Hrvatski Escobar Stjepan Prnjat ovog tjedna oslobođen je u predmetu u kojem je optužen za pranje novca nakon što ga je Uskok teretio da je na trgovini drogom od 2000. do 2007. zaradio najmanje 14 milijuna eura, koje je potom s obitelji uložio u razne nekretnine.
"Za kuću u Ičićima dobio sam građevinsku dozvolu 2002., a gradnja je počela 2003., a objekt je bio dovršen u svibnju 2005., odnosno prije prve inkriminacije iz talijanske optužnice. Stan u Lovranu je kupljen prodajom udjela u TD Perla. Nemam ništa s imovinom svoje supruge, majke i sestara. Mi smo imućna obitelj, moj je otac imao trgovinu, a u '90-ima mi je poklonio stan u Dubrovniku, koji sam kasnije prodao. Osim toga, '90-ih sam godinama radio u Njemačkoj kao građevinar. No nisam radio pod svojim imenom jer nisam imao dozvolu nego sam radio pod tuđim imenom i tu sam imao izvanrednih prihoda", branio se u srpnju Prnjat, koji je zbog dilanja droge u talijanskom zatvoru proveo desetak godina.
Prnjata, koji ne voli da ga se naziva hrvatskim Escobarom jer, tvrdi, za razliku od kolumbijskog narkobossa, koji je odgovoran za tisuće ubojstava, on nikoga nije ubio, su istraživali zbog sumnje da je mozak zločinačke skupine koja je organizirala dopremu 100 kilograma kokaina visoke čistoće u Hrvatsku.
Sumnjičili su ga da je ustrojio zločinačko udruženje u koje je uključio i međusobno povezao ostalih osmero radi kupnje i prodaje ogromnih količina kokaina, njegova prebacivanja iz zemalja Južne Amerike te prodaje na narkotržištu zemalja EU, po cijeni od 21.000 do 33.000 eura za kilogram.
Prnjata se također sumnjičilo da je bio zadužen za kupovinu ogromnih količina kokaina, u rasponu od 100 kg do pola tone da ju je plaćao 3000 eura za kilogram. Uskok ga je teretio da je 100 kilograma u ožujku zaplijenjenoga kokaina platio čovjeku zvanom Pablo 300.000 eura. Da je tih 100 kg završilo na ulici kod krajnjih konzumenata, zarada je mogla iznositi i 15 milijuna eura.
Prijetio je da će se ubiti pokušaju li mu prići i uhititi ga govoreći da je popio veliku količinu tableta normabela. Krvario je iz vrata i obje ruke iznad zapešća. Satarom i nožem mahao je prema policajcima oglušivši se da uopće komunicira ili pođe s njima. Policajci su ga ipak uspjeli savladati. U srijedu su ga odveli u zatvor. Smjestili su ga samog u ćeliju, gdje se u večernjim satima objesio plahtom.
Štifanić je godinama punio stranice crnih kronika kao razbijač i kamatar. U burnom životu vezanom uz dilanje droge preživio je i napad konkurenta. Početkom 2003. godine bombom ga je pokušao likvidirati diler Ante Zirdum, koji je 2007. kuhinjskim nožem ubio svog oca Iliju Miljka. Miljak je tad imao 83 godine i bio je najstariji diler droge u zemlji.
A potražnja za kokainom u Europi i Hrvatskoj posljednjih godina raste. Gotovo u isto vrijeme kad je Prnjat sa suradnicima uhićen Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) objavio je rezultate dosad najopsežnije analize otpadnih voda na prisutnost opojnih droga izvedena u 56 europskih gradova iz 19 europskih zemalja. U Hrvatskoj su istraživanje proveli u Zagrebu i utvrdili da se dnevno potroši 216,3 miligrama kokaina na 1000 stanovnika što je skoro tri puta više kokaina u odnosu na prije pet godina.
Primjerice, 2016. je u prosjeku 1000 ljudi dnevno u Zagrebu konzumiralo 162 miligrama kokaina, dok je isti broj ljudi 2015. konzumirao 100 miligrama kokaina dnevno. Potrošnja "bijelog" raste iz godine u godinu. I ne samo u Zagrebu. A gdje su još Split, Zadar i ostali gradovi? Gotovo da nema mjesta gdje se ne troši kokain. Procjenjuje se da Hrvati na droge troše od 4 do 4,5 milijardi kuna godišnje. Policija je u 2017. i 2016. zaplijenila po 15-ak kg kokaina godišnje, što je vrlo malo.
