Dankinje se od 1. srpnja 2025. moraju prijaviti u vojni registar i služiti redoviti vojni rok ako budu izabrane u posebnoj lutriji.
Prilikom poziva na redoviti vojni rok, javlja Associated Press, prednost će imati dobrovoljci bilo kojeg spola, a preostala mjesta bit će raspoređena putem lutrije među obveznicima vojne službe, u kojoj će sudjelovati i žene. Prije stupanja na snagu novih pravila, stanovnice Danske mogle su služiti u vojsci, ali samo kao dobrovoljke.
Istovremeno je produženo i trajanje vojne službe po pozivu — s četiri na jedanaest mjeseci, od kojih će pet mjeseci trajati obuka.
Proširenje vojne obveze na žene, piše „Ruska služba BBC-ja“, povezano je s obavezama Danske kao članice NATO-a da poveća proračunska izdvajanja za obranu zbog naglo povećanih sigurnosnih rizika u Europi. Associated Press ističe da su promjene također povezane s punim vojnim invazijama ruskih snaga na Ukrajinu. Kako je rekao novinarima AP-a voditelj programa poziva u vojsku, pukovnik Kenneth Strøm, povećanje broja pozvanih pridonosi jačanju borbene moći zemlje.
U 2024. godini, javlja „Ruska služba BBC-ja“, oko 4700 regruta u Danskoj odradilo je četveromjesečni redoviti vojni rok, od kojih je gotovo četvrtina (24%) bile žene-dobrovoljke. Prema novim pravilima poziva, planira se do 2033. godine povećati ukupni broj ljudi koji godišnje služe redoviti vojni rok na 6500. Danska također ima oko 9000 profesionalnih vojnika. Obvezu vojne službe za žene uvela je 2013. godine Norveška, a 2017. godine Švedska.
Gdje sve žene služe vojsku
Norveška ima univerzalnu vojnu obvezu od siječnja 2015. godine, dok je u Švedskoj obvezno služenje vojnog roka ukinuto 2010., ali ponovno uvedeno u siječnju 2018. godine i to za muškarce i žene starije od 18 godina. Trajanje službe kreće se između šest i 15 mjeseci, a oko 20% vojnog osoblja čine žene.
U Nizozemskoj vojna obveza također formalno vrijedi i za žene, iako je obvezno služenje vojnog roka u potpunosti suspendirano od 1997. godine.
Zakoni o vojnoj obvezi u Izraelu zahtijevaju od žena da služe u oružanim snagama od 1949. godine, i to u trajanju od dvije godine, dok muškarci služe tri godine. U lipnju 2024. izraelski Vrhovni sud presudio je da ultraortodoksni Židovi, koji su do tada bili izuzeti od služenja vojske, sada također moraju služiti, iako se ta odluka odnosi isključivo na muškarce. Presuda je izazvala žestoke prosvjede i demonstracije među Haredima.
Značajan broj afričkih zemalja također ima vojnu obvezu za žene. U istočnoafričkoj državi Eritreji, obvezno služenje vojnog roka traje 16 mjeseci za muškarce i žene.
Žene su također obvezne služiti vojni rok u Čadu, Gvineji-Bissau, Maliju, Mozambiku, Zelenortskoj Republici (Cape Verde) i Nigeru.
U Obali Bjelokosti vojna obveza za žene formalno postoji, ali se ne provodi u praksi.
U Mozambiku je vlada 2024. godine objavila da bi selektivno obvezno služenje vojske moglo biti produženo s dvije na čak pet godina. Među azijskim zemljama, vojnu obvezu imaju Burma (Mjanmar), Kina, Istočni Timor i Sjeverna Koreja.
U Sjevernoj Koreji žene su obvezne služiti vojni rok od 2015. godine, s minimalnom dobi od 17 godina. Ovisno o razini obrazovanja, vojna služba može trajati i nekoliko godina.
