Američki potpredsjednik J.D.Vance nije u petak u Munchenu, kako se očekivalo, iznio detalje mirovnog plana za Ukrajinu, nego je govor na konferenciji o sigurnosti iskoristio da bi kritizirao Europu zbog, tvrdi, kršenja slobode govora svojih građana i neuvažavanja volje birača.
Govoreći na godišnjem okupljanju političkih i vojnih čelnika, Vance je umanjivao vanjske prijetnje Europi poput Rusije i Kine, rekavši da ga više brinu "prijetnje iznutra".
"Prijetnje Europi koje me najviše brinu su one iznutra, udaljavanje Europe od temeljnih vrijednosti koje dijeli sa SAD-om", izjavio je Vance.
Kao primjere je naveo poništavanje rezultata predsjedničkih izbora u Rumunjskoj ili to što političari u Europi ignoriraju glasove svojih birača koji traže oštriji stav prema migracijama.
"Bojim se da je sloboda govora u padu diljem Europe", rekao je Vance, povlačeći paralelu s "cenzurom" na društvenim mrežama u SAD-u za koju je optužio administraciju bivšeg predsjednika Joea Bidena.
Kažu da su na rumunjske izbore utjecale ruske dezinformacije. "No, pitam naše europske partnere, ako demokraciju mogu poništiti objave na društvenim mrežama za par stotina dolara, zapitajmo se kakva je to demokracija", rekao je Vance.
Referirajući se na napad u četvrtak u Muenchenu, kada je 30 ljudi ranjeno u naletu automobila koji je vozio Afganistanac, Vance je rekao da je to posljedica nesavjesnih odluka političara koji su dopustili nekontrolirane migracije.
"Koliko puta to još moramo doživjeti da bi promjenili smjer u kojem ide naša civilizacija? Ignoriranje glasova naših ljudi, poništavanje izbora....time se ne štiti ništa, to zapravo uništava demokraciju", upozorio je Vance.
Tradicionalne stranke je optužio da ne poštuju volju birača tako što odbijaju suradnju sa strankama desnice. "Nijedna demokracija ne može preživjeti tako da se desecima milijuna glasača govori da njihovi stavovi, brige i želje nisu vrijedne da ih se uzme u obzir", rekao je Vance. "Ne smijemo se plašiti vlastitih ljudi, čak i onda kada njihova stajališta ne slažu sa stajalištima vlasti".
Njegove izjave uslijedile su tjedan dana uoči izbora u Njemačkoj i obećanja glavnih stranaka da neće dopustitit da vlast preuzme desna Alternativa za Njemačku (AfD) kojoj ankete predviđaju uspjeh na biralištima.
Vance o Ukrajini
Vance se istog dana susreo s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim. Rekli su novinarima da su imali "dobar razgovor".
Vance je kazao da će daljnji razgovori uslijediti "u danima, tjednima i mjesecima koji dolaze".
"Moramo više razgovarati, više raditi i pripremiti plan kako zaustaviti (ruskog predsjednika Vladimira) Putina", rekao je Zelenskij nakon sastanka na marginama konferencije. Dodaje da Ukrajina "jako" želi mir - ali da treba stvarna sigurnosna jamstva, rekavši da je "zahvalan" na američkoj potpori.
Američka i ukrajinska delegacija predvođene Vanceom i Zelenskim
Upitan kako SAD planira ići naprijed ako Ukrajina nije voljna sjesti za stol s Putinom, Vance je kazao da je viši tim uključen u pregovore i da je "važno da se okupimo" kako bismo razgovarali, dodajući da je to sve što će za sada reći. Mnogi međunarodni dužnosnici okupljeni na Konferenciji o sigurnosti u Muenchenu s nestrpljenjem su čekali pojedinosti tog susreta do kojeg je došlo u petak kasno popodne.
Zelenskij je bio među prvim čelnicima koji su se obratili na konferenciji u Muenchenu, postavivši svoje uvjete nakon američkog pritiska za rješenje rata.
- Sastat ću se samo s jednim Rusom, s Putinom, i to tek nakon što dogovorimo zajednički plan s (američkim predsjednikom Donaldom) Trumpom i Europom. Onda ćemo sjesti i zaustaviti rat. Spreman sam se sastati samo u tom slučaju - rekao je ranije Zelenskij na konferenciji za novinare.
Zelenskij ustraje u tome da SAD, Europa i Ukrajina moraju imati zajednički stav prije razgovora s Moskvom, a Europska unija upozorila je Washington da se dogovor s Putinom ne može postići iza leđa Starog kontinenta.
Vance se sastao s čelnicom AfD-a
Američki potpredsjednik susreo se u petak i s kandidatkinjom za njemačku kancelarku iz redova krajnje desnice Alice Weidel, tjedan dana prije njemačkih parlamentarnih izbora, javila je njemačka javna televizija ZDF.
Glasnogovornik Alice Wiedel potvrdio je sastanak, rekavši da su razgovarali o ratu u Ukrajini, njemačkoj unutarnjoj politici i slobodi govora.
Za tjedan dana održavaju se parlamentarni izbori u Njemačkoj, a glavne su stranke obećale da neće dopustiti da vlast preuzme Alternativa za Njemačku (AfD) kojoj ankete predviđaju uspjeh na biralištima.
Vanceove izjave izazvale su žestoke reakcije europskih političara, prije svega njemačkog kancelara Olafa Scholza.
Nijemci "neće prihvatiti da treće strane interveniraju u korist" krajnje desne stranke AfD tjedan dana prije općih izbora u zemlji, rekao je u subotu Scholz.