Novac koji se može zaraditi na krijumčarenju i dilanju ove droge je enorman pa ne čudi što posljednjih godina sve više Hrvata ulazi u poslove s "bijelim", i to naveliko. Portugalska policija je, primjerice, u lipnju kod Azorskih otoka presrela jedrilicu na kojoj je bilo 1400 kilograma kokaina, a u posadi su bila i dva Hrvata.
"Organizacije koje se bave krijumčarenjem kokaina danas najviše traže mornare. Argentina, Čile, Peru – svi imaju luke. Brazil ih ima nekoliko, najpoznatija je Santos pa Rio de Janeiro, u koji dolazi hrpa kruzera. E sad ti kruzeri se jednom moraju vratiti u Europu i, vjeruj mi, velika je vjerojatnost da na tom kruzeru ima velika količina nečega. Zavisi od mornara - jesi li ga uspješno vrbovao ili mu dao dobru cijenu. Recimo, dok sam ja dolje ležao (2007–2014), za kilogram kokaina plaćalo se 5000 dolara. Znači, uneseš 10 kilograma na brod, tvojih je 50.000 dolara. S tim da, pošto ni mornari nisu budale, neki se dogovore da budu plaćeni dijelom u kešu, a dijelom u robi. Naime, u Brazilu se kilogram prečistoga kokaina može nabaviti za od 2500 do 2800 dolara, u Peruu za 2200, u Boliviji za 2200-2500 dolara, i to perfektne robe, a u Europi se prodaje po 32.000-35.000 eura, s tim da ta kila radi kilu i pol. Kad sam ja prvi put prošao s robom, imao sam pravo od svake kile uzeti 100 grama i više sam zaradio od tog čistoga kokaina nego što sam dobio love za krijumčarenje", ispričao nam je prošle godine Hrvat koji je zbog krijumčarenja droge u brazilskom zatvoru proveo 6,5 godina.
U akciji Balkanski ratnik Puljanin Anastazije Martinčić, mornar, uhićen je u Urugvaju, gdje je kupio jahtu i natovario je s 2,1 tonom kokaina. U proljeće 2012. u akciji Jadera pala je i skupina Hrvata koju je predvodio Zadranin Zlatko Ugarković Patak, koja je na Karibima planirala kupiti 174 kilograma kokaina, vrijednog osam milijuna eura. Potom ga je jedrilicama namjeravala dovesti u Hrvatsku. Ugarković se objesio u španjolskom zatvoru čekajući da ga izruče Hrvatskoj.
U akciji Spider Web provedenoj 2011. u travnju zaplijenjeno je 104 kilograma kokaina te uhićeno sedam ljudi. Kokain je na područje Hrvatske dolazio iz Dominikanske Republike, privatnim mlažnjacima preko Bahama i Francuske, a zatim kopnenim putem – automobilima kroz Austriju i Sloveniju do Hrvatske. Mozak operacije bio je Miroslav Aničić, Hrvat s kanadskom putovnicom. Svi su nepravomoćno osuđeni.
Osim onih koji rade na veliko, dosta Hrvata pokušalo je zaraditi i na manjim količinama. Na originalnu ideju došao je poduzetnički dvojac iz Sesveta. Jorg Gunther N. početkom 2008. odletio je u Caracas u Venezuelu kako bi nabavio kokain. Pri kupnji droge opljačkan je i ozlijeđen, pa se nakon više mjeseci liječenja vratio u Hrvatsku. Tad na put kreće njegov prijatelj Boro Z. No poučen Jorgovim lošim iskustvom, on se odlučio drogu kupiti u Peruu.
Nakon što je nabavio drogu, policija ga je uhitila u zračnoj luci te je završio u zatvoru. Tamo je našao prave veze pa je prvih 30 grama kokaina poštom poslao Jorgu u Sesvete. Došavši po paket, Jorg se iznenadio kad su mu policajci stavili lisičine. Emil N. (24) 2010. se odlučio za drugu taktiku. Iz Južne Amerike, od nepoznatog dilera, kupio je kokain. Droga je, natopljena u filtar papire dimenzija 42 puta 30 centimetara, ušivena u dvije zastavice Argentinskog nogometnog saveza i jednu kluba Racing.
Nastavak na sljedećoj stranici...
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Tko najavljuje i gdje? Bolesno loš članak na bolesno lošem portalu u bolesno lošem "novinarskom" okruženju.
Ma sta imaju ratovati kad se zna da je sva droga u rh od toma forda iz srbije.