Nevjerojatan je preobražaj JD Vancea, senatora iz Ohija i Trumpov izbora za potpredsjednika. Danas je stajao gordo uz Trumpa dok je držao pobjednički govor, a nekoć je bio njegov najveći kritičar - nazivao ga američkim Hitlerom. Taj 39-godišnjak napisao je 2016. memoare nazvane "Hillbilly Elegy" o vremenu odrastanja u propadajućoj radničkoj obitelji u Ohiju okružen nasiljem i ovisnošću.
Knjiga je doživjela uspjeh i Netflix ju je kasnije pretvorio u filmsku priču o životu sinu razvedenih roditelja, okruženog porocima i nasiljem, do sveučilišta Yale. Vanceova se majka borila s ovisnošću o drogama, tako da je on odrastao s bakom. Njegovo pravo ime je James Donald Bowman, ali kad su se roditelji razveli uzeo je djedovo prezime.
Služio je u američkim marincima 2003.-2007. i radio kao ratni reporter u Iračkom ratu. Napisao je komentar 2016. u kojem je rekao da se Trumpovi prijedlozi politike "kreću od nemoralnih do apsurdnih" prije nego što je sebe nazvao "tipom koji nikad nije Trump". Nazivao ga je čak javno "američkim Hitlerom".
No Vance se prije četiri godine ispričao Trumpu za svoje prijašnje kritike i počeo ga podržavati. Kad su ga nedavno pitali za Vanceove šanse, Trump je rekao da ga zbog brade podsjeća na mladog Abrahama Lincolna. Trumpov sajt za kampanju promijenio je ime i sad se zove Trump-Vance 2024.
Jamesa Davida Vancea, rođen je 1984. godine u Middletownu u saveznoj državi Ohio, pisao je Josip Mlakić za Express.
Nakon završene srednje škole u rodnome Middletownu, Vance se 2003. prijavio u elitni Američki marinski korpus.
Dvije godine kasnije, krajem 2005., raspoređen je u Iraku kao borbeni dopisnik na šest mjeseci, i to u odjel za odnose s javnošću. Ovo razdoblje Vance je kasnije opisivao kao “odlučujuće poglavlje” svoga života, gdje je “prvi put razvio osjećaj svrhe”. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta Yale 2013. godine. Vanceovo djetinjstvo obilježeno je siromaštvom i zlostavljanjem. Roditelji su mu se razveli dok je još bio dijete.
Majka mu je bila ovisnica o drogama, a Vancea i njegovu sestru Lindsey odgojili su prvenstveno njegovi djed i baka po majci. Svi njegovi preci preselili su se u Ohio iz područja Apalačkoga gorja u Kentuckyju. O odrastanju u siromaštvu te mentalitetu i kulturi gorštaka s Apalača govori Vanceova autobiografska knjiga “Hillbilly Elegy: A Memoir of a Family and Culture in Crisis” iz 2016. godine, koja je postala bestseler New York Timesa, a koja je ujedno i prikaz Vanceove političke filozofije. Knjiga je 2020. adaptirana za igrani film. Govori o apalačkim vrijednostima njegove obitelji, koje su donijeli sa sobom u Ohio, te o društvenim i socioekonomskim prilikama Middletowna u vrijeme njegova odrastanja.
Vance piše o povijesti siromaštva u svojoj obitelji, koja je bila osuđena na slabo plaćene fizičke poslove. Vanceova majka i njezina obitelj podrijetlom su iz okruga Breathitt u Kentuckyju. Njihove apalačke vrijednosti, po Vanceu, su odanost i ljubav prema domovini unatoč društvenim problemima, uključujući nasilje i verbalno zlostavljanje. Vance piše o alkoholizmu i zlostavljanjima od strane svojih bake i djeda, te o povijesti ovisnosti o drogama i neuspjelim vezama svoje nestabilne majke. Postavlja pitanje koliko su gorštaci s Apalača sami krivi za vlastitu sudbinu.
Smatra kako kultura gorštaka potiče negativne društvene procese i da je u tom smislu ekonomska nesigurnost sporedna. Pritom navodi primjere iz osobnog iskustva, gdje piše, primjerice, o primateljima socijalne pomoći kako razgovaraju mobitelima, koji on sebi nije mogao priuštiti, bez obzira na to što je, za razliku od njih, bio zaposlen.
Sarah Jones iz The New Republic ismijavala je Vancea kao “lažnog proroka Plave Amerike” nazvavši njegovu biografiju “popisom mitova o kraljicama socijalne skrbi prepakirane u početnicu o bijeloj radničkoj klasi”. Ključni razlog široke popularnosti Vanceove knjige bila je njezina uloga u objašnjenju uspona Donalda Trumpa na vrh Republikanske stranke, odnosno u Vanceovim pokušajima da pronikne u motive bijelih birača iz radničke klase zbog kojih su prihvatili Trumpa kao političkog vođu.
Cijeli tekst Josipa Mlakića o novom drugom čovjeku Amerike pročitajte OVDJE.