"Smjer kojim ide naša demokracija ovisi samo o nama. Nama i nikome drugom!", rekao je Olaf Scholz u govoru međunarodnim čelnicima okupljenim na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji. Osudio je intervenciju drugog čovjeka Washingtona, koji je u petak kritizirao izoliranje AfD-a i založio se za ukidanje "sanitarnog kordona" oko te stranke:.
"To se ne radi - a pogotovo ne između prijatelja i saveznika", odgovorio je njemački kancelar.
Tko je JD Vance?
Nevjerojatan je preobražaj JD Vancea. Nekoć je bio Trumpov najveći kritičar - nazivao ga je američkim Hitlerom. Taj 39-godišnjak napisao je 2016. memoare nazvane "Hillbilly Elegy" o vremenu odrastanja u propadajućoj radničkoj obitelji u Ohiju okružen nasiljem i ovisnošću.
Knjiga je doživjela uspjeh i Netflix ju je kasnije pretvorio u filmsku priču o životu sinu razvedenih roditelja, okruženog porocima i nasiljem, do sveučilišta Yale. Vanceova se majka borila s ovisnošću o drogama, tako da je on odrastao s bakom. Njegovo pravo ime je James Donald Bowman, ali kad su se roditelji razveli uzeo je djedovo prezime.
Služio je u američkim marincima 2003.-2007. i radio kao ratni reporter u Iračkom ratu. Napisao je komentar 2016. u kojem je rekao da se Trumpovi prijedlozi politike "kreću od nemoralnih do apsurdnih" prije nego što je sebe nazvao "tipom koji nikad nije Trump". Nazivao ga je čak javno "američkim Hitlerom".
No Vance se prije četiri godine ispričao Trumpu za svoje prijašnje kritike i počeo ga podržavati. Kad su ga nedavno pitali za Vanceove šanse, Trump je rekao da ga zbog brade podsjeća na mladog Abrahama Lincolna. Trumpov sajt za kampanju promijenio je ime i sad se zove Trump-Vance 2024.
James David Vance, rođen je 1984. godine u Middletownu u saveznoj državi Ohio, pisao je Josip Mlakić za Express.
Nakon završene srednje škole u rodnome Middletownu, Vance se 2003. prijavio u elitni Američki marinski korpus.
Dvije godine kasnije, krajem 2005., raspoređen je u Iraku kao borbeni dopisnik na šest mjeseci, i to u odjel za odnose s javnošću. Ovo razdoblje Vance je kasnije opisivao kao “odlučujuće poglavlje” svoga života, gdje je “prvi put razvio osjećaj svrhe”. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta Yale 2013. godine. Vanceovo djetinjstvo obilježeno je siromaštvom i zlostavljanjem. Roditelji su mu se razveli dok je još bio dijete.
Vance pozira s njemačkim specijalcima nakon konferencije u Munchenu
Majka mu je bila ovisnica o drogama, a Vancea i njegovu sestru Lindsey odgojili su prvenstveno njegovi djed i baka po majci. Svi njegovi preci preselili su se u Ohio iz područja Apalačkoga gorja u Kentuckyju. O odrastanju u siromaštvu te mentalitetu i kulturi gorštaka s Apalača govori Vanceova autobiografska knjiga “Hillbilly Elegy: A Memoir of a Family and Culture in Crisis” iz 2016. godine, koja je postala bestseler New York Timesa, a koja je ujedno i prikaz Vanceove političke filozofije. Knjiga je 2020. adaptirana za igrani film. Govori o apalačkim vrijednostima njegove obitelji, koje su donijeli sa sobom u Ohio, te o društvenim i socioekonomskim prilikama Middletowna u vrijeme njegova odrastanja.
Vance piše o povijesti siromaštva u svojoj obitelji, koja je bila osuđena na slabo plaćene fizičke poslove. Vanceova majka i njezina obitelj podrijetlom su iz okruga Breathitt u Kentuckyju. Njihove apalačke vrijednosti, po Vanceu, su odanost i ljubav prema domovini unatoč društvenim problemima, uključujući nasilje i verbalno zlostavljanje. Vance piše o alkoholizmu i zlostavljanjima od strane svojih bake i djeda, te o povijesti ovisnosti o drogama i neuspjelim vezama svoje nestabilne majke. Postavlja pitanje koliko su gorštaci s Apalača sami krivi za vlastitu sudbinu.
Smatra kako kultura gorštaka potiče negativne društvene procese i da je u tom smislu ekonomska nesigurnost sporedna. Pritom navodi primjere iz osobnog iskustva, gdje piše, primjerice, o primateljima socijalne pomoći kako razgovaraju mobitelima, koji on sebi nije mogao priuštiti, bez obzira na to što je, za razliku od njih, bio zaposlen.
Sarah Jones iz The New Republic ismijavala je Vancea kao “lažnog proroka Plave Amerike” nazvavši njegovu biografiju “popisom mitova o kraljicama socijalne skrbi prepakirane u početnicu o bijeloj radničkoj klasi”. Ključni razlog široke popularnosti Vanceove knjige bila je njezina uloga u objašnjenju uspona Donalda Trumpa na vrh Republikanske stranke, odnosno u Vanceovim pokušajima da pronikne u motive bijelih birača iz radničke klase zbog kojih su prihvatili Trumpa kao političkog vođu.
Cijeli tekst Josipa Mlakića o drugom čovjeku Amerike pročitajte OVDJE.
