Hrvatski Escobar Stjepan Prnjat ovog tjedna oslobođen je u predmetu u kojem je optužen za pranje novca nakon što ga je Uskok teretio da je na trgovini drogom od 2000. do 2007. zaradio najmanje 14 milijuna eura, koje je potom s obitelji uložio u razne nekretnine.

"Za kuću u Ičićima dobio sam građevinsku dozvolu 2002., a gradnja je počela 2003., a objekt je bio dovršen u svibnju 2005., odnosno prije prve inkriminacije iz talijanske optužnice. Stan u Lovranu je kupljen prodajom udjela u TD Perla. Nemam ništa s imovinom svoje supruge, majke i sestara. Mi smo imućna obitelj, moj je otac imao trgovinu, a u '90-ima mi je poklonio stan u Dubrovniku, koji sam kasnije prodao. Osim toga, '90-ih sam godinama radio u Njemačkoj kao građevinar. No nisam radio pod svojim imenom jer nisam imao dozvolu nego sam radio pod tuđim imenom i tu sam imao izvanrednih prihoda", branio se u srpnju Prnjat, koji je zbog dilanja droge u talijanskom zatvoru proveo desetak godina.

Užas Brazila Hrvatski diler: Preživio sam užase zatvora u Južnoj Americi

Prnjata, koji ne voli da ga se naziva hrvatskim Escobarom jer, tvrdi, za razliku od kolumbijskog narkobossa, koji je odgovoran za tisuće ubojstava, on nikoga nije ubio, su istraživali zbog sumnje da je mozak zločinačke skupine koja je organizirala dopremu 100 kilograma kokaina visoke čistoće u Hrvatsku.

Sumnjičili su ga da je ustrojio zločinačko udruženje u koje je uključio i međusobno povezao ostalih osmero radi kupnje i prodaje ogromnih količina kokaina, njegova prebacivanja iz zemalja Južne Amerike te prodaje na narkotržištu zemalja EU, po cijeni od 21.000 do 33.000 eura za kilogram.

Prnjata se također sumnjičilo da je bio zadužen za kupovinu ogromnih količina kokaina, u rasponu od 100 kg do pola tone da ju je plaćao 3000 eura za kilogram. Uskok ga je teretio da je 100 kilograma u ožujku zaplijenjenoga kokaina platio čovjeku zvanom Pablo 300.000 eura. Da je tih 100 kg završilo na ulici kod krajnjih konzumenata, zarada je mogla iznositi i 15 milijuna eura.

I dok je Prnjat čekao rasplet istrage i dočekao ga, Milan Štifanić, njegova desna ruka, s kojom je početkom 2000-ih dilajući drogu stekao milijune eura, skončao je obješen u pulskom zatvoru. Pulski diler, koji je zbog dilanja kokaina i heroina s Prnjatom nepravomoćno bio osuđen na 5,5 godina, prošli tjedan je izbezumljen ljubomorom brutalno pretukao nevjenčanu suprugu. Štifanić je policajce dočekao ispred kuće. Bio je rastrojen i obliven krvlju. U jednoj ruci držao je mesarsku sataru, a u drugoj mesarski nož dužine gotovo 30 cm.

Prijetio je da će se ubiti pokušaju li mu prići i uhititi ga govoreći da je popio veliku količinu tableta normabela. Krvario je iz vrata i obje ruke iznad zapešća. Satarom i nožem mahao je prema policajcima oglušivši se da uopće komunicira ili pođe s njima. Policajci su ga ipak uspjeli savladati. U srijedu su ga odveli u zatvor. Smjestili su ga samog u ćeliju, gdje se u večernjim satima objesio plahtom.

Štifanić je godinama punio stranice crnih kronika kao razbijač i kamatar. U burnom životu vezanom uz dilanje droge preživio je i napad konkurenta. Početkom 2003. godine bombom ga je pokušao likvidirati diler Ante Zirdum, koji je 2007. kuhinjskim nožem ubio svog oca Iliju Miljka. Miljak je tad imao 83 godine i bio je najstariji diler droge u zemlji.

Britanski diler "Prodajem drogu po hrvatskim festivalima. Hrvati su skroz ludi"

A potražnja za kokainom u Europi i Hrvatskoj posljednjih godina raste. Gotovo u isto vrijeme kad je Prnjat sa suradnicima uhićen Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) objavio je rezultate dosad najopsežnije analize otpadnih voda na prisutnost opojnih droga izvedena u 56 europskih gradova iz 19 europskih zemalja. U Hrvatskoj su istraživanje proveli u Zagrebu i utvrdili da se dnevno potroši 216,3 miligrama kokaina na 1000 stanovnika što je skoro tri puta više kokaina u odnosu na prije pet godina.

