerika, Australija, Iran, Sirija i Libanon. Praktično jedine dvije zemlje svijeta koje taj genocid potpuno niječu jesu Turska i Azerbejdžan. Danas je očito da je posljednjih mjeseci i EU vrlo oprezan s takvim izrazima, a posebno Njemačka, zato što Turska drži ključeve migrantskog vala prema EU.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.