Kultura
168 prikaza

'Nina Obuljen je odličan izbor, ali je podlegla pritisku desnih'

Duško Ljuština
Borna Filic (PIXSELL)
Politika se bavila sa mnom, ali ja sam se bavio s njom da bih uz malo sreće preživio. Ja sam se bavio politikom koliko je trebalo, rekao je u emisiji Veto Ljuština

Duško Ljuština, dugogodišnji ravnatelj kazališta Kerempuh gostovao je u emisiji Veto Sanjina Španovića na N1 televiziji. Ljuština koji ove godine obilježava obljetnicu od 50 godina dolaska u Zagreba, 45 godina djelovanja u zagrebačkoj kulturi i 35 godina na čelu Kerempuha ove godine odlazi u mirovinu. Svoj život bi, kazao je u emisiji, kada bi postao kazališna predstava, okarakterizirao kao dramu. 

Čovjek koji je na čelu gradskog kazališta se ili mora baviti politikom ili bi se politika bavila njime, kazao je Ljuština u emisiji. 
"Politika se bavila sa mnom, ali ja sam se bavio s njom da bih uz malo sreće preživio. Ja sam se bavio politikom koliko je trebalo. Mi smo se svih godina bavili relevantnim društvenim temama, i nikad se nismo susprezali od nečega makar to ljutilo političku vlast", kazao je Ljuština.

O Tuđmanu...

Upitan jel onda jedna riječ koja bi opisala njegovo vrijeme na čelu Kerempuha riječ "tabu", obzirom da je znao naljutiti i samog Tuđmana, odgovorio je kako misli da nije.

"Sve su to bile na neki način otvorene teme, ali satiričko kazalište postoji da bi otvaralo te teme. Bilo je teško takvom kazalištu preživjeti tada, ali važno je bilo imati dobar proizvod. Tuđman je rekao da naša predstava "Dobrodošli u plavi pakao" je predstava koja destabilizira Hrvatsku. Ja sam ujutro došao na posao i dočekala su me televizijska kola ispred kazališta. Izišao sam van i rekao sam da ne vjerujem da je rekao Tuđman jer on voli kazalište i da bi se ljudi u Njemačkoj smijali kada bi njemački kancelar rekao da predstava o njemačkom klubu destabilizira državu. Ja sam tako štitio kazalište, ali i sebe, da sam ušao u polemiku s Tuđmanom, vjetar bi pomeo mene odmah. Nisam se ja tada bojao za sebe, već sam se samo bojao da ne napravimo lošu predstavu, jer predstava sama sebe brani ako je vrhunska. Ako preraste u politički pamflet onda se ona ne može obraniti. I srećemo bila je vrhunska predstava koju smo godinama ponavljali", kazao je Ljuština.

Na opasku kako se danas društvo nije previše maknulo od tog doba jer bi danas komotnu predstavu "Dobrodošli u plavi pakao" mogao opet prikazivati samo s Canjugom umjesto Tuđmana i temom oduzetog kluba umjesto imena, Ljuština je rekao da su tada ipak bila različita vremena.

"Različita su to vremena, različiti su pogledi i periodi. Razumijem i jednu i drugu stvar. Tada su bila teška vremena, rat i nismo smjeli prestati se baviti satirom. Danas se sve gleda drugačije. Tuđman je recimo uživo gledao u istom kazalištu predstavu "Spikom na spiku" i to sa jedne dobronamjerne strane i njemu se svidjela. Ostao je poslije do tri ujutro sa glumcima. Postavili smo na daske i predstavu "Vježbanje demokracije" koja istinski svemu što se događa u predstavi, a zbog čega se lako izgubi glava", kazao je Ljuština koji nije želio odgovoriti na pitanje je li tada bio hrabriji kao ravnatelj koji je išao svjesno protiv sustava.
"Teško je danas to reći jesmo li bili hrabriji jer je država i društvo bilo puno snažnije nego danas. Tada su u vlasti i društvu postojala ozbiljnija imena i kazalište je propitkivalo sve odnose. Danas je pitanje koga da jedna satirična predstava napadne, koga da propitkuje. Svaku večer gledam televiziju i to je desant na zdrav razum. Na lokalnim izborima svi izlaze van pred mikrofone i kažu da su pobjedili. Apsolutno je danas teže napraviti satiričnu predstavu nego tada. Naše stanje u društvu je loše, politička garnitura na sceni je slabija i veliko je pitanje kako će ona odgovoriti na sve ozbiljne izazove. Mi padamo na vrlo prozaičnim stvarima i pitanje je koliko su to teme za satirično, komedijsko literaturu", kazao je Ljuština.