Primjerice, 2016. je u prosjeku 1000 ljudi dnevno u Zagrebu konzumiralo 162 miligrama kokaina, dok je isti broj ljudi 2015. konzumirao 100 miligrama kokaina dnevno. Potrošnja "bijelog" raste iz godine u godinu. I ne samo u Zagrebu. A gdje su još Split, Zadar i ostali gradovi? Gotovo da nema mjesta gdje se ne troši kokain. 
Procjenjuje se da Hrvati na droge troše od 4 do 4,5 milijardi kuna godišnje. Policija je u 2017. i 2016. zaplijenila po 15-ak kg kokaina godišnje, što je vrlo malo.

Novac koji se može zaraditi na krijumčarenju i dilanju ove droge je enorman pa ne čudi što posljednjih godina sve više Hrvata ulazi u poslove s "bijelim", i to naveliko. 
Portugalska policija je, primjerice, u lipnju kod Azorskih otoka presrela jedrilicu na kojoj je bilo 1400 kilograma kokaina, a u posadi su bila i dva Hrvata.

"Organizacije koje se bave krijumčarenjem kokaina danas najviše traže mornare. Argentina, Čile, Peru – svi imaju luke. Brazil ih ima nekoliko, najpoznatija je Santos pa Rio de Janeiro, u koji dolazi hrpa kruzera. E sad ti kruzeri se jednom moraju vratiti u Europu i, vjeruj mi, velika je vjerojatnost da na tom kruzeru ima velika količina nečega. Zavisi od mornara - jesi li ga uspješno vrbovao ili mu dao dobru cijenu. Recimo, dok sam ja dolje ležao (2007–2014), za kilogram kokaina plaćalo se 5000 dolara. Znači, uneseš 10 kilograma na brod, tvojih je 50.000 dolara. S tim da, pošto ni mornari nisu budale, neki se dogovore da budu plaćeni dijelom u kešu, a dijelom u robi. Naime, u Brazilu se kilogram prečistoga kokaina može nabaviti za od 2500 do 2800 dolara, u Peruu za 2200, u Boliviji za 2200-2500 dolara, i to perfektne robe, a u Europi se prodaje po 32.000-35.000 eura, s tim da ta kila radi kilu i pol. Kad sam ja prvi put prošao s robom, imao sam pravo od svake kile uzeti 100 grama i više sam zaradio od tog čistoga kokaina nego što sam dobio love za krijumčarenje", ispričao nam je prošle godine Hrvat koji je zbog krijumčarenja droge u brazilskom zatvoru proveo 6,5 godina.

U akciji Balkanski ratnik Puljanin Anastazije Martinčić, mornar, uhićen je u Urugvaju, gdje je kupio jahtu i natovario je s 2,1 tonom kokaina. U proljeće 2012. u akciji Jadera pala je i skupina Hrvata koju je predvodio Zadranin Zlatko Ugarković Patak, koja je na Karibima planirala kupiti 174 kilograma kokaina, vrijednog osam milijuna eura. Potom ga je jedrilicama namjeravala dovesti u Hrvatsku. Ugarković se objesio u španjolskom zatvoru čekajući da ga izruče Hrvatskoj.

Narko carstvo Ubijao za kralja kokaina kako bi mami kupio frižider

U akciji Spider Web provedenoj 2011. u travnju zaplijenjeno je 104 kilograma kokaina te uhićeno sedam ljudi. Kokain je na područje Hrvatske dolazio iz Dominikanske Republike, privatnim mlažnjacima preko Bahama i Francuske, a zatim kopnenim putem – automobilima kroz Austriju i Sloveniju do Hrvatske. Mozak operacije bio je Miroslav Aničić, Hrvat s kanadskom putovnicom. Svi su nepravomoćno osuđeni.

Osim onih koji rade na veliko, dosta Hrvata pokušalo je zaraditi i na manjim količinama. Na originalnu ideju došao je poduzetnički dvojac iz Sesveta. Jorg Gunther N. početkom 2008. odletio je u Caracas u Venezuelu kako bi nabavio kokain. Pri kupnji droge opljačkan je i ozlijeđen, pa se nakon više mjeseci liječenja vratio u Hrvatsku. Tad na put kreće njegov prijatelj Boro Z. No poučen Jorgovim lošim iskustvom, on se odlučio drogu kupiti u Peruu.

Nakon što je nabavio drogu, policija ga je uhitila u zračnoj luci te je završio u zatvoru. Tamo je našao prave veze pa je prvih 30 grama kokaina poštom poslao Jorgu u Sesvete. Došavši po paket, Jorg se iznenadio kad su mu policajci stavili lisičine.
Emil N. (24) 2010. se odlučio za drugu taktiku. Iz Južne Amerike, od nepoznatog dilera, kupio je kokain. Droga je, natopljena u filtar papire dimenzija 42 puta 30 centimetara, ušivena u dvije zastavice Argentinskog nogometnog saveza i jednu kluba Racing.

