U srijedu, 6. lipnja, dan uoči predstavljanja na sjednici Vlade Republike Hrvatske, u Ministarstvu kulture su predstavljeni konačni prijedlozi Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, Zakona o muzejima i Zakona o audiovizualnim djelatnostima te revidirana Konvencija Vijeća Europe o kinematografskoj koprodukciji. 

Baštinski se zakoni, Zakon o arhivskom gradivu i arhivima i Zakon o muzejima donose u, kako je istaknula ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek, kontekstu revizije kompletnog baštinskog sustava u sklopu kojega će u narednom razdoblju biti predstavljeni i Zakon o knjižnicama i izmjena Zakona o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara. Usto, važan je i kontekst završetka pripreme projekta digitalizacije kulturne baštine. Projekt bi trebao početi u kolovozu ove godine. 

DUŠKO LJUŠTINA 'Nina Obuljen je odličan izbor, ali je podlegla pritisku desnih'

Tako je ključna novina novog prijedloga u odnosu na zastarjeli važeći Zakon o arhivskom gradivu i arhivima pretvorba iz analognog u digitalno arhivsko gradivo uz istodobno stvaranje zakonskih pretpostavki za stvaranje, predaju i čuvanje gradiva koje nastaje kao izvorno digitalno arhivsko gradivo, što stvara pretpostavku za digitalizaciju ukupne uloge arhiva.

“To je važno jer danas mnogo gradiva nastaje u digitalnoj formi i te su promjene već poduzele ovu transformaciju. Na taj ćemo način rasteretiti sve stvaratelje arhivskoga gradiva, kako javni sustav tako i gospodarstvo“, istaknula je ministrica dodajući kako će se time povećati i dostupnost arhivskoga gradiva.

U tu se svrhu ukida i rok od 30 godina nedostupnosti te sve javno arhivsko gradivo postaje dostupno kod stvaratelja od trenutka stvaranja osim ako zakonom nije određeno drugačije. Time gradivo nastalo nakon 1990. postaje značajno dostupnije, a podaci u javnom arhivskom gradivu nastalom prije 30. svibnja 1990. dostupni su bez ograničenja osim zaštićenih osobnih podataka.

Također, uvodi se obaveza izrade “Nacionalnog plana razvitka arhivske djelatnosti”, kojom će se operacionalizirati preuzimanje i pohrana arhivskoga gradiva nastalog do 30. svibnja 1990. te utvrditi mjere za stvaranje digitalnog arhivskoga gradiva i digitalnog arhiva. 

Velika analiza 10 godina HAVC-a: Što su postigli s 300 milijuna kuna

Konačni prijedlog Zakona o muzejima u izričaju će se i strukturi uskladiti sa Zakonom o arhivskom gradivu i Zakonom o knjižnicama (u izradi), a donosi liberalizaciju mogućnosti osnivanja i djelovanja novih, posebno manjih, etno muzeja i muzeja zajednice, za kojima se u posljednje vrijeme pokazuje sve veća potreba.

Uz značajna administrativna rasterećenja, uvodi se mogućnost osnivanja muzeja vjerskih zajednica. Također, veće se ovlasti daju središnjem tijelu Sustava muzeja Republike Hrvatske – Muzejskom dokumentacijskom centru kao organizatoru i koordinatoru rada muzeja unutar organiziranog sustava.

Time se, ustvrdila je ministrica, na muzejski sustav želi prenijeti koncept matičnosti kakav već postoji u knjižničnom sustavu. Muzeji, također, imaju obavezu završetka procesa inventarizacije cjelokupne muzejske građe u Republici Hrvatskoj do kraja 2020. 

Novim Zakonom o audiovizualnim djelatnostima uvode se izmjene u strukturama, načinu imenovanja i odgovornostima ključnih tijela Hrvatskog audiovizualnog centra, uvodi se nova struktura Hrvatskog audiovizualnog vijeća čijim članom postaje i predstavnik Ministarstva kulture, uvodi se nova struktura Upravnog odbora u koji se imenuju po jedan ekonomsko-financijski i pravni stručnjak te dva člana iz reda stručnjaka za audiovizualne djelatnosti.

Hrvoje Hribar HDZ nam otima film kao komunisti mom didu vinograde

Propisuju se postupci imenovanja i razrješenja ravnatelja i članova tijela HAVC-a, a definira se i regulira pitanje sukoba interesa članova tijela i umjetničkih stručnjaka. Jača se sustav potpore izvozu filmskih usluga, uvodi se mogućnost većeg postotka sufinanciranja za projekte u manje razvijenim dijelovima Hrvatske. Također, proširuje se područje audiovizualnih djelatnosti te će se sad otvoriti mogućnost potpora kulturno vrijednim videoigrama. 

Naposljetku, revidiranom Konvencijom Vijeća Europe o kinematografskoj koprodukciji stvorit će se povoljniji uvjeti za stjecanje statusa koprodukcije kinematografskog djela tako što će se sniziti minimalni doprinosi u ukupnim troškovima produkcije. Udio minimalnog doprinosa koproducenata iz zemalja nižeg produkcijskoga kapaciteta snižen je s 10% na 5%, a u dvostranim je koprodukcijama isti udio snižen s 20% na 10%.

Doseg Konvencije proširuje se i na neeuropske zemlje, nove i dinamične kinematografije, čime se, zaključila je ministrica, otvaraju nove mogućnosti suradnje, a Konvencijom se stvaraju međunarodni pravni okviri i drugi uvjeti za uspješnu realizaciju koprodukcija u Republici Hrvatskoj kao poželjnoj destinaciji za proizvodnju audiovizualnih djela.