Tvrdi da bi i danas se usudio napraviti neke teške predstave poput recimo o Todoriću.

"Netko je samo trebao napraviti predstavu, i mi bi sigurno prikazali predstavu o Todoriću. Jedan dobar kazališni projekt i u najvećoj snazi Todorića bi kod nas igrao", kazao je Ljuština. 

Tijekom gostovanja u emisiji Veto Ljuština se osvrnuo i na aktualnu ministricu kulturu Ninu Obuljen. Kazao je kako je ona po njemu odličan odabir za tu poziciju.

"Ministrica kulture je izuzetno obrazovana, kvalificirana žena za tu poziciju. Božo Biškupić je htio postaviti deset ljudi koji znaju sve o ministarstvu i da rade svoj posao i da on ne mora praktički niti dolaziti na posao, i ona je bila jedna od njih. Ali mi živimo u zemlji kada joj pohvala i podrška Duška Ljuštine škodi. Ona je kod nekih stvari nažalost od straha podlegla pritisku desnih iako za mene ne postoje desni ili lijevi glumci, već samo dobri ili loši. Ona se sasvim sigurno boji tog pritiska desnice, toga se niti jedan ministar ne smije bojati, ni s ljevice, ni s desnice" kazao je Ljuština.

Zlatko Hasanbegović | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)

Tvrdi da Zlatko Hasanbegović nije ni trebao biti ministar kulture.

"Nemam ništa protiv Hasanbegovića bez obzira što se mi ne slažemo, ali čovjek koji nije radio bar deset godina u kulturi ne može biti ministar, ne godinu, već deset godina. A teme koje je on otvarao u kulturi nemaju veze s kulturom", kazao je Ljuština.
Na upit kako gleda odnos države prema kulturi i kazalištu, kazao je da gleda vrlo loše i povukao paralelu s Tuđmanom.

"Tuđman je išao u kazalište, zanimao se za kazalište, volio je kulturu i bio silno obrazovan. U mnogočemu se nisam slagao s njime, ali nismo imali prilike raspravljati, ali svi oni koji se bave politikom u ovoj zemlji mu nisu do koljena. A još gore je što su im puna usta Tuđmana, a ja koji nisam bio član HDZ-a, već SDP-a, ja se više bavim ostavštinom Franje Tuđmana i pozitivnije ju provodim, nego svi ovi koji se njega podsjećaju kada im to donosi neke glasove, na obljetnicama, a u međuvremenu sve čine mimo njegove ostavštine. Žao mi je što ne viđam članove Vlade po kazalištima, izuzev ministra rada Tomislava Čorića", kazao je Ljuština.

Upitan treba li Hrvatskoj osim obrazovne i kulturna reforma, Ljuština tvrdi da ne treba, već samo strategija.
"Naša država ima jedan sjajan umjetnički potencijal, ne zatvara se u svoje dvorište kao drugi znanstvenici. Hrvatski glumci su fantastični, slikari i pjevači su sjajni. Ali prateći aparat je deset koraka iza jer mi nemamo školovani kadar menadžera u kulturi, i zato kultura u Hrvatskoj ne može rasti. Ali neka ozbiljna kulturna reforma nije potrebna, već ozbiljna kulturna strategija iza koje neće stajati kulturni lobiji", kazao je Ljuština.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.