Nastavak na sljedećoj stranici...

Zastavice su u paketu sa sportskom opremom zračnom poštom poslane u Zagreb, a pošiljka je adresirana na mjesto stanovanja Emilova prijatelja. Ovaj o svemu tome nije imao pojma. Uhitili su ga nakon što je u zagrebačkoj Branimirovoj pokušao podići paket u kojem je bilo 430 grama kokaina.
Brojni Hrvati sudjelovali su kao "mule", "kuriri" ili organizatori srednjeg ranga u međunarodnim krijumčarskim lancima droge.

Kako to izgleda, jasno je iz iskaza krunskog svjedoka u predmetu Domald, koji je do detalja opisao kako je sve kokain stizao u Hrvatsku. Svjedok je živio u Peruu, upoznao mnoge šefove narkokartela, a i sam je smišljao kako sve dostaviti kokain u Hrvatsku.
U Peruu je upoznao Valtera, koji mu je rekao da može pripremiti slanje kokaina u papiru preko DHL-a te da bi na kilogram papira išlo 300 grama kokaina.

"Radilo se o papiru formata A4. Pošiljke su išle DHL-om. Nikola mi je rekao da ima vezu sa šefom DHL-a u Hrvatskoj i da on može izvaditi sadržaj. Radilo se o pošiljkama koje su trebale biti vraćene pošiljatelju, pa su korištene nepostojeće adrese. Bilo je pet-šest pošiljki. Mislim da su dvije pale, a ostale prošle", tvrdio je svjedok.

Opasna organizacija CJNG postaje najjači narkokartel u Meksiku, ali i najbrutalniji

Drogu su iz papira ekstrahirali u stanu u V. Gorici.

"Papir se mora usitniti u što manje komade i staviti na tri sloja gaze. Zatim se preko njega prelije stopostotni alkohol. Potom se taj mokri papir procijedi kroz gaze i dobije želatinasta masa. Pusti se da se osuši i to je onda kokain. Prije toga se stavi u vatrostalnu posudu i zapeče u mikrovalnoj pećnici. Tako je u Hrvatsku stiglo oko kilogram kokaina", ispričao je svjedok koji se potom vratio u Peru i smišljao nove načine transporta droge.

Nikolu je zvao s telefonskih govornica na telefonsku govornicu u Hrvatsku ili na mobitel za jednokratnu uporabu. Na kraju su se odlučili na transport droge – mulama.

Kokain je bio u obliku jajašaca. U 'jajetu' je bilo od 4 do 16 grama. Trebao sam dobiti i pilule koje gutači prvo popiju radi čišćenja organizma. Drugu vrstu pilula popili bi kako bi ih zatvorile kad bi progutali drogu. U Limu je doputovao Ante, koji je progutao 900 grama. Kokain je gutao do jutra, a potom se taksijem odvezao do aerodroma i bez problema stigao u Zagreb. Drugi momak također je progutao 800-900 grama. I on je bez problema stigao u Zagreb. Drogu su iz sebe izbacivali u hotelu između Samobora i Zagreba.

Gutači su dobivali po 2500 eura po putu, rekao je svjedok koji je i sam bio "mula". Iz Argentine je sletio u Zagreb s dva paketa kokaina u potplatima tenisica. Dio droge stavio je i u kondom koji je stavio u anus. Uhitili su ga na temelju tjeralice šibenskog suda. Tek u zatvoru su kod njega našli 300 grama kokaina. Nakon što je izašao iz zatvora, ponovno je ušao u posao s drogom. Pao je u Francuskoj, koja ga već godinama ne izručuje. Prema iskustvu drugog dilera, koji je robijao u Brazilu, imao je sreće što je završio u europskom zatvoru.

"Znam ljude koji su u Europi pali zbog droge, no oni su imali krevete, odnosno barem su spavali u krevetu, a toga u zemljama 'trećeg svijeta' nema. Naravno, postoje i gori zatvori od ovog u Brazilu u kojem sam bio. Venezuela i Ekvador su gori što se toga tiče, pa i u dijelu Argentine također", ispričao nam je sugovornik koji je u studenome 2007. godine pao s devet kilograma kokaina.

Završio je u internacionalnom zatvoru, u kojem je, sa samicom i bolnicom, bilo 650 ležaja, a u jednom trenutku je bilo 1700 ljudi.

PRLJAVI BIZNIS Ispovijest dilera: 10 bizarnih stvari iz "posla"

"U tom zatvoru je stalna pretrpanost. Kad sam došao u ćeliju, kreveti su bili popunjeni. Pod, betonski, zvao se plaža (plaja). Došao sam na plažu i na betonu sam spavao 11 mjeseci. Znači, dobiješ malu spužvu, deku, improvizirani jastuk i to je to. Ležiš na betonu dok netko iz ćelije ne ode na slobodu, ne daj Bože umre, ili zbog nekih sankcija ode u izolaciju. Znači, svatko tko je legao na 'plažu' prije ili kasnije dođe na krevet. U ćeliji površine 19 četvornih metara korisnog prostora bilo je 13 ljudi. Šest na krevetu i sedam na podu. U njoj je bila improvizirana kuhinja, tuš i betonirana školjka iza zavjese. Znači, tu jedeš, tu sereš... Dok sam bio u zatvoru, bilo je još nekoliko momaka iz Hrvatske, jedan Makedonac te Srba i Crnogoraca. Suradnja s onima s našega govornog područja, hrvatskog ili srpskog jezika, bila je OK. Od onih koji su imali više u zatvoru do nas koji smo imali manje, nitko nije bio zakinut. Uvijek se pitalo: 'Brate, kako si, što ti treba?'. Srbi su mi, na primjer, čestitali kad su generala Antu Gotovinu pustili iz zatvora u Haagu. Vikali su: 'Bravo, to je to'. Odmah su mi 'taksijem' poslali u ćeliju drogu. Malo koke, malo trave. Taksi je bila špaga koja je išla od ćelije do ćelije pa bi se njome vukla poruka ili već nešto u posudi od hrane. To s čestitanjem što je Gotovina na slobodi bila je šala, naravno. Ali ja sam s tim ljudima svaki dan hodao, družio se, trenirao s njima, s nekima se i drogirao", rekao je lani naš sugovornik.


Poslovi s kokainom, osim što donose ogromnu zaradu, jasno ako se uspije prokrijumčariti i prodati droga, što je sve teže jer se u policiji sprečavanjem tog posla bave sposobni i educirani ljudi, nosi i velike rizike. Nakon što je Anastazije Martinčić u akciji Balkanski ratnik uhićen s dvije tone kokaina u Urugvaju, zaredalo je niz ubojstava - od Srbije, Crne Gore, Hrvatske do Španjolske. Prije mjesec dana u središtu Amsterdama, dok je ručao, ubijen je Hrvat Ivan Serdarušić (62).

Prema pisanju Jutarnjeg lista, specijalni nizozemski istražiteljski tim kao brutalnu likvidaciju Serdarušića, koji je imao nizozemsko državljanstvo i više od 30 godina živio u toj zemlji, dovodi u vezu s akcijom Nana, jednom od najvećih međunarodnih akcija zapljene kokaina hrvatske policije. Riječ je o akciji u kojoj je u ožujku zaplijenjeno 100 kg kokaina, kada je kao organizator krijumčarskog lanca osumnjičen bio Stjepan Prnjat.

Nizozemci pretpostavljaju da je Serdarušić nekome bio dužan, a nakon zapljene 100 kg kokaina u Rijeci nije stigla "zamjenska" pošiljka, što je, pretpostavljaju, platio glavom. Prošli tjedan u Splitu je ubijen diler Ante Prnjak, bivši pripadnik vojne policije.

Njegovo izrešetano tijelo pronađeno je u srijedu u dvorištu objekta u izgradnji na splitskom TTTS-u. Prnjak, koji je snimao kako brutalno tuče dužnike i koji je ljude koje je sumnjičio da su ga drukali policiji ostavljao u krvi, likvidiran je s 14 hitaca iz automatske puške. Policija je, kad je našla izmaskarirano truplo, prvo pomislila da ga je netko mučio prije likvidacije. Kriminalističkom istragom došli su do Albanca Liridona Berishe, ovisnika o kocki.

Sve se vraća Napokon uhićen narkoboss koji je inspirirao 'Orange Is The New Black'

Prnjak je, piše Slobodna Dalmacija, u svibnju 2017. pao kao organizator četveročlane dilerske skupine. Zaplijeneni kokain, amfetamin i trava vrijedili su 600.000 kuna. Prnjak je, kao i ostala trojica iz skupine, bio priveden na ispitivanje u tužiteljstvo, koje je od suca istrage tražilo da im se odredi jednomjesečni pritvor zbog utjecaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja djela. No sudac istrage odbio je taj zahtjev i pustio ih da se brane sa slobode bez određivanja ikakvih mjera opreza.

Prnjak je nastavio s dilanjem, a prošli tjedan Berisha ga je pozvao da zajedno pogledaju automatsku pušku. Kad su se dovezli na čistinu, izrešetao je Prnjaka iz blizine, a potom zapalio i njegov BMW. Nakon toga je uzeo Prnajkov novac i s prijateljem obilazio kockarnice po Splitu. Policija zbog toga sumnja da je motiv ubojstva koristoljublje.