Bože, pomozi Americi da nekako preživi Donalda Trumpa
Iako se čini nemogućim, sapunica pod nazivom predsjednički mandat Donalda Trumpa dobila je još jedan dramatičan zaplet. Otkako ste čitali moju zadnju kolumnu, predsjednik je otpustio Johna Boltona s pozicije savjetnika za nacionalnu sigurnost i na njegovo mjesto doveo Roberta O’Briena.
Nevjerojatno je da je to četvrti savjetnik za nacionalnu sigurnost u 32 mjeseca Trumpova mandata. Dubinski važan događaj ostao je u sjeni erupcije kompliciranog skandala na raskrižju američke domaće i vanjske politike. Sve činjenice još nisu poznate, a još manje dokazane, ali obrisi priče su poprilično jasni.
Čini se da su predsjednik Trump i njegov osobni odvjetnik bili upleteni u pokušaje uvjeravanja ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da pokrene istragu oko optužbi za korupciju bivšeg zamjenika američkog predsjednika Joea Bidena i njegova sina Huntera Bidena, koji ima poslovne veze s Ukrajinom, a sve kako bi naštetili Bidenovoj trenutačnoj predsjedničkoj kampanji. Do zaključenja ovog teksta postojale su rasprave je li Trump stvarno ucjenjivao Zelenskog tako što je obustavio američku pomoć Ukrajini.
Skandal je pokrenuo zviždač unutar američke obavještajne zajednice koji je, navodno, čuo ili vidio zapis telefonskog razgovora između Trumpa i Zelenskog iz srpnja. Pozadina priče je jasna.
Trumpova administracija mjesecima je odugovlačila, neobjašnjivo, s puštanjem gotovo 400 milijuna dolara vrijedne vojne i druge pomoći Ukrajini, i to nakon što je dobila odobrenje Kongresa. Ključno je pitanje je li to učinjeno namjerno kako bi natjerali Zelenskog na pokretanje istrage usmjerene protiv Bidena.
U trenutku pisanja ovog teksta Trumpova administracija i dalje odbija dati Kongresu pritužbu zviždača ili objaviti transkripte ili snimku razgovora dvojice predsjednika. Bez konkretnih dokaza demokrati će teško provesti učinkovitu istragu.
Međutim, mnogima je normalna pojava, kako se čini, da je Trump stavio svoje osobne interese iznad zakona i američke vanjske politike.
Specifična optužba da je pokušao ucijeniti stranog vođu kako bi kaznio svog domaćeg protivnika najozbiljnija je optužba za zlouporabu položaja s kojom se dosad suočio. Sve to dodatno tjera demokrate na pokretanje procesa opoziva, ali rizik za Trumpa je mali sve dok ga Republikanska stranka i republikanska većina u gornjem domu, Senatu, podržava.
Posljednji skandal dodatno će podići temperaturu u američkoj politici i podići će uloge na izborima 2020., ako je to uopće moguće. Razumljivo je da Trump vidi Joea Bidena kao potencijalno najozbiljnijeg protukandidata. Biden ima snažnu podršku među bijelcima u radničkoj i srednjoj klasi koji su masovno napustili Demokrate i glasali za Trumpa 2016. godine.
Njegovi umjereni politički pogledi znače da bi Trump teško mogao od njega raditi karikaturu ljevičarskog socijalista. Biden se doista i predstavljao Demokratima kao centrist s najboljim šansama za pobjeđivanje Trumpa 2020. godine.
Međutim, kako se razvijala utrka za nominaciju Demokratske stranke na predsjedničkim izborima, tako se pokazivalo da Biden i nije tako opasan. Pokazivao je znakove starosti, umora i smanjenih političkih vještina.
Iako još predvodi u anketama, značajno je napomenuti da je pao u anketi u Iowi, državi koja će prva održati izbore unutar Demokratske stranke početkom veljače 2020. Bidena je u Iowi pretekla senatorica iz Massachusettsa Elizabeth Warren, koja ima najučinkovitiju kampanju među kandidatima Demokratske stranke.
Warren nije socijalist, ali je dovoljno lijevo orijentirana da bi poslužila kao idealan protivnik, ali za Trumpa. S druge strane, ona je vješta i agresivna političarka i sigurno bi se suprotstavila Trumpu na izborima.
Donald Trump je bešćutan, ali i iznenađujuće oprezan kad je riječ o njegovim interesima i u tom svjetlu treba promatrati njegov otkaz Johnu Boltonu. Uvriježeno je mišljenje da predsjednik Trump želi izbjeći rat ili međunarodnu krizu u razdoblju prije izbora, a Bolton je notorni huškač s dugom povijesti želje za konfrontativnim pristupom Sjevernoj Koreji, Iranu i Rusiji.
Njegovo mišljenje o mnoštvu takvih tema suštinski nije kompatibilno s Trumpovim. Boltonov neslavni kraj izazvao je olakšanje diljem službenog Washingtona i, bez sumnje, u glavnim gradovima mnogih država.
Trump se riješio Boltona, ali se nije riješio Boltonove politike prema Iranu, koja se sastoji od niza zahtjeva postavljenih pred Iran uz prijetnju ekonomskoga gušenja. Iz perspektive iranskog režima riječ je o ratnoj politici i oni su predvidljivo sve ratobornije odgovarali, uključujući i vjerojatnim sponzoriranjem nedavnog razornog napada na ključnu naftnu rafineriju Saudijske Arabije.
Predsjednika Trumpa frustrira eskalacija sukoba. Iskomunicirao je jasnu spremnost na susret s iranskim predsjednikom i pregovorima bez preduvjeta, inzistirajući samo na tome da Iran ne može razvijati nuklearna oružja.
Izgleda ga zbunjuje iranska nespremnost na podlijeganje američkom pritisku. Trump je već jednom zaustavio planirani vojni napad na Iran, ali čitatelji trebaju biti svjesni da raste mogućnost rata. Sukob vjerojatno ne mogu izbjegavati zauvijek osim ako predsjednik ne zatraži od svojih savjetnika osmišljavanje novog pristupa s konkretnim prijedlozima kako dovesti Iran za pregovarački stol.