Odavno je poznato da klimatske promjene uslijed ispuštanja stakleničkih plinova nisu nečiji tuđi problem, nego svakog pojedinog čovjeka na svijetu. Posljednja studija pokazuje da su klimatske promjene katastrofalna vijest čak i za svakog onog tko bi možda smatrao da ga se ne tiče ništa osim osobnog biznisa.
Prema konzervativnoj procjeni stručnjaka s London School of Economics kaže da bi kompletna svjetska ekonomija, ukoliko se klimatske promjene nastave razvijati ovim tempom, trebala izgubiti na vrijednosti 2500 milijardi dolara. Sasvim dovoljno za ozbiljnu svjetsku ekonomsku krizu.Profesor Simon Dietz, jedan od onih koji je radio na tome, objavio je da svjetski financijski svijet uopće nije svjestan opasnosti koja mu prijeti.
To, međutim, nije i glavna loša vijest. Za utjecaj klimatskih promjena na sudbonu svjetske ekonomije već godinama su među najzainteresiranijima osiguravajuća društva koja svake godine računaju i prilagođavaju rizike. Tako je Nature nedavno objavio da najgori scenarij čovječanstvo može koštati čak 17 posto apsolutno svih vrijednosti koje danas postoji, odnosno 25.000 milijardi dolara.
A to bi predstavljalo takav udarac po čovječanstvo koji bi bio smrtno opasan u civilizacijskom smislu. Odnosno zbog suša, bolesti, ratova, raspada država, izbjegličkih valova, nereda i sličnog. Svjetski ekonomski forum ove je godine već proglasio klimatske promjene najvećom prijetnjom po svjetsku ekonomiju. Sličnog su mišljenja i G20 te Svjetska banka.
Računajući troškove i rizike od nepovratnih poremećaja u globalnoj klimi koja se ne bi smjela zagrijati na više od 2 stupnja Celzija, znanstvenici su izračunali i to da čovječanstvo najveći dio ugljena, nafte i plina jednostavno ne bi smjelo izvaditi iz tla. Tako se dolazi do paradoksa da cjelokupna tržišna vrijednost svih tvrtki na svijetu koje zarađuju na fosilnim gorivima, iznosi samo 5000 milijardi dolara, a s druge strane je na kocki cijeli svijet